Zbog rezanog duhana manje krivotvorenih i švercanih cigareta na balkanskoj ruti

Ekonomski institut Zagreb proveo je ispitivanje javnog mnijenja o sivom tržištu duhana i duhanskih proizvoda u sedam zemalja na zapadnom Balkanu (u Sloveniji, Hrvatskoj, BiH, Srbiji, Crnoj Gori, Sjevernoj Makedoniji i Kosovu) jer su, kažu, takva istraživanja rijetka na balkanskoj krijumčarskoj ruti.

Štetno, ali...

U prosjeku građani u regiji prepoznaju da je sivo tržište duhanskih proizvoda štetno za društvo, uzrokuje gubitak radnih mjesta i smanjenje proračunskih prihoda, a svjesni su i da je povezano s drugim oblicima kriminala te je stoga predmet kazni, za dilere i za kupce. Međutim, ispitanici imaju tek blago negativno mišljenje o sivom tržištu duhana, dobar dio njih ima razumijevanje za pušače koji kupuju na sivom tržištu zbog povoljnijih cijena, a većina ispitanika ne smatra da zauzdavanje sivog tržišta vodi smanjivanju broja pušača.

Pokazalo se da su stavovi građana o nužnosti oštrijih sankcija i suzbijanju sivog tržišta, čime će se smanjiti raširenost pušenja, izraženiji kod nepušača i građana zemalja koje nemaju komparativne prednosti u trgovini duhanom i duhanskim proizvodima, poput BiH, Crne Gore, Kosova i Sjeverne Makedonije. Hrvatska je, kao i Srbija i Slovenija, među zemljama koje imaju takvu prednost. U regiji, kako navode istraživači, veličina sivog tržišta varira - u Sloveniji je oko tri posto, a u Crnoj Gori čak 28 posto. U Europskoj uniji ilegalna trgovina falsificiranim i krijumčarenim cigaretama čini 9,8 posto ukupne potrošnje cigareta, a Eurobarometrovo istraživanje provedeno prije nekoliko godina navodi da je u EU glavni razlog kupnje cigareta na sivom tržištu njihova cijena. Ispitanici pritom kao poseban problem vide gubitak poreznih prihoda te ih samo 14 posto ističe da je to izvor prihoda za organizirani kriminal.

Najveći pušači

Što se Hrvatske tiče, istraživači navode da su BiH i Srbija glavni opskrbljivači falsificiranih i krijumčarenih cigareta na tržištu, a one čine 4,3 posto potrošnje cigareta. Primjećuje se da je u pitanju drastično smanjenje tog tržišta, a pripisuje se porastu potrošnje rezanog duhana. Inače, najviše se u EU puši u tri balkanske države - Hrvatskoj, Bugarskoj i Grčkoj - te u Francuskoj.