Da bi trgovinska razmjena između Hrvatske i Rusije, s obzirom na potencijal, trebala biti barem 3 milijarde dolara, naglasio je Anvar Azimov, ruski veleposlanik u RH na sjednici Poslovnog vijeća za gospodarsku suradnju s Ruskom Federacijom Hrvatske gospodarske komore (HGK).
Na pitanje novinara o planu Sberbanka i potencijalnoj prodaji udjela u Agrokoru, Azimov je kazao da je njihov glavni cilj bio je spasiti kompaniju, stabilizirati situaciju u njoj i restrukturirati je. "Svi ti ciljevi su ispunjeni", naglašava. Što se prodaje vlasničkog udjela u koncernu tiče, time se veleposlanstvo ne bavi, kaže, jer je to korporativno pitanje između Sberbanka i Agrokora.
Dotaknuo se ruski veleposlanik i tema hrvatskog LNG terminala naglašavajući da terminal ne može ugroziti energetsku suradnju Hrvatske i Rusije jer se "ne može natjecati s ruskim plinom koji je jeftiniji, pouzdaniji i kvalitetniji".
- Prošle godine smo u zemlje Europske unije izvezli više od 200 milijardi kubičnih metara plina, a potražnja za plinom se povećava, dok se istovremeno proizvodnja u zemljama EU-a i u Hrvatskoj smanjuje, istaknuo je.
Kako uspješno poslovati na ruskom tržištu
Sjednica i seminar “Kako uspješno poslovati na ruskom tržištu” u prostorijama HGK-a okupio je zainteresirane predstavnike hrvatskih i ruskih tvrtki, a izloženi su i ne baš ohrabrujući rezultati trgovinske razmjene između nas i istočne velesile.
Luka Burilović, predsjednik HGK-a, podsjetio je da je ukupna trgovinska razmjena između Hrvatske i Rusije u 2017. godini pala na svega 500 milijuna dolara, a 2012. bila je preko 2 milijarde. Navodeći kao razlog pada trgovinskih odnosa sankcije koje je protiv Rusije uvela Europska unija 2014. i brzi odgovor Moskve uvođenjem embarga na uvoz hrane iz EU, kazao je da hrvatski poduzetnici moraju biti spremni za trenutak kada će se sankcije ukinuti.
- Bez obzira na sankcije, vrata Rusije su nam otvorena i kada se one potpuno uklone moramo biti spremni zakoračiti na rusko tržište – kazao je Luka Burilović, predsjednik HGK dodajući da hrvatske tvrtke imaju šansu uspjeti na ruskom tržištu, posebice u sektorima energetike, građevinske i prehrambene industrije te farmaceutike. Polovicu od svih hrvatskih izvoznih proizvoda u Rusiju 2017. godine činili su lijekovi.
Da je poslovni uspjeh moguć i na velikom tržištu kao što je rusko, posvjedočio je i Marinko Došen, predsjednik uprave solinske tvrtke AD Plastik i novoizabrani predsjednik Poslovnog vijeća za gospodarsku suradnju s Ruskom Federacijom. Njegova tvrtka u Rusiji ima dvije tvornice, zapošljava preko 800 ljudi i prvi je strani dobavljač za rusku autoindustriju.
- To je veliko tržište, 150 milijuna ljudi, a poslovanje je najjednostavnije ako lokalizirate proizvodnju – savjetovao je Došen poduzetnike koji razmišljaju o proboju na rusko tržište. Time, kaže, mogu se izbjeći administrativne i carinske poteškoće koje još uvijek postoje između dvije zemlje.
Osim njega, u Vijeće su izabrani i trojica potpredsjednika Kristijan Sabo, izvršni direktor sektora IE u Podravci. Rusko tržište koprivničkoj tvrtki čini 37 posto ukupne prodaje. Stjepan Dragičević, član Uprave Končara, drugi je potpredsjednik poslovnog vijeća. On se požalio kako je poslovanje Končara u Rusiji palo s 30 milijuna eura u 2012. na svega 10 milijuna kuna lani. Treći je član Mislav Lučić iz Jadran-galenskog laboratorija.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....