Demografski pritisci s kojima se Hrvatska suočava, starenje stanovništva i manjak radne snage, mogli bi u idućih 25 godina ograničiti prosječni rast BDP-a po stanovniku na samo 1,6 posto godišnje, što je znatno manje od prosjeka ostvarenog u protekla dva desetljeća. Međutim, ukoliko se značajno poveća udjel zaposlenih, uz potporu stanovništvu koje je ekonomski najmanje aktivno, a to su mladi, žene i starije osobe, može se očekivati prosječan rast BDP-a po stanovniku od tri posto godišnje. Tako pokazuje izvješće Svjetske banke ”Važnost ljudskog kapitala za rast Hrvatske: Oslobađanje potencijala za procvat gospodarstva u doba demografskih i tehnoloških promjena” koje je predstavio Nithin Umapathi, viši ekonomist Svjetske banke za socijalnu zaštitu i rad.
Unatoč nedostatku radne snage, u usporedbi s drugim zemljama EU u Hrvatskoj je i dalje malo zaposlenih osoba. Stopa participacije osoba u dobi od 50 do 64 godine iznosi 57 posto, dok je prosjek za EU 69 posto. Jedan od razloga tome, kako je kazao Umapathi, je “rano i naglo napuštanje tržišta rada u Hrvatskoj”. Taj faktor je zastužan za tri četvrtine razlike stope zaposlenosti u odnosu na prosjek EU.
Pet područja
Danijel Nestić s Ekonomskog instituta, jedan od sudionika okruglog stola koji se bavio izvješćem Svjetske banke, smatra da je u Hrvatskoj relativno jednostavno otići u prijevremenu mirovinu, bilo s penalizacijom ili bez nje. "Oko 50 posto osoba u dobi od 60 do 64 godine u Hrvatskoj je u mirovini, što je najviše u EU i čisti je gubitak ljudskog potencijala i ekonomskog rasta", kazao je Nestić.
U slučaju aktiviranja mladih kao jedna od problema pokazuje se predugo studiranje i prekid studija, dok su ženama važna nedovoljno fleksibilni uvjeti rada.
Za postizanje optimističnog scenarija bržeg ekonomskog rasta Svjetska banka smatra da je potrebna ambiciozna strategija rada i ljudskog kapitala, koja uključuje jačanje konkurentnih vještina, provedbu strategije i koordiniranje poticaja. U izvješću navodi pet ključnih područja za to, a nadopunjuju neke od planiranih mjera u NPOO-u. Na prvom mjestu je sektor obrazovanja koji bi trebao poticati osposobljavanja za dinamična i moderna radna mjesta. Drugo, kako bi se potaknula aktivnost žena, predlaže se proširenje skrbi za djecu i starije osobe, promicanje fleksibilnog rada, cjenovno pristupačnog stanovanje te mogućnosti osposobljavanja odraslih. Primjerene socijalnih politika trebale bi potakntui i omogućiti stanovništvu da ostanu ekonomski aktivno i u starijoj dobi. Preporuča se profesionalno usmjeravanje, usklađivanje ponude i potražnje na tržištu rada, prekvalifikacija radi usavršavanja i dokvalifikacija radne snage te, naposljetku, razvoj učinkovitih migracijskih politika, ključnih za rješavanje nedostatnih vještina i povećanje konkurentnosti.
Ponuda vaučera
Prema riječima Ivana Vidiša, državnog tajnika Ministarstva rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike, jedan od razloga niske participacije radne snage je niska obrazovanost nezapoelnih, s obzorom da najveći broj dugoročno nezaposlenih osoba ima samo osnovnu školu. No, neke mjere se provode. Zajedno sa HZZ-om Ministarstvo rada nude aktivne mjere za zapošljavanje i kontinuirano podržava uključivanje svih nezaposlenih osoba na tržište rada. “U svrhu povećanja broja odraslih osoba u cjeloživotnom obrazovanju, poboljšanja vještina zaposlenih osoba i osiguranja kvalitetne radne snage, uveden je model financiranja kroz sustav vaučera. Cilj je osigurati preduvjete i procedure za poticanje cjeloživotnog učenja i stjecanja novih vještina, s naglaskom na zelene i digitalne vještine“, pojasnio je.
