Gredelj je veliko područje nekadašnje industrije u srcu Zagreba iza Glavnog kolodvora, veće površinom od Trga bana Jelačića od čak 45 hektara, koje je napušteno i zapušteno, iako ima nevjerojatan potencijal razvoja. To bi trebalo biti mjesto za brojne nove javne i komercijalne sadržaje, za stanovanje i urede, kulturu, sa zelenim površina i vrtovima, a ponajviše mjesto koje bi u prometnom smislu donijelo donekle olakšanje gradu.
O obnovi lokacije bivše tvornice Gredelj raspravlja se gotovo tri desetljeća, a međunarodno priznati stručnjaci za arhitekturu, nekretnine i gradnju su na inicijativu EBRD-a ponudili rješenje kakvo su već uspješno implementirali gradovi poput Beča, Osla i Züricha. Studija revitalizacije zone Gredelj u Zagrebu premijerno je danas prikazana na Europskoj konferenciji o arhitektonskim politikama REUSE ARCHITECTURE.
Timski su radili stručnjaci iz različitih područja: konzultanti PwC Advisory, arhitekti studija 3LHD, Colliers International i odvjetničko društvo MS Partners. Studija se nadovezuje na prethodne studije.
O tome smo razgovarali s Markom Dabrovićem, arhitektom i jednim od osnivača studija 3LHD (studija koji nas je nedavno iznenadio i drugim videom, onim o projektu Kampus Rimac).
Što bi značila realizacija, odnosno razvoj tog projekta Gredelj u ovom specifičnom trenutku za Zagreb?
- Zagreb i njegovi građani trebaju vratiti povjerenje u to da je danas moguće planirati i provesti urbanu regeneraciju u samom centru grada. Urbanizam treba maknuti iz sfere slučaja i pretvoriti u jednu od najvažnijih društvenih djelatnosti. Prostor u gradovima je naša najvrednija imovina koja ovisi samo o načinu upotrebe i društvenom konsenzusu. Na prostoru bivše industrijske zone veličine dvije jezgre Dubrovnika treba stvoriti prostor za građane svih dobi, životnih stilova i socijalnog statusa - odgovara Dabrović.
Najveća vrijednost europskih gradova je, dodaje, tzv. urban mix gdje su na jednome mjestu zastupljene sve tipologije i javni prostor je jako živ jer ga različiti korisnici koriste tijekom 24 sata. Takvo društveno odgovorno i socijalno osviješteno planiranje vodi do boljeg promišljanja prostora, na dobrobit svih građana.
- Zagreb, primjerice, nema socijalne stanove kakvi su u Beču ili Zürichu standard, a ovo je prava lokacija za realizaciju takve ponude za mlade. Na taj bi se način u centar grada privukla mlada populacija. Grad se treba prestati širiti i razvijati po periferiji, u ovoj zoni postoji sva infrastruktura, mreža tramvaja, bolnice, škole, vrtići, svi preduvjeti za kvalitetan i ugodan život i rad - ističe.
Zašto je studiju 3LHD i studiju Cie važan ovaj projekt? Što vi to vidite, a drugi ne vide?
- Puno je slojeva uključeno u ovu studiju i puno je stručnjaka sudjelovalo u njezinoj izradi. Cie i 3LHD su samo jedan dio. Tu su i stručni suradnici iz PWC-ja, Colliersa, IGH, HDC-ja i M & S-a. Europska banka za obnovu i razvoj prepoznala je potencijal lokacije i značaj te je naručila izradu studije isplativosti revitalizacije zone. U obuhvatu te zone se nalazi mnogo zanimljivih i izazovnih tema: integracija grada, denivelacija pruge, nove parkovne i pješačke površine, obnova od potresa, zaštita industrijske baštine, nova zgrada HNK, nova tržnica, škole, fakulteti, preseljenje Autobusnog kolodvora i spajanje sa željezničkim. Osim kolegama iz struke, rad na zoni bit će zanimljiva prilika i potencijalnim investitorima poput hrvatskih mirovinskih fondova - objašnjava.
Zanimalo nas je i može li se ta zona realizirati u fazama. Koliko je moguće da nešto od toga vidimo u idućih pet godina?
- Plan je napravljen upravo tako da bi se omogućila fazna realizacija. Na primjer, zona južno uz Branimirovu ulicu od glavne pošte pa sve do Držićeve ulice može se početi realizirati odmah. HŽ na tom prostoru nema nikakvih važnih infrastrukturnih objekata. Samo u toj zoni može se sagraditi sedam zgrada dimenzije pošte, što je odličan početak razvoja lokacije. Za početak realizacije na toj lokaciji nije potrebno ništa više od političke odluke - ističe Dabrović.
A što je glavna prepreka takvom projektu?
- Stvaranje konzorcija koji bi mogao upravljati takvim projektom vjerojatno će biti prvi izazov. Velika je prednost što na prostoru 90 posto zemljišta pripada Gradu Zagrebu i državi. Ta dva osnovna dionika trebaju pokazati zrelost i stvoriti zajedničko poduzeće koje će upravljati razvojem cijele zone. Takva praksa postoji u svim europskim gradovima gdje su željeznica i pošta suvlasnici imovine zajedno s gradom. Zemlja se u tim gradovima nije dijelila prema parcelama i vlasništvu, nego je stavljena u zajedničku vrijednost prema postocima vlasništva. Tako sređenu imovinu lako je infrastrukturno opremiti i staviti u funkciju - kaže Dabrović.
Središnja tema ove konferencije bila je će održivi urbani razvoj i urbana obnova, usmjereni na različite aspekte korištenja, odnosno ponovnog korištenja urbanog tkiva. - ističe Dabrović.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....