Kako je polovica članica EU već pogođena smanjenjem dotoka ruskog plina i kako bi što više smanjila ovisnost o ruskom plinu Europska komisija predstavila plan Štedi plin za sigurniju zimu, koji predviđa smanjenje potrošnje plina za 15 posto već od kolovoza ove godine do 31. ožujka sljedeće godine.
Međutim, kompanije koje koriste plin u proizvodnom procesu suočene su s niz izazova a jedan i najveći je svakako ogromno poskupljenje plina koje bi trebalo stupiti na snagu već ovu jesen. Smanjenje korištenja plina bi rezultiralo smanjenjem proizvodnih kapaciteta pogotovo u prerađivačkoj industriji a to bi značilo i otpuštanja radnika. Zato poduzetnici i traže sastanak s Vladom RH kako bi riješili ovaj problem ili barem ublažili njegove posljedice.
Dajana Mrčela, predsjednica nedavno osnovane Udruge prerađivačke industrije i djelatnosti u tehnologiji i predsjednica Uprave Saponije Osijek, upozorava kako su najave povećanja cijene plina za industriju dramatične.
"Naše tri tvornice, Saponia, Kandit i Koestlin, u ovom trenutku prikupljaju ponude za plin za sljedeće ugovorno razdoblje, i cijene koje dobivamo su čak sedam puta veće od cijena po kojima kupujemo plin koji trenutno trošimo. Prema tim cijenama, za navedene tri tvornice bismo dosadašnjih 10 milijuna kuna plina godišnje morali platiti više od 70 milijuna kuna. Znači samo za trošak plina bismo morali izdvojiti dodatnih preko 60 milijuna kuna. Pored toga sve naše sirovine i sva ambalaža rasle su s cijenom i ne postoji niti jedna stavka u materijalnoj bilanci koja ove godine nije poskupila, a veliki broj ih je poskupio dvoznamenkasto. Naše tvornice ne mogu proizvoditi bez plina i mi nismo jedini“, pojašnjava Dajana Mrčela.
Ona naglašava kako se gotovo cjelokupna prerađivačka industrija, a svakako članice Udruge prerađivačke industrije i djelatnosti u tehnologiji s kojima je razgovarala ovih dana, suočavaju se s istim scenarijem. "Svi smo u sličnoj situaciju što se tiče realnih mogućnosti uštede plina, koju možemo ostvariti jedino smanjivanjem proizvodnje, a svako smanjivanje proizvodnje u prerađivačkoj industriji odmah se odražava i na primarnu proizvodnju sirovina koje koristimo kao i naravno na zaposlene u svim tim industrijama. "Smanjivanje proizvodnje za nas nije opcija, a ako zbog cijene energenata radimo s gubitkom postajemo neodrživi i tu se krug zatvara“, ističe Mrčela.
‘Trebaju nam rješenja na razini države‘
Mrčela otkriva kako je nedavno osnivanje Udruge prerađivačke industrije i djelatnosti u tehnologiji bilo potaknuto upravo rastom cijene energenata koja je premašila i najcrnje scenarije i potpuno izmaknula kontroli. "Sada i velike prerađivačke kompanije trebaju sustavna rješenja, na razini države, jer nema te akumulirane ili buduće dobiti s kojom mi ove troškove možemo pokriti i održati proizvodnju. Kao industrija, spremni smo sjesti s Vladom i resornim tijelima, prikazati projekcije i ponuditi naše iskustvo i ekspertizu kako bismo zajednički našli rješenje o kojem, moram to tako dramatično reći, ovisi opstanak hrvatske prerađivačke industrije. Ogromno povećanje troška energenata mi nikako ne možemo i nećemo prenijeti na cijene gotovih proizvoda, jer bi povećanja cijena bila dvoznamenkasta. To bi generiralo i dodatnu inflaciju i pritisak na sve potrošače naših proizvoda i učinilo nas potpuno nekonkurentnima na domaćem i stranim tržištima, jer naša globalna konkurencija takvih povećanja cijena zasad nema“, ističe Mrčela.
Ivan Ergović, predsjednik Uprave NEXE Grupe naglašava kako je uz postojeće kapacitete, smanjenje potrošnje plina za 15 posto trenutno nemoguće. "Upravo iz tog razloga intenzivno radimo na projektima koji će doprinijeti našoj energetskoj neovisnosti, ali i povećanju energetske učinkovitosti. Podatak kako su za prvih šest mjeseci 2022. godine troškovi energije činili 27 posto u našim ukupnim troškovima, potvrđuje važnost naše usmjerenosti ka uspješnoj realizaciji projekata s ciljem povećanja energetske učinkovitosti i u konačnici, energetske neovisnosti", ističe Ergović.
Slaven Ružić, predsjednik uprave PIK-a Vrbovec i član Upravnog odbora Udruge prerađivačke industrije i djelatnosti u tehnologiji, naglašava kako je cijena plina u ovom trenutku za PIK Vrbovec sedam puta veća nego što je bila prije zadnjih poskupljenja.
“Plin je energent koji u proizvodnji ne možemo ni s čim zamijeniti. U mesnoj, odnosno mesoprerađivačkoj industriji plin koristimo za zagrijavanje vode i stvaranje pare koja pokreće sve naše linije i strojeve te je jedina ušteda koja je moguća smanjenje odnosno zaustavljanje proizvodnje. U prerađivačkoj industriji svako smanjenje proizvodnje automatski proizvodi negativan učinak i na primarnu proizvodnju, u našem slučaju uzgajivače stoke, kao i naravno na sve zaposlenike koje zapošljavamo u primarnoj proizvodnji i preradi. Uštede plina koje mi možemo ostvariti u onim segmentima u kojima plin koristimo primjerice za grijanje su zaista zanemarive i potpuno beznačajne u odnosu na količine koje su nam potrebne za održavanje proizvodnje. Pored toga, kako cijene svih energenata, kao i sirovina i drugih ulaznih parametara s kojima radimo, rastu već neko vrijeme prostor koji smo imali za ostvarivanje ušteda smo odavno u potpunosti iskoristili“, ističe Slaven Ružić
Željko Pavlin, predsjednik uprave HS Produkt Karlovac napominje kako nije samo plin problem nego i električna energija. "Naši pogoni se ne griju na plin, ali koristimo tehničke plinove u proizvodnom procesu. Ako bude ograničenja potrošnje tehničkih plinova to automatski znači smanjenje proizvodnje a kada imate smanjenje proizvodnje onda je nužno otpuštanje radnika. HS Produkt kao veliki potrošač električne energije ima problem jer je cijena električne energije porasla pet puta i to će značajno utjecati na troškove proizvodnje. Ako bude problema s opskrbom električnom energijom to će izazvati dodatne potrese. O tome isto treba voditi računa“, pojašnjava Željko Pavlin.
Ivan Čulo, predsjednik uprave Hrvatske pošte ističe kako je posljednjih godina Hrvatska pošta preselila sve veće segmente poslovanja u nove prostore kao što su Novi sortirni centar u Velikoj Gorici, Industrijska zona Bakar, Gaženica i Osijek. "Upravo ulaskom u objekte koji su energetski učinkovitiji od prethodnih napravljen je prvi preduvjet za bolje upravljanje energentima. Plin prvenstveno koristimo za grijanje i hlađenje prostorija te uz već navedene preduvjete od početka godine pratimo trendove i troškove tako da nadležni za upravljanje internim planom kontrole energenata pripremaju detalje za zimsko razdoblje“, ističe Čulo.