VIDEO 'Bez konzultacija s računovođama nema kvalitetnih zakona ni dobre poslovne klime'

Računovođe zahtijevaju da se njihov glas čuje i uvaži pri donošenju propisa jer je upravo njihova struka tampon zona između regulatora i poduzetnika, istaknuo je Davor Brkić, vlasnik tvrtke RB Unigenito i predsjednik Udruženja računovođa HGK u BizCasting podcastu.

Naglasio je da da se u zadnjih desetak godina regulativa mijenja stihijski i da te konstantne promjene narušavaju poslovnu klimu. Zakoni su često u koliziji što računovođe kao struku, ali i poduzetnike, tjera u sivu zonu. Zato su se organizirali, prvo preko društvenih mreža, a zatim i formalno kroz HGK, kako bi dobili mjesto za stolom pri donošenju odluka i odmah u startu utjecali da regulativa bude što jednostavnija i provedivija.

„Prije tri godine smo se počeli udruživati, prvo preko društvenih mreža gdje nas u raznim grupama ima oko 50.000, a onda i formalno, prvo u Inicijativu profesionalnih računovođa Hrvatske i Udruženje računovođa HGK. To nam je dalo snagu i olakšalo artikulaciju naših zahtjeva prema zakonodavcima“, kazao je Brkić, uz napomenu da se situacija ipak polako popravlja posljednjih godina jer Porezna uprava i Ministarstvo financija na čelu s ministrom Zdravkom Marićem pokazuju da imaju sluha za njihove probleme.

„Najveći problem je što previše teoretičara radi na donošenju zakona, a ne rade ljudi koji su u praksi, koji provode taj zakon. Zato se neki zakoni donesu pa se ispostavi da su loši pa ih se onda ide mijenjati. No, sve to skupa polako ide na bolje i moram pohvaliti Ministarstvo financija i Poreznu pravu. Da se razumijemo, mi ih dosta i kudimo, znamo biti napasni po medijima, ali zadnjih par godina smo redovito na sastancima s ministrom Marićem i vrhom porezne uprave, Marijanom Vuraić Kudeljan i Gordanom Marić, u mnogočemu nam pomognu i izađu u susret. Na tim sastancima mi donesemo papir na kojemu su prijedlozi, onda prolazimo kroz te točke, nekad bude burno, nekad se malo i svađamo, ali poanta je da mi praktičari moramo dati input kako bi oni mogli napraviti dobar sustav“, rekao je Brkić, dodavši da se struka mora što više uključiti u donošenje odluka jer ih oni na kraju i provode u praksi pa znaju što je dobro, a što ne.

Prebacivanje nepotrebnih i nejasnih propisa na leđa računovođa ističe kao najvažnije probleme. Neke od njih je i specificirao, poput fiskalizacije, prijave poslovnih prostora, prijenosa porezne obveze u građevini i SNU obrazaca.

„Živimo u 21.stoljeću i moramo sve to sređivati – digitalizaciju, smanjenje administracije, pojednostavljenje birokracije. Trebamo to ubrzati kako bi držali korak s državama koje nas okružuju, pogotovo sad u ovom periodu nakon korone“, kazao je i istaknuo kako je upravo njihova struka na svojim leđima iznijela ogroman teret za vrijeme pandemije. Oni su ti koji su Vladine mjere morali u iznimno kratkim rokovima objasniti svojim klijentima i provesti u praksi.

„Važnost računovođa najbolje se vidjela u razdoblju korone, da smo mi stali raditi bio bi kolaps u državi jer se javna davanja ne bi slijevala u proračun da mi nismo predavali naše izvještaje. Najgori dio je bio nerazumljivost propisa i stihijsko donošenje odluka, a ono što se donosilo nije bilo dobro prezentirano, uvijek je tu bilo nekakvih nejasnoća u provedbi“, objasnio je Brkić.

U BizCastingu je otkrio kako je konstantna edukacija ključna za kvalitetan rad, upravo zbog čestih izmjena propisa i poručio da računovođa poduzetniku mora biti čovjek od najvećeg povjerenja jer ima uvid u apsolutno sve podatke poslovanja njegove tvrtke. „Mi smo i psiholozi i bračni i ljubavni savjetnici. Većini poduzetnika smo prvi doticaj sa svijetom biznisa i zato je naša uloga iznimno važna“, smatra Brkić.

Nada se da će se imidž branše promijeniti ubuduće i da gospodarstvenici na računovođe neće gledati kao na nužno zlo, već kao na partnere koji su zajedno s njima u poslovnom pothvatu.