Zapad je sam sebi pucao u nogu, najveći proizvođač nuklearnog goriva u ruskim je rukama: ‘Dostava više nije moguća!‘

Rat u Ukrajini mogao bi rezultirati time da najveći svjetski proizvođač urana, koji se primjenjuje kao nuklearno gorivo, prekine opskrbljivati ​​Zapad i potpuno se okrene Moskvi i Pekingu.

Sugerirao je to Meirzhan Jussupov, šef kazahtanske tvrtke Kazatomprom, ustvrdivši da su sankcije Rusiji paradoksalno stvorile prepreke za opskrbu Zapada. Tvrtka sa sjedištem u Astani, čijih je 75 posto u vlasništvu Kazahstana, i dalje tvrdi da želi imati kupce iz cijelog svijeta, što, naravno, uključuje američke i europske komunalne službe. Problem je, tvrde, što zbog sankcija dostava urana tradicionalnom, jeftinijom rutom preko ruskog St. Peterburga više nije moguća.

- Puno bi nam bilo lakše prodati sve što proizvedemo azijskim partnerima. Oni mogu platiti gotovo svu našu proizvodnju. Isto je tako i s našim partnerom na sjeveru. No, ne želimo staviti sva jaja u jednu košaru - otkrio je Jussupov za Financial Times.

Za što bolji pregled situacije na tržištu urana valja znati da ruska agencija za atomsku energiju, Rosatom, drži udio u pet od 14 nalazišta Kazatomproma. Shodno tome, dobiva 20 posto proizvodnje. Kazahstan proizvodi 43 posto svjetskog urana. Uz njega, najveći su proizvođači urana Kanada, Australija i Južnoafrička Republika. Uran se koristi i u vojnom sektoru, za proizvodnju streljiva. Ono se sastoji od osiromašenog urana legiranog s 1 do 2 posto drugih elemenata. Pri visokoj udarnoj brzini, gustoća, tvrdoća i zapaljivost projektila omogućavaju uništenje snažno oklopljenih ciljeva. Pločama osiromašenog urana pojačani su i oklopi na tenkovima i borbenim vozilima.

Kazatomprom je pokušao uspostaviti alternativnu rutu za transport materijala preko Kaspijskog jezera, Azerbajdžana, Gruzije i Crnog mora, no cijena je, izgleda, previsoka. Sve se to događa u trenutku kad Kina i Rusija najavljuju otvaranje novih nuklearnih elektrana diljem svijeta.

Prodaja Rusima

Godine 2022. Kazatomprom je u svojem godišnjem izvješću objavio da je vlasništvo nad drugom tvrtkom, koja drži 49 posto udjela u njihovu golemom nalazištu Budenovskoje, preneseno na Rosatomovu podružnicu Uranium One.

Kazatomprom je prošli mjesec smanjio projekcije proizvodnje za 17 posto i suspendirao svoje smjernice za 2026. Kao razlog navedena je nestašica sumporne kiseline, bitne za ekstrakciju urana, kao i kašnjenje u gradnji površinskih objekata i druge infrastrukture. Desetak viših rukovoditelja napustilo je tvrtku u posljednje dvije godine, no Kazatomprom je zanijekao da je egzodus šefova povezan s prodajom udjela Rusima. Prema pisanju britanskih novinara, zaposlenici tvrde da su zabrinuti zbog posljednjih zbivanja unutar tvornice.

Kazatomprom je lani poslao 49 posto urana na azijsko tržište, 32 posto u Europu i 19 posto na američko tržište, navodi se u posljednjem godišnjem izvješću.

Katie Mallinson, partnerica u utjecajnoj konzultantskoj kući Prism Political Risk Management, smatra da je riječ o pritisku Rusije i Kine na Kazahstan kako bi prekinuli slanje urana na Zapad. Smatra da taj proces nije počeo ratom u Ukrajini, nego otkako su američke trupe napustile Afganistan 2021.

- Rusija je povećala svoj udio u kazahstanskoj proizvodnji urana, a Kazahstan se sve više usmjerava na kinesko tržište. To dugoročno otvara ozbiljna pitanja o tome koliko će urana zapravo biti dostupno na zapadnim tržištima - smatra Mallinson.

- Uskoro ćete vidjeti promjene. Mislim da već vidimo znakove da se tvrtke sa Zapada okreću Kanadi i Australiji - zaključio je za Financial Times Leigh Curyer, izvršni direktor tvrtke NexGen Energy, koja razvija veliki projekt rudarenja urana u Kanadi.