Unatoč očekivanju tržišta, Europska središnja banka (ESB) nastavila je s predviđenim tempom dizanja kamatnih stopa. Na sjednici, koju se iščekivalo s osobitim interesom, Upravno vijeće ESB-a odlučilo je povećati sve tri ključne kamatne stope za 0,5 postotnih bodova.
Tako će od 22. ožujka banke moći držati depozite na računu ESB-a uz kamatnu stopu od tri posto, za glavne operacije refinanciranja kamatna stopa će iznosit 3,50 posto, a za mogućnost posudbe na kraju dana 3,75 posto. Sudeći prema brojnim napisima, ESB se našao u velikoj dilemi treba li nastaviti s planiranim porastom kamatnih stopa od 0,5 postotnih bodova u okolnostima financijske nestabilnosti, osobito nakon teškoća u koje je zapao Credit Suisse, jedna od najvećih europskih banaka. Uoči same odluke, financijska tržišta su drastično smanjila očekivanja, u smjeru odustajanja od pooštravanja monetarne politike barem dok se raspoloženje ne stabilizira. No, vodstvo ESB-a, očito je, ne smatra da je aktualni financijski kaos takav da bi doveo u pitanje svoju konzistentnost i predanost borbi protiv inflacije.
Temeljna inflacija
"Predviđa se da će inflacija predugo ostati pretjerano visoka", kazala je predsjednica ESB-a Christine Lagarde, podsjećajući da važnost poduzimanja koraka za njen što skoriji povratak na srednjoročni cilj od dva posto. No, Upravno vijeće "pomno prati trenutačne tržišne napetosti i spremno je poduzeti mjere koje budu potrebne kako bi očuvalo stabilnost cijena i financijsku stabilnost u europodručju". Bankarski sektor europodručja ocjenjuje se otpornim jer ima dobre kapitalne i likvidnosne pozicije, a ESB raspolaže instrumentima politike "kojima može pružiti likvidnosnu potporu financijskom sustavu europodručja u slučaju potrebe i očuvati neometanu transmisiju monetarne politike".
Nove makroekonomske projekcije dovršene su početkom ožujka, prije pojave napetosti na financijskim tržištima. Kretanje ukupne inflacije stručnjaci ESB-a revidirali su naniže, u prvom redu zbog manjeg doprinosa cijena energije u odnosu na prethodna očekivanja. Sada se predviđa da će inflacija iznositi u prosjeku 5,3 posto u ovoj godini, 2,9 posto nagodinu te 2,1 posto u 2025.
Cjenovni pritisci i dalje su snažni, na što upućuje i činjenica da je inflacija bez energije i hrane nastavila rasti i u veljači. Stoga stručnjaci ESB‑a očekuju da će u ovoj godini prosječno iznositi 4,6 posto, više nego što su predviđali u prosincu. Potom bi se temeljna inflacija trebala smanjiti (na 2,5 posto u 2024. i 2,2 posto u 2025.)
Hrvatske banke
Stopa rasta BDP-a u ovoj godini, pak, revidirana je naviše, na jedan posto "zbog smanjenja cijena energije i veće otpornosti gospodarstva u teškom međunarodnom okružju". Rast ekonomije potom bi se trebao nastaviti povećavati, i to do 1,6 posto u sljedeće dvije godine, a tome bi trebali pridonijeti snažno tržište rada, jačanje povjerenja i oporavak realnih prihoda. Povećanje stope rasta u 2024. i 2025. godini ipak je slabije nego što je predviđeno u projekcijama iz prosinca "zbog pooštravanja monetarne politike".
Ekonomisti ocjenjuju da je financijski sustav eurozone u vrlo dobrom stanju pa i nisu iznenađeni što ESB nije bio spreman žrtvovati svoju zacrtanu politiku. Kada je riječ o hrvatskom bankarskom sustavu, iz HNB-a poručuju da mu je kapitalna i likvidnosna pozicija "visoka i značajno iznad prosjeka Europske unije, a sustav u cjelini siguran i stabilan". Prosječna stopa redovnoga osnovnoga kapitala za Hrvatsku iznosi 23,7 posto, a za EU 16,3 posto.