Iako su nesporne tvrdnje da virus Covid-19 podjednako pogađa sve, bogate i siromašne, prve analize pokazuju da su, osim starije populacije, većem riziku ipak izloženi oni koji dolaze iz nižih društvenih slojeva. Razlog tome je činjenica što u pravilu ne mogu ‘ostati doma’ jer su njihova zanimanja takva da moraju biti na poslu, a češće pate i od kroničnih bolesti kao što su visoki tlak, dijabetes i pretilost. Američki institut za ekonomsku politiku je objavio kako 42 posto žrtava koronavirusa u SAD-u dolazi iz afroameričke populacije, te da samo 20 posto njih može raditi od kuće. Prve demografske analize pandemije u Velikoj Britaniji također upućuju da češće obolijevaju pripadnici etničkih manjina.
Brojke zaraženih i stopa smrtnosti u Hrvatskoj zasad upućuju da se zemlja dobro nosi s pandemijom koronavirusa, ali kada su u pitanju zdravlje i otpornost nacije, postoji i mnogo razloga za zabrinutost. U 2018. godini, pokazuju najnoviji podaci Eurostata, žene u Hrvatskoj imaju 58,5 godina zdravog života, 5,7 godina manje od prosjeka Europske unije. Još lošije stoje muškarci, jer bez zdravstvenih problema u prosjeku žive 56,5 godina, 6,2 godine manje od prosjek EU.
Vodeći uzrok smrtnosti u Hrvatskoj su kardiovaskularne bolesti na koje otpada 45 posto ukupno umrlih, a na drugom mjestu su karcinomi. Ako će globalnoj ekonomiji trebati godine za oporavak, postavlja s pitanje što će to u dugom roku značiti za smrtnost i mogućnost liječenja. Kako bi se produžile zdrave godine živote, dobro je poznato, najvažnijim se smatra način življenja: fizička aktivnost, prestanak pušenja i zdrava prehrana. Stoga bi možda bilo korisno da današnji hashtag “ostanite doma”, jednom kada prođe vrijeme koronavirusa, zamijeni, primjerice, “ostanite aktivni”.
Očekivana životna dob žene u EU u prosjeku iznosi 83,7 godina i pet godina je duža nego kod muškaraca.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....