Vodeći stručnjaci za e-javne usluge na jednome mjestu: Novca imamo, na nama je da ubrzamo

Hrvatska napreduje na europskoj ljestvici digitalizacije, poručio je na otvaranju konferencije Digitaln@hr, koja se danas održava u zagrebačkom hotelu Esplanade, Bernard Gršić, državni tajnik Središnjeg državnog ureda za razvoj digitalnog društva.

- Na ovogodišnjoj ljestvici Indeksa digitalnoga gospodarstva i društva (DESI) nalazimo se na 20. mjestu u EU, dok smo na početku mandata ove Vlade bili na 24. mjestu. No, ostvareni napredak na DESI ljestvici nije i naš krajnji doseg. Hrvatsku vidimo u gornjem dijelu ljestvice, iznad prosjeka EU", poručio je Gršić.

Dodao je kako je već vidljiv napredak u digitalizaciji u brojnim segmentima. Primjerice, podsjetio je Gršić, Hrvatska je u EU prepoznata po tome što se njeni građani uglavnom informiraju putem interneta.

Usvajanje novih tehnologija i digitalna preobrazba pretpostavka je i jačanja konkurentnosti hrvatskoga gospodarstva, istakao je. Cilj je olakšati, ubrzati i pojeftiniti procese. No, potrebno je u to uključiti sve građane, naglasio je Gršić.

Na važnost digitalizacije ukazao je i Tomislav Tolušić, potpredsjednik Vlade i ministar poljoprivrede, te izaslanik premijera Andreja Plenkovića. Tolušić je ukazao na sustav e-građanin, koji je, po njemu, primjer na koji država može utjecati na ubrzanje i jačanje digitalizacije u hrvatskom društvu.

"Sada treba napraviti iskorak jer ćemo, u protivnom, zaostajati. Postoji puno primjera u Europi za kojima se možemo povesti, novca imamo i na nama je da ubrzamo digitalizaciju", poručio je Tolušić.

Nastavak digitalne transformacije u glavnom gradu najavio je, pak, Milan Bandić, gradonačelnik Zagreba. Poručio je kako gradske vlasti aktivno rade na tome.

"Trenutno radimo na nadopunjenoj verziji aplikacije Moj Zagreb, putem koje će građani moći prijaviti nepravilnosti ", istakao je Bandić.

Konferencija u Esplanadi, čiji je organizator Jutarnji list, suorganizator Zagrebački holding i pokrovitelj Središnji državni ured za razvoj digitalnog društva, okupila je nekoliko stotina sudionika. Skup je otvorio Goran Ogurlić, glavni urednik Jutarnjeg lista.

Moderna e-država ili kočničar razvoja?

Nakon samog otvorenja konferencije uslijedilo je sučeljavanje pod nazivom „Moderna e-država ili kočničar razvoja?“ u kojem su sudjelovali Darko Horvat, ministar gospodarstva, poduzetništva i obrta, te Davor Majetić, glavni direktor Hrvatske udruge poslodavaca (HUP).

Majetić je sučeljavanje započeo kritikom, odnosno naglašavajući nedostatak konkurentnosti u Hrvatskoj.

- Hrvatska je po stupnju digitalizacije na 20. mjestu u Europskoj uniji. Da, više nismo na 24. mjestu, to je super, no to i dalje znači da postoji 20-ak zemalja u Europi koje bolje koriste prilike koje digitalizacija pruža – kazao je Majetić dodajući da smo „još '97 mogli biti paperless, a tek danas, odnosno više od 20 godina kasnije pričamo da možemo imati takav ured“.

- Trebali bi govoriti o Internetu stvari i umjetnoj inteligenciji. Moramo biti svjesni naše pozicije i onoga što ne koristimo, a drugi koriste i stoga su produktivniji, efikasniji i konkurentniji – ustvrdio je glavni direktor HUP-a.

Ministar gospodarstva, s druge strane, nastupio je u nešto pozitivnijem tonu i pričao o svemu onome što Hrvatska danas ima i o platformama koje je razvila. U prvom su se planu pritom našli e-računi koje su od jučer svi poduzetnici obavezni izdavati i zaprimati.

- To je vaša obveza i točka. Ako to nećete raditi, stići će vas kazna – strog je Darko Horvat, koji smatra da se „mijenjamo presporo, kako mi koji kreiramo zakone, tako i oni koji pune državni proračun“ navodeći primjer Estonije u kojoj su obuka i priprema za digitalizaciju državne uprave ukupno trajale godinu dana.

Uz to, naveo je i primjer Bavarske, Austrije i Švicarske u kojima je, kako tvrdi ministar Horvat, sama zakonodavna metodologija drukčija od one naše. Kako je pojasnio, tamo se ni jedan zakon ne dogodi bez šest mjeseci pune simulirane primjene tog zakona.

- Kada putujem po svijetu, ja ne gledam prirodne ljepote, nego idem gledati što drugi rade kako bi ono pozitivno mogli implementirati u Hrvatsku koja je svoje vrijeme već potrošila. Sve u svijetu je već izmišljeno, ne možemo izmisliti ništa novo da bi bili bolji. Pitanje je samo jesmo li spremni brže i bolje se mijenjati jer trenutno ostale zemlje to uistinu rade brže i strukturno bolje – smatra ministar gospodarstva.

Ipak, digitalne platforme koje je najavio trebale bi promijeniti situaciju u kojoj se Lijepa naša našla. Kako je kazao, ministarstvo trenutno radi na još većem stupnju digitalizacije. Primjerice, osim samih izdavanja i zaprimanja računa, i fiskalizacija će se odvijati digitalnim putem i automatski.

- Postojat će PC kase u maloprodaji i svakoj trgovini. Dnevni promet roba i usluga na nacionalnoj razini bit će vidljiv u realnom vremenu i na kraju dana ili mjeseca nećemo morati čekati podatke i analize Državnog zavoda za statistiku da bi mogli donositi odluke – ambiciozno je rekao ministar Horvat.

- Digitalni servisi koji dolaze maknut će papire sa stola i eliminirati nepotrebno ispunjavanje obrazaca - dodao je.

Jedan od primjera digitalizacije koje su naše kompanije provele dao je Zagrebački holding, odnosno Tomislav Jurić, direktor Službe za zajedničke poslove u toj tvrtki. Njihov Holding centar pruža e-usluge za više od milijun korisnika dnevno. Tamo, naime, Zagrepčani mogu naći korisničku podršku dostupnu 24 sata dnevno.

Tako sada građani hrvatskog glavnog grada ne moraju samo podizati svoje slušalice kako bi se požalili na neke komunalne probleme, već se za bilo kakva pitanja Holdingu, koji je povezan sa zagrebačkom policijskom upravom, vatrogasnim službama, Plinarom, Elektrom, a i u realnom vremenu prati situaciju u prometu, mogu obratiti i putem e-maila, popularnih društvenih mreža poput Facebooka i Instagrama te putem WhatsAppa i Vibera, kao i putem specijaliziranih programa na samoj internetskoj stranici Holding centra.

Uz to, Zagrebački holding ima i mobilnu jedinicu za sve one koji nemaju ništa osim telefona u svojim domovima ili se, pak, ne znaju služiti internetom. Tako, primjerice, uz pomoć vozila koje dnevno obiđe četiri zagrebačka naselja dnevno, građani mogu platiti svoje račune.

- Trenutno se svi predmeti obrade u roku od 24 sata povezujući sve resorne službe, podružnice i trgovačka društva, a bit će to još promptnije nakon modernizacije koja je u tijeku - pozitivno je rekao Jurić najavljujući platformu koja će povezivati sve postojeće servise.

'Mi znamo da za to još nismo spremni'

Za provedbu izbora elektronskim glasanjem u Hrvatskoj još nisu stvoreni uvjeti, poruka je s panela o ulozi države u procesu digitalizacije, koji je održan u sklopu današnje konferencije Jutarnjeg lista digitaln@hr u Esplanadi.

Država je, naime, u ovom trenutku fokusirana na niz drugih projekata digitalizacije svojih usluga, objasnila je Katica Prpić, državna tajnica u Ministarstvu uprave. K tome, dodala je, za elektronsko glasanje nedostaje i neophodna infrastruktura, koja bi omogućila da svi građani praktično istodobno mogu glasati online.

"Mi znamo da za to još nismo spremni", poručila je Prpić, dodavši kako taj projekt treba pripremiti da bude siguran za provedbu.
Na nju se nadovezao i Bernard Gršić, državni tajnik Središnjeg državnog ureda za razvoj digitalnog društva, koji je iznio iskustva Estonije s elektronskim glasanjem. Prema njegovim podacima, kada je elektronsko glasanje uvedeno u toj baltičkoj državi 2005. godine, manje od dva posto glasača iskoristilo je tu mogućnost. Na ovogodišnjim izborima, elektronski je glasalo 44 posto Estonaca, odnosno manje od pola, kazao je Gršić.

"Rezultati jedne ankete, koju smo lani proveli na uzorku od tisuću ispitanika, pokazali su da samo jedan posto građana želi elektronsko glasanje", poručio je Gršić.

Unatoč tome, svi sudionici panela složili su se da je Hrvatska posljednjih godina napravila velik iskorak u digitalizaciji. U digitalnom obliku, preko sustava e-građani, mogu se, primjerice, podnijeti i zahtjevi za izdavanjem osobnih iskaznica, ali i putovnica i vozačkih dozvola. Te mogućnosti, kazao je Žarko Katić, državni tajnik u MUP-u, koristi sve veći broj građana. Ipak, dodao je, cilj je da se sto veći broj građana koristi tim alatom pa ce uslugu e-građani trebati dodatno popularizirati u javnosti.

Prema podacima Vlade, uslugu e-gradjani koristi oko 650.000 građani. Ipak, stvaran broj građana koji se koriste tom uslugom, poručeno je na konferenciji, znatno je manji.

Problemi s digitalizacijom postoje i među tvrtkama, posebno malim i srednjim. Prema ocjeni Tomislava Radoša iz HGK, jedan od razloga tome je mentalitet, budući da su građani i poduzetnici "navikli na pecate". Stoga poduzetnike treba poticati da se koriste digitalnim uslugama, u čemu im na raspolaganju stoje i sredstva iz fondova EU, istakao je Rados.

Kada je riječ o e-upisima, Prpić je pozvala jedinice lokalne samouprave da se vise uključe u tah projekt. Dosad su, istakla je, najaktivniji gradovi u tome bili Pula i Rijeka, a interes su pokazali i Bjelovar i Gospić, zaključila je.