Porezna reforma

Zdravko Marić ne da cijeli prihod od PDV-a za povećanje plaća

Ekonomisti smatraju da u ovom trenutku nije uputno dirati opću stopu PDV-a zbog nadolazeće recesije
 Davor Pongračić / CROPIX

Posljednji u nizu prigovora koje je doživio četvrti krug porezne reforme ministra financija Zdravka Marića je analiza Udruge hrvatskih gradova o učinku koji će na njihove proračune imati prijedlog o poreznoj olakšici za mlade do 25 i 30 godina.

Višetjedni pritisak za povećanje plaća u javnom sektoru ovih je dana nagnao i premijera na otvaranje mogućnosti odustajanja od smanjenja opće stope PDV-a sa 25 na 24 posto, premda je to zakonska obveza još od kraja prošle godine. Nezadovoljni ugostitelji još su ranije prisilili ministra Marića na uzmak, izborivši sniženu stopu PDV-a od 13 posto na uslugu pripremanja hrane.

Zadnja crta obrane

Što će na kraju ostati od planiranih izmjena i koja će se nova rješenja pojaviti, bit će poznato nakon 16. listopada, kad istječe razdoblje za javnu raspravu o devet poreznih zakona. O tome postoji li “zadnja crta obrane”, ministar Marić još nije spreman govoriti, kaže samo da je sve moguće ili kako bi premijer rekao: “Misleći smo ljudi, razmišljamo, razgovaramo...”

Porezni sustav tako je postao ono što je ministar najmanje htio - nepredvidljiv. Kolike će poreze plaćati iduće godine, mnogi obveznici neće znati do posljednjeg trenutka. Tome pridonosi i činjenica da je četvrti krug poreznih izmjena dosad i najslabiji, ali presudno je to što pada u godini prije izbora, kada su političari osjetljivi na zahtjeve različitih interesnih skupina. Sve brojnijim razlozima kod kuće, analitičar Hrvoje Stojić dodaje i jedan važan vanjski faktor, a to je okretanje ekonomskog ciklusa koji može donijeti smanjenje proračunskih prihoda.

- Ako se dogodi šok na strani domaće potražnje, proračun bi mogao brzo izgubiti prihode. Stoga u ovom trenutku ne bi bilo uputno dirati opću stopu PDV-a - kaže Stojić. O tome je li ministar bio sklon smanjenju opće stope PDV-a sa 25 na 24 posto postoje različite interpretacije. Prema jednoj, javno je branio tu odluku jer se želio solidarizirati s političkom odlukom kolega, ali je kao ministar bio protiv toga da ostane bez oko 2 milijarde kuna, znajući da to neće imati osobit učinak na smanjenje cijena. S druge strane, Marić je govorio kako treba misliti na teške dane jer jednom kad dođe recesija i padnu porezni prihodi, mnogo je lakše podići stopu PDV-a nego, primjerice, uvoditi “krizni porez”.

Ako Vlada odustane od smanjenja opće stope PDV-a, ipak ne treba očekivati da će sav taj novac otići u povećanje plaća, upravo imajući na umu izgledno pogoršanje ekonomskih prilika, pa i ukupne fiskalne situacije.

Kad je riječ o prijedlogu kojim bi se porezno rasteretio rad mladih, osim toga što se lokalne jedinice bune protiv mogućnosti da ostanu bez oko 800 milijuna kuna prihoda, ekonomisti problem vide i u prevelikom kompliciranju poreznog sustava.

- Što je sustav složeniji, to je veća mogućnost porezne evazije i taj manevarski prostor mnogi će nastojati iskoristi - smatra Stojić te ističe da postoje i drugi načini da se pomogne mladima ili zaustavi iseljavanje, a to su tzv. horizontalne mjere. Umjesto kompliciranja sustava, kaže da bi se veći učinak mogao postići smanjenjem poreza na dobit, iako je Hrvatska sa sadašnjom stopom malo ispod prosjeka OECD-a. Stojić navodi da globalno istraživanje konkurentnosti poreznih sustava pokazuje da je već šest godina na prvome mjestu Estonija, zemlja koja oporezuje samo dobit koja se isplaćuje. Tako bi se, smatra Stojić, pomoglo hotelijerima, i umjesto uvođenja snižene stope PDV-a kojom proračun ostaje bez 900 milijuna kuna.

Paušali

Neke porezne izmjene pokazale su da je posljedica usložnjavanja sustava povećano izbjegavanje plaćanja poreza. Stoga ministar predlaže dva zakona koji se odnose na zatvaranje rupa. Izmjenom Općeg poreznog zakona trebala bi se ograničiti sve masovnija pojava varanja države preko paušalnih obrta. Vlada je u dva navrata pojednostavila uvjete za otvaranje paušalnih obrta, a istodobno povećala oporezivanje drugog dohotka, tako da se i na njega plaćaju doprinosi za mirovinsko i zdravstveno. Tako se paušalni broj obrtnika od 2014. godine povećao sa 15.000 na 45.000. Sada Ministarstvo problematičnom smatra praksu “da se poslovi koji su se prije oporezivali kao drugi dohodak prebacuju na paušalne obrte” te tome želi stati na kraj.

Poput slučaja s paušalnim obrtima koji su se zlorabili, snalažljivi porezni obveznici prestali su plaćati i upravne pristojbe na rabljena vozila, ali ubuduće to više neće biti moguće jer je Ministarstvo našlo rješenje za taj problem. No, valja podsjetiti kako je ranije istraživanje konzultantske kuće Deloitte pokazalo da je za Hrvatsku posebno velik problem upravo porezna nesigurnost.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
16. studeni 2024 14:36