Od prošle godine se na Valamarovim jelovnicima više ne mogu pronaći jela s ugroženim ribljim vrstama - morskim psom, ražom i sabljarkom. Važan je to korak u smjeru očuvanja bioraznolikosti koji je nastao kroz suradnju Valamara sa Svjetskom organizacijom za zaštitu prirode (WWF).
Prema IUCN-u, međunarodnoj uniji za zaštitu prirode i prirodnih resursa, upravo se područje Mediterana smatra jednim od najvažnijih središta biološke raznolikosti na svijetu, a istovremeno je i vodeća svjetska turistička destinacija. Iako WWF dugi niz godina predano radi na zaštiti Jadranskog mora, ova suradnja je prvi primjer u kojem je i HoReCa sektor napravio konkretan iskorak ka očuvanju mora. Bez konkretnih akcija ugrožene riblje vrste postat će stvar prošlosti.
“Teško je naći važniji cilj za održivost turizma u Hrvatskoj od očuvanja bioraznolikosti i zaštite Jadranskog mora. Turistički sektor u Hrvatskoj mora uvesti stroge i ambiciozne kriterije održivosti u nabavu proizvoda iz ribarstva kako bismo motivirali što veći broj dobavljača i proizvođača da svoje poslovanje usmjere prema održivijim praksama ”, smatra Ivana Budin Arhanić, članica Uprave Valamara.
U petak su u Poreču predstavili postignuća zajedničke inicijative za očuvanje Jadranskog mora i poticanje održivog ribarstva koja je započela u 2023. godini, a kojom Valamar želi postići visoki udio nabave održivih morskih plodova od čak 80 posto do 2026. godine. Uz to, ostvarena je i značajna suradnja s lokalnom ribarskom zadrugom iz Komiže koja je privukla nove mlade ribare i osigurala dugoročnu održivost poslovanja.
Dino Božanić, predstavnik Ribarske Zadruge Komiža, kaže kako je ova inicijativa pokazala da postoji način da sve strane budu zadovoljene - gospodarstvo, lokalno stanovništvo i okoliš.
“Održivi ribolov jedini je način da zaštitimo bioraznolikost mora, bez da itko ostane zakinut. Valamar je pionir u ovakvom načinu poslovanja, i drago nam je da smo zajedno našli novi put koji ne gleda kratkoročni profit, već dugoročno poslovanje i održivost”, poručio je Božanić.
Fabijan Peronja, viši voditelj projekata za održivu plavu ekonomiju u WWF Adriji, dodao je da je ribarska zadruga Komiža na osnovu ove suradnje privukla je nove mlade ribare, pokrenula postupak novih zapošljavanja i usmjerila svoj razvoj ka stjecanju statusa organizacije proizvođača.
“Ponosni smo na ovu suradnju kojom su već u prvoj godini ostvareni tako ambiciozni ciljevi, čime dokazujemo da održivo poslovanje može i mora biti profitabilno. Glavni interes WWF-a je očuvanje prirode, ali na tome ne možemo raditi na štetu ljudi. Zato želimo da ribari koji žive od mora, postanu čuvari mora čuvajući ovaj izvor života za sve buduće generacije”, istaknuo je Peronja.