SVJETSKA TRŽIŠTA

Wall Street oštro pao nakon četiri dana rasta, najviše nastradali tehnološki divovi

Tržišna vrijednost Mete pala je za 200 milijardi dolara, što je najveći dnevni gubitak ikada zabilježen na Wall Streetu
 Xinhua/eyevine/profimedia

Na Wall Streetu su u četvrtak burzovni indeksi oštro pali, nakon četiri dana rasta, što je ponajviše posljedica pritiska na tehnološki sektor, nakon slabijih nego što se očekivalo poslovnih rezultata Facebooka.

Dow Jones skliznuo je 518 bodova ili 1,45 posto, na 35.111 bodova, dok je S&P 500 potonuo 2,44 posto, na 4.477 bodova, a Nasdaq indeks 3,74 posto, na 13.878 bodova.

Pad indeksa u velikoj je mjeri posljedica pada cijene dionice Mete, krovne kompanije Facebooka, za više od 26 posto jer su ulagače razočarali slabiji nego što se očekivalo poslovni rezultati i stagnacija broja korisnika te društvene mreže.

Tržišna vrijednost te kompanije pala je za 200 milijardi dolara, što je najveći dnevni gubitak ikada zabilježen na Wall Streetu.

Pod pritiskom su se našle i dionice ostalih društvenih mreža, pa je cijena Twittera pala više od 5, a Snapa više od 23 posto.

Nisu ostali pošteđeni ni drugi tehnološki divovi. Cijene dionica Alphabeta i Microsofta pale su više od 3, a Amazon.coma gotovo 8 posto.

Tehnološki sektor posljednjih je godina snažno rastao zahvaljujući okruženju s niskim kamatnim stopama, no to razdoblje primiče se kraju jer se u ožujku očekuje povećanje ključnih kamatnih stopa američke središnje banke.

Vjeruje se da će u idućem razdoblju Fed agresivno zaoštravati monetarnu politiku jer se inflacija u SAD-u kreće na najvišim razinama u gotovo 40 godina.

Zbog toga portfelj menadžeri moraju prilagođavati svoje portfelje budućem okruženju s višim kamatama.

Osim Feda, i druge središnje banke u svijetu zaoštravaju monetarnu politiku.

Jučer je britanska središnja banka ponovno, drugi sjednicu zaredom, povećala ključnu kamatu za 0,25 postotnih bodova, na 0,50 posto.

Poruke čelnika Europske središnje banke nakon redovne sjednice o monetarnoj politici također su bile nešto oštrije nego što se očekivalo.

Zbog toga su jučer i na europskim burzama cijene dionica pale. Londonski FTSE indeks oslabio je 0,71 posto, na 7.528 bodova, dok je frankfurtski DAX skliznuo 1,57 posto, na 15.368 bodova, a pariški CAC 1,54 posto, na 7.005 bodova.

Azijske burze porasle, dolar oštro pao

Na azijskim su burzama u petak cijene dionica porasle, ponajviše u Hong Kongu, a porasle su i cijene nafte, dok je vrijednost dolara prema košarici valuta oštro pala.

MSCI indeks azijsko-pacifičkih dionica, bez japanskih, bio je oko 7,00 sati u plusu 1 posto.

Pritom je na Tokijskoj burzi Nikkei indeks ojačao 0,7 posto, dok su cijene dionica u Australiji i Južnoj Koreji porasle između 0,5 i 1,4 posto.

Na burzi u Šangaju ni danas se ne radi zbog Lunarne nove godine, dok je prvog dana trgovanja nakon praznika hongkonški Hang Seng indeks skočio gotovo 3 posto jer ulagači nastoje nadoknaditi propušteno.

Pritom su u Hong Kongu najviše porasle cijene dionica u bankarskom sektoru jer je jučer Bank of England ponovno povećala ključne kamate za 0,25 postotnih bodova.

Pozitivno na tržišta utječe i rast američkih terminskih indeksa, što ukazuje na oporavak Wall Streeta.

Jučer je S&P 500 potonuo više od 2, a Nasdaq indeks više od 3,5 posto. Jutros je, pak, terminski S&P 500 indeks u plusu više od 1, a Nasdaq oko 1,8 posto.

Velike oscilacije indeksa ponajviše su posljedica nestabilnosti tehnološkog sektora.

Taj je sektor posljednjih godina snažno rastao zahvaljujući okruženju s niskim kamatnim stopama, no to razdoblje primiče se kraju jer se u ožujku očekuje povećanje ključnih kamatnih stopa američke središnje banke.

Vjeruje se da će u idućem razdoblju Fed agresivno zaoštravati monetarnu politiku jer se inflacija u SAD-u kreće na najvišim razinama u gotovo 40 godina.

Zbog toga portfelj menadžeri moraju prilagođavati svoje portfelje budućem okruženju s višim kamatama.

Dolar pred tjednim gubitkom od 2 posto

A na valutnim je tržištima vrijednost dolara prema košarici valuta pala peti dan zaredom, pa je od početka tjedna u minusu oko 2 posto.

Posljedica je to jačanja britanske funte i eura, nakon što su jučer britanske monetarne vlasti drugu sjednicu zaredom povećale kamate, dok su poruke čelnika Europske središnje banke nakon redovne sjednice o monetarnoj politici bile nešto oštrije nego što se očekivalo.

Dolarov indeks, koji pokazuje vrijednost američke u odnosu na ostalih šest najvažnijih svjetskih valuta, kreće se jutros oko 95,15 bodova, dok je jučer u ovo doba iznosio 96,05 bodova.

Pritom je tečaj dolara prema japanskoj valuti ojačao s jučerašnjih 114,45 na 114,85 jena.

No, američka je valuta oslabila u odnosu na europsku, pa je cijena eura dosegnula 1,1465 dolara, dok je jučer u ovo doba iznosila 1,1295 dolara.

Cijene su nafte, pak, porasle. Na londonskom je tržištu cijena barela ojačala 0,44 posto, na 91,50 dolara, dok je na američkom tržištu barel poskupio 0,68 posto, na 90,85 dolara.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
13. studeni 2024 21:27