Vlada je stabilna jer nitko ne želi izbore, a Uljanik će u stečaj

Iako HDZ i vladajuća koalicija imaju tanku većinu u Hrvatskom saboru, odradit će mandat do kraja, jer nitko u političkoj areni nije realno zainteresiran za prijevremene političke izbore. To je svakako jedan od zanimljivijih zaključaka iz analize koju je napravila rejting agencija S&P, a na osnovu koje je podigla kreditni rejting Hrvatske s podinvesticijskog BB+ na najniži investicijski rejting BBB-.

“Hrvatska je prethodnih godina bila politički nestabilna, ali rizik za pad Vlade je oslabio. HDZ ima vrlo tanku većinu u parlamentu, pogotovo zbog toga što je izgubio podršku nekolicine saborskih zastupnika, ali se može osloniti na nezavisne članove parlamenta pri glasanju za pojedine zakonske prijedloge. Zbog toga smatramo kako je apetit za prijevremenim izborima širom političkog spektra manji nego prethodnih godina”, stoji u preciznoj, i pomalo ciničnoj, analizi S&P-a, u dijelu koji se odnosi na politički dio hrvatske priče. Kratko i jasno su analitičari S&P oslikali stanje na hrvatskoj političkoj sceni, očito su nas dobro prostudirali, a kako je politička stabilnost, prema njihovom pogledima, važna i za rast i razvoj gospodarstva, proračunsku konsolidaciju i provođenje reformi, takvu situaciju su uračunali Hrvatskoj kao plus. Eto, ponekad naše političke slabosti (poput one da nitko ne želi izbore, ne zbog općeg dobra nego zbog toga što tako može izgubiti saborsku fotelju), kada se stave “na kup”, rade za nas.

Emigracija kao balast

Druga važna ocjena S&P jest to da je emigracija najveća prepreka gospodarskom rastu. “Neto emigracija - oko tri posto ukupne populacije u proteklih pet godina - je ključna strukturna prepreka, kao i u drugim novim državama Europske unije”, ističe se u analizi, te se pozitivnim u tom kontekstu ocjenjuje smanjivanje poreznog opterećenja, za kojeg analitičari S&P izravno navode kako može pomoći “smanjivanju odljeva mozgova i ohrabriti građane da ostanu u Hrvatskoj”. Pritom se pozitivno gleda i na promjene u mirovinskom sustavu koje je Vlada provela krajem prošle godine, posebno na to da se ubrzava početak produženja radnog vijeka na 67 godina. Jednako tako se ističe i kako napori usmjereni poboljšanju nastavnih planova i obrazovanja, odnosno većoj usklađenosti tržišta i školstva, pozitivno utječu na tržište rada u dugom roku.

Treća bitna novost, pravi novinarski “news”, jest dio analize u kojoj se navodi da u “u potrazi za strateškim partnerom Vladina pozicija, onako kako je mi razumijemo, smjera tome da se izbjegnu bilo kakvi daljnji troškovi u budućnosti”. Prije toga se navodi kako “mi razumijemo da su ukupni državni troškovi vezani za Uljanik na razini od 4,5 milijardi kuna, od kojih 1,4 milijarde kuna ovisi o tome hoće li se dovršiti gradnja pojedinih brodova, što znači da ukupan trošak za državu može biti i manji od tih 4,5 milijardi kuna”. Fraza “mi razumijemo” se ne odnosi na ništa drugo nego na to da je S&P dobio takve informacije i uvjeravanja iz Vlade.

Najava stečaja

Upravo zbog toga su naveli u ocjeni kako je smanjen rizik vezan za daljnje proračunske troškove koji se odnose na Uljanik grupu. Drugim riječima, i pojednostavljeno, Vlada je već donijela odluku da će Uljanik grupa ići u stečaj s restrukturiranjem i da neće pristati na zahtjev Brodosplita da se uz oko 4,1 milijardu kuna troškova (koliko bi Hrvatsku koštao stečaj s restrukturiranjem) plati još 2,5 do tri milijarde kuna za troškove u restrukturiranju bez stečaja. Odnosno, bar su tako rekli sugovornicima iz S&P. Doduše, uvijek je moguće da politika promijeni stav i tako “prevari” i “nasanjka” analitičare S&P, ali sumnjamo da bi i premijer Andrej Plenković i Zdravko Marić, ministar financija, tako ugrozili svoju vjerodostojnost. Pogotovo stoga što je u svojoj analizi S&P već predvidio mogućnost “iznenadnih fiskalnih troškova”, aludirajući i na Uljanik grupu, te istaknuo kako će u tom slučaju doći do smanjenja investicijskog rejtinga Hrvatske. Dakle, premijer i ministar financija ne samo da bi ispali neozbiljni, nego bi doveli do pada investicijskog rejtinga, pa bi blamaža bila dvostruka. Uz to, dvije preostale rejting agencije, Moody’s i Fitch, tek trebaju u predstojećim mjesecima dati svoju ocjenu, a njima se više ne bi moglo prodati šuplju priču i muljati.

Četvrta važna ocjena S&P je da, uz pozitivne ocjene reformskih napora koje se prvenstveno odnose na smanjenje porezne presije, promjena u mirovinskom sustavu i obrazovanju, restrukturiranju HAC-a, Vlada treba pojačano raditi na restrukturiranju ostalih javnih poduzeća i privatizaciji, ali i na povećanju efikasnosti pravosuđa. Možda to ponuka Vladu da barem u tom smjeru pojača reformske napore.

Peto, a povezano s prethodnom ocjenom, višekratno se u analizi ističe koliko smo ovisni o Njemačkoj i Italiji, a kako se situacija u Italiji dodatno komplicira, jasno je kako moramo provesti dodatne reforme kako bi koliko-toliko mogli neutralizirati negativne posljedice krize u Italiji i Njemačkoj.

I ne manje važno, analitičari S&P u nekoliko su navrata istaknuli važnost efikasnog provođenja lex Agrokor, što je jako utjecalo na jačanje kreditnog rejtinga. Ne znamo je li se premijer Andrej Plenković tim povodom zahvalio Martini Dalić, bivšoj potpredsjednici Vlade, koja je zbog “greški u koracima” pri kreiranju lex Agrokor morala odstupiti s dužnosti, ali koliko god je restrukturiranje Agrokora putem tog zakona politički naštetilo HDZ-u, ekonomski je i te kako pomoglo državi.