Guverner Hrvatske narodne banke (HNB) Boris Vujčić je u raspravi o monetarnoj politici i financijskoj stabilnosti u doba COVID-a 19 održanoj u petak na susretu guvernera i bankara regije, kazao da je neizvjesnost na početku pandemije stvorila velik pritisak na HNB koji je morao istovremeno održati stabilnost tečaja i financijskog sustava.
Kako bi postigao ta dva cilja, HNB je po njegovim riječima poduzeo mjere poput prodaje deviza bankama u vrijednosti šest posto BDP-a te otkupa državnih obveznica u vrijednosti 5,6 posto BDP-a i to u razdoblju od samo tri mjeseca.
"Osim toga, uspostavljanje swap aranžmana s ECB-om također je značajno utjecalo na stabiliziranje tečaja", rekao je Vujčić.
Upitan bi li HNB bio spreman nastaviti otkup državnih obveznica, istaknuo da to radije ne bi činio, ali "da je ta opcija na stolu i može se uvijek koristiti bude li potrebno".
Ustvrdio je da Hrvatska kroz pandemiju prolazi relativno uspješno. Očekivalo se, dodao je, da će pad BDP-a biti među najvećim u Europskoj uniji, ako ne i najveći budući da uvelike ovisimo o turizmu. No, kako je rekao, Hrvatska je prošla nešto bolje nego što se predviđalo, jer je imala više dolazaka turista a samim time i veće prihode.
Guverner kaže kako se pokazalo da pandemija različito utječe na pojedine sektore pa su se industrija i građevinarstvo u srpnju vratili na razinu prije krize, a najjače je pogođeno ugostiteljstvo.
Dodao je kako ima i sektora poput telekomunikacija i IT sektora koji rade bolje nego 2019. godine.
Guverner Banke Slovenije Boštjan Vasle objasnio je kako se njegova zemlja s krizom suočila s puno spremnijim i dobro kapitaliziranim bankama, no i smanjenim fiskalnim kapacitetom zbog osjetno većeg javnog duga u usporedbi s prošlom krizom. Tada je dug iznosio oko 20 posto BDP-a, da bi prošle godine dosegnuo oko 65 posto, naveo je on.
Govoreći o potezima Centralne banke Bosne i Hercegovine, guverner Senad Softić objasnio je da ta zemlja ima valutni odbor pa nema previše alata na raspolaganju, ali je učinila što je mogla za održavanje stabilnosti sustava, što se pokazalo primjerenim.
"Od banke se tražilo puno više no što ona objektivno može", rekao je, "ali zadržavanje kreditnog rejtinga države potvrdilo je ispravnost odluke da se brani kredibilitet valutnog odbora i njegovih poteza".
Njegov litavski kolega Vitalis Vasiliauskas ustvrdio je kako je od zadnje recesije mnogo učinjeno na jačanju financijskog sustava u Europi kroz bolje kapitaliziranje banaka i uspostavljanje niza novih mehanizama nadzora i sanacije na europskoj razini.