Pogled u 2020.

Više se ne očekuje usporavanje ekonomije: Vujčić sada očekuje rast BDP-a od oko tri posto

U samo deset mjeseci uvoz hrane povećao se za čak 1,3 milijarde kuna ili 11,5 posto
Andrej Plenković i Boris Vujčić na konferenciji The Economist: Svijet u 2020.
 Ranko Šuvar / CROPIX

Premda se dugo najavljivalo da će ekonomija u idućoj godini usporiti, guverner Boris Vujčić sada stvari vidi "nešto optimističnije nego što su izgledale prije par mjeseci".

Prema projekcijama HNB-a za iduću godinu, BDP će rasti gotovo 3 posto, koliko i ove godine. Rizici za rast su ponajprije oni globalni i politički, a kako je rekao prilikom predstavljanja izdanja magazina The Economist "Svijet 2020.", to su trgovinski odnosi između SAD-a, Kine i EU te posljedice Brexita. On smatra da je Hrvatska u ovom trenutku spremnija za recesiju nego što je to bila 2008. godine, zbog toga što je uspjela promijeniti strukturu rasta gospodarstva. Prije krize, objasnio je, rast se uglavnom temeljio na uvozu i gomilanju duga, a do danas se struktura promijenila, prije svega ulaskom u EU, pa je tako izvozni dio gospodarstva puno važniji, a istodobno padaju i vanjski i javni dug.

Ništa manje optimističan nije ni premijer Andrej Plenković, koji je rekao da će se Hrvatska znati prilagoditi međunarodnim okolnostima, da se "uz politiku Vlade koja se temelji na fiskalnoj konsolidaciji, strukturnim reformama i privlačenju ulaganja, došlo na razinu otpornosti" te da Hrvatska imati brži rast od prosjeka EU.

- Smatram da smo sada još sposobniji i učinkovitiji po apsorpciji europskih sredstava, koja će biti zamašnjak i investicija i gospodarskog rasta, tako da očekujem stabilnu situaciju - rekao je Plenković, napominjući da situaciju u Hrvatskoj olakšava činjenica da su ove godine dvije od tri svjetske rejting agencije vratile rejting Hrvatske na investicijsku razinu, čime je spuštena razina cijene zaduživanja, kako za državu tako i za gospodarske subjekte i građane.

Unatoč tome što je struktura ekonomije danas drugačija nego 2008. godine, jedno, se, zacijelo, nije uspjelo promijeniti, a to je smanjenje ovisnosti o uvozu. Podaci o robnoj razmjeni koje je DZS upravo objavio upućuju da će se to teško uskoro i dogoditi. Kada je riječ o proizvodnji hrane, koja predstavlja najznačajniji dio domaće industrije i čini petinu izvoza, u prvih devet mjeseci ove godine izvezeno je proizvoda u vrijednosti 6,6 milijardi kuna, što je 445 milijuna ili 7,2 posto više nego u istom prošlogodišnjem razdoblju. Istodobno, uvoz prehrambenih proizvoda povećao se za čak 1,3 milijarde kuna ili 11,5 posto, čime je dosegnuo iznos od 13 milijardi kuna. S povećanim domaćim potrebama, potaknutim rastom turizma, očito je, raste i uvoz.

DZS je objavio i prve podatke za deset mjeseci koji pokazuju da je u tom razdoblju ukupno izvezena roba vrijedna 94,1 milijardu kuna, 5 posto više nego u istom razdoblju lani, dok je uvoz dosegnuo 155,4 milijarde kuna i porastao je 5,3 posto. Tako je vanjskotrgovinski deficit povećan za 3,3 milijarde kuna, na 61,3 milijarde, a pokrivenost uvoza izvozom smanjena je sa 60,7 na 60,5 posto.

Istodobno, podaci za devet mjeseci pokazuju rast izvoza po stopi od 6 posto, a uvoz se povećao 6,4 posto, što upućuje na to da je listopad donio usporavanje trgovinske razmjene. Gledano po sektorima, najsnažniji rast izvoza u devet mjeseci bilježe "ostala prijevozna sredstva", od 40,2 posto, što upućuje na stabilizaciju stanja u brodogradnji. Međutim, snažno je povećan i uvoz tog sektora, za čak 33,4 posto, pa je moguće i da je posrijedi neki tranzit.

Snažno je porastao i izvoz duhanskih proizvoda (37,9 posto), motornih vozila i prikolica (29,1 posto), metala (17,6 posto), farmaceutskih proizvoda te gume i plastike (12,9 posto). Najviše je podbacio izvoz koksa i rafiniranih naftnih derivata s padom od 10,9 posto, a uvoz tog sektora istodobno se povećao čak 35,9 posto. No, najviše je porastao uvoz duhanskih proizvoda, za čak 81,8 posto.

Oni koji prodaju robu u Njemačkoj, unatoč najavi usporavanja potražnje, i dalje drže tempo: izvoz u tu zemlju u devet se mjeseci povećao za 5,9 posto. Istodobno je izvoz u Italiju, koja i dalje drži prvo mjesto po vrijednosti izvoza, rastao tek 2,4 posto (uvoz je povećan čak 14,3 posto). Po nešto višim stopama raste izvoz u druge zemlje EU: u Irsku je, primjerice, više nego udvostručen 106,5 posto), u Grčku je povećan za 83,3 posto, u Portugal za 28,9 posto, u Španjolsku za 20,4 posto, u Rumunjsku i Mađarsku oko 17 posto. Kada je riječ o susjednim zemljama, izvoz u Sloveniju je posustao i iznosi 1,9 posto, a izvoz iz te zemlje porastao je 9 posto. Istodobno, izvoz u BiH je rastao po stopi od 15,3 posto, u Srbiju 11,2 posto, a uvoz iz tih zemalja neznatno se smanjio.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
16. studeni 2024 01:55