Stara je vijest da zaostajemo za konkurencijom u digitalnoj tranformaciji, po DESI-ju i svim drugim indeksima. Zato su se predstavnici državne uprave okupili na panelu pod nazivom „Digitalizacija države, ključni izazovi, vizija modernog digitalnog društva“ u sklopu konferencije Oracle Modern Business Forum 2019.
Poručeno je da smo pomoću europskog novca udarili dobre infrastrukturne temelje za digitalnu transformaciju javne uprave, ali sada moramo napraviti iskorak i inovativnu nadgradnju u vidu usluga koje će koristiti što više građana.
Ministar uprave Ivan Malenica tom je prilikom najavio studij digitalne uprave i kazao da je komunikacija u javnoj upravi zastarjela.
- Po mom dolasku u ministarstvo sam zatekao brojne procese digitalizacije. Ona je najvažniji alat i kroz koji građani i poslovni korisnici mogu osjetiti najviše koristi - pojasnio je, osvrnuvši se i na sustav e-građani.
- To je perjanica naših usluga, ali još uvijek nije prijavljen dovoljan broj građana. Kako povećati tu brojku? Jednostavno, moramo ih privući kroz usluge koje nudimo, a trenutno ih je oko 60. također moramo poraditi i na promociji jer se građani jednostavno ne sjete da neke stvari mogu odraditi digitalno - zaključio je ministar.
Saša Bilić ispred uprave APIS-a je otkrio da rade na državnom cloudu.
- Gradimo novu državnu infrastrukturu koja će biti dostupnija, modernija i sigurnija. Na nju se nadovezuje državna sabirnica preko koje će svi servisi bolje raditi, a državna tijela će bolje surađivati. To je najveći projekt od samostalnosti Hrvatske, a sad smo u završnoj fazi - istaknuo je Bilić.
Partner u KPMG-u Daniel Lenardić naglasio je da privatni sektor nakon desetak godina krize intenzivno ulaže u digitalizaciju, ali ima problem s IT kadrovima koji su dosta fluidni.
- Hrvatska podružnice u vlasništvu stranih kompanija drže njihov tempo, međutim to je manjina ekonomije. Drugi dio su tvrtke koje su izložene u radu s građanima čija očekivanja jako brzo rastu. Bankarstvo, osiguranje, telekomi pritisnuti tržištem se transformiraju u tom smjeru. I državni sektor se mijenja, iako sporije. Pomaže im što na raspolaganju ima EU sredstva pa novac nije toliki problem. To je velika prednost u odnosu na privatni sektor. Sada su uspostavili kvalitetnu infrastrukturu i to će s vremenom biti solidan temelj za brži budući razvoj. Ostaje za vidjeti koliko će inovativne stvari postaviti država u ovom drugom valu digitalne nadgradnje - zaključio je Lenardić.
Davor Majetić iz HUP-a je rekao da se puno toga formalno informatizira, ali se uz to još uvijek traži papir ili žig.
- Pred nama je puno posla, drago nam je da smo se pokrenuli, ali smo spori. Na tržištu Europe mi smo još uvijek nekonkurentni. Nadam se da će digitalizacija automatizirati procese i nama omogućiti kontakt sa softverom koji će nam davati rješenja bez vađenja papirologije i dozvola - kazao je Majetić.
Luka Ljubičić iz HZMO-a je istaknuo da su stavili veliki fokus na administrativno rasterećenje prema građanima.
- Među prvima smo uveli e-račune i elektronički potpis i još cijeli niz sustava koji nam olakšava upravljanje kadrovima bez kojih nema digitalne transformacije. Trenutno smo iz EU fondova povukli sredstva u vrijednosti 200 milijuna kuna koja ćemo utrošiti na implementaciju tehnološke okosnice potpuno novog modela upravljanja HZMO-a - rekao je, najavivši da će od iduće godine kroz sustav e-građani biti dostupan cijeli niz novih servisa.
Bernard Gršić iz Središnjeg državnog ured za razvoj digitalnog društva je naglasio razliku između digitalne transformacije i digitalnog društva istaknuvši da je digitalno društvo puno širi pojam.
- Danas kad koristimo digitalnu tehnologiju, moramo je prilagoditi čovjeku, odnosno educirati ljude. Segmenti digitalnog društva su inovativna javna uprava, digitalno gospodarstvu i razvoj digitalnih vještina, odnosno uključenost svih građana. Ono što je bitno je da rastemo onoliko brzo koliko su naši građani u stanju te usluge koristiti i s njima baratati. Ako to ne uspijemo, razvoj digitalnoj društva neće ići naprijed - izjavio je Gršić.
Agneza Margetić iz Fine je digitalna transformacija nije samo digitalizaciji procesa, već uključuje kompletnu jačanje kapaciteta i vještina unutar same uprave.
- Pripremamo i sustav start u suradnji s Ministarstvom gospodarstva koji se ne odnose samo na osnivanje tvrtke, nego i na otvaranje računa putem jednog procesa. Sustav je u procesu testiranja pa o samom datumu implementacije ne bih špekulirala - zaključila je.
Uvod u panel bila su dva pisma iz budućnosti koja je pročitala studentica molekularne biologije Barbara Jakovljević.
- Godina je 2035., svijet je postao puno bolje mjesto, sve je transparentno, digitalizirano i povezano, ali to ne vrijedi za Hrvatsku iz koje sam se odselila zbog frustracija nakon diplome. Nadala sam se velikoj znanstvenoj karijeri u svojoj zemlji, ali morala sam je ostvariti u inozemstvu - pročitala je Barbara kojoj se ta distopijska verzija Hrvatske nije nimalo svidjela.
U ovo pismo ne vjerujem, vjerujem u bolju budućnost - poručila je i otvorila drugu kovertu prema kojoj je Hrvatska 2035. zemlja na koju smo svi ponosni.
- Svijet je postao puno bolje mjesto, sve je transparentno, digitalizirano i povezano, a sa zadovoljstvom javljam da to još više vrijedi za Hrvatsku koja je jedna od najnaprednijih zemalja Europe. Uspjela sam ostvariti karijeru tu, a i Hrvatska je efikasnom javnom upravom uspjela biti konkurentna kao zemlja. Javna uprava se okrenula stimuliranju poduzetništva, a to putovanje je počelo prije 15 godina na ovoj konferenciji - pročitala je Barbara, uz zaključak da budućnost pripada onima koji vjeruju u ljepotu svojih snova.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....