globusov intervju

Uspjeh s kamilicom koji je sve samo ne kamilica

‘Najveći skok zbio se u vrijeme kad sam ja preuzeo tvrtku nakon iznenadne očeve smrti i kada smo napravili akviziciju čajeva Naturavita i počeli suradnju s Evertonom‘
Denis Nemčević
 Tomislav Kristo/Cropix

Spider grupa, tvrtka koja se bavi otkupom i preradom ljekovitog bilja i proizvodnjom čajeva, u prošloj je godini poslovala odlično. Tako je nastavila i početkom ove godine. Denis Nemčević, predsjednik Uprave, tvrdi da se odlični poslovni rezultati mogu pripisati nizu radnji koje su godinama poduzimali. Spider grupu sačinjava pet vertikalno povezanih tvrtki. Prva u tom lancu je tvrtka Biofarma, koja na više od 200 hektara ima vlastitu organsku plantažu gdje je najzastupljeniji uzgoj kamilice, ali i ostale kulture ljekovitog bilja. Druga je tvrtka Đolta, koja se bavi kooperacijom i otkupom samoniklog ljekovitog bilja. Jan Spider najstarija je tvrtka unutar Spider grupe, a bavi se preradom ljekovitog bilja te je dobavljač velikih tvornica čajeva. Važna karika u poslovanju je tvrtka Herbarium, u kojoj Everton, vodeći proizvođač privatnih robnih marki čajeva na talijanskom tržištu s godišnjim prometom od oko 30 milijuna eura, ima udjel od 51 posto, a Spider grupa ima oko pet posto udjela u tvrtki Everton. Everton također ima pet posto udjela u Spider grupi. Everton ima i jednu tvornicu za proizvodnju čajeva u Indiji, u kojoj se proizvode takozvani pravi čajevi dok se u pogonima u Pitomači pakiraju biljni čajevi. Peta tvrtka u Spider grupi bavi se uslugama prodaje, marketinga, nabave te općim poslovima važnim za funkcioniranje članica Spider grupe.

Kakva je bila prošla godina za Spider grupu?

- Imali smo odličnu poslovnu godinu, a tako se nastavilo i u prva dva mjeseca ove godine. U ova dva mjeseca imamo rast izvoza za oko 60 posto. Od početka rada naša obiteljska tvrtka orijentirana je na izvoz. Spider grupa ostvarila je konsolidirani prihod od 75,7 milijuna kuna, što predstavlja rast od jedan posto. Prihod od prodaje proizvoda rastao je dva posto. Ostvarena je konsolidirana dobit od 7,8 milijuna kuna, što je 26 posto više nego prethodne godine kad je dobit iznosila 6,2 milijuna kuna. EBITDA iznosi 12,3 milijuna kuna, što je tri posto više nego prethodne godine kada je iznosila 11,9 milijuna kuna. Naša tvrtka Herbarium, u kojoj nam je partner talijanski Everton, ostvarila je prihod od 44,2 milijuna kuna, što predstavlja rast od 34 posto ili 11,2 milijuna kuna. Ostvarena je dobit od 3,4 milijuna kuna, što je čak dva puta više nego prethodne godine.

Veliki rast izvoza početkom ove godine je kratkoročan ili se radi o nekom dugoročnijem trendu?

- Odlično smo krenuli i što se tiče realizacije, ali i što se tiče daljnjih najava i prognoza. Uzrok tolikom rastu nije samo posljedica nekih sretnih okolnosti, nego je puno dublje naravi. Mi se niz godina pripremamo za ovo, a sada je konačno taj trud polučio rezultate. Očito se sve tako posložilo da se sve što smo radili i priželjkivali u gotovo isto vrijeme počelo događati. U dva mjeseca ove godine imamo rast u svim segmentima. Porasli su naši dugoročni ugovori i nove privatne robne marke, tako da je najkorektnije reći da su naši napori konačno urodili plodom. Projekti i partneri koje smo dugo čekali konačno su profunkcionirali. Sve nam se otvorilo. Zadnja je vijest da nam je Twinings pojačao narudžbu za dodatnih 150 tona kamilice. Svi lanci na koje smo ciljali su nam se otvorili. Na ruku nam ide i činjenica da je Aldi preuzeo još 500 prodajnih mjesta u Francuskoj. Dakle, nešto se događa našom zaslugom, a nešto spletom sretnih okolnosti. Veseli nas i činjenica da smo značajno povećali konkurentnost. Spider grupa sve ove godine imala je kontinuiran i kontroliran rast, ali mislim da ćemo na kraju 2021. godine biti, malo je reći, zadovoljni. Po svemu sudeći, oborit ćemo sve rekorde, pa i one u rekordnom rastu. Nama je rast svake godine iznosio između 10 i 20 posto, a sad je već očito da će to biti puno više.

Kako će to izgledati u brojkama?

- Planiran je ukupni konsolidirani prihod od 84 milijuna kuna, što predstavlja 11 posto rasta. Planirana konsolidirana dobit iznosi devet milijuna kuna, što predstavlja 15 posto rasta. Planirani prihod Herbariuma iznosi 70 milijuna kuna, što predstavlja rast od 58 posto. Planirana dobit iznosi 5,3 milijuna kuna, što predstavlja rast od 56 posto.

Herbarium očekuju nove investicije. O čemu je riječ?

- Uz postojeće četiri proizvodne linije, do ljeta bismo trebali realizirati ulaganje u još četiri nove linije, a potom slijedi ulaganje u dodatne skladišne kapacitete koji će se prostirati na oko 3000 četvornih metara. Investicije Herbariuma u te četiri linije, prema službenoj verziji plana, iznose 19 milijuna kuna. Već u rano proljeće kreće investicija u podizanje skladišnih kapaciteta tvrtke Jan Spider vrijedna 10 milijuna kuna, što sve zajedno iznosi 29 milijuna kuna. Svi ti projekti vezani su uz fondove Europske unije. Takvih ulaganja bit će sigurno još jer je u Everton ušao sa značajnim kapitalom jedan talijanski investicijski fond. To znači rast i razvoj. Ulazak tog fonda trajao je godinu dana, a finaliziran je krajem protekle godine. Očito su procijenili da bi, umjesto u Indiji, najveći rast mogli imati kroz Herbarium, a investicije u Herbarium dosta znače za sve članice Spider grupe jer je Spider grupa vertikalno povezana i integrirana grupacija. U prošloj godini realizirano je investicija u vrijednosti od 20 milijuna kuna, od toga je u Herbarium investirano 17,6, što se najvećim dijelom odnosi na strojeve.

image
Tomislav Kristo/Cropix

Imate li dovoljno prostora u poslovnoj zoni?

- Nemamo dovoljno prostora u poslovnoj zoni, ali mi smo već prije kupili neke komplekse zemljišta, tako da nećemo imati problema. Jan Spider ima u vlasništvo određene komplekse zemljišta, što će nam uskoro dobro doći. Kupili smo ih prije sedam-osam godina jer smo imali viziju kako bismo mogli rasti. Očito smo sada uhvatili taj val i na tom valu bismo trebali ostvariti zavidan rast.

To će značiti i nova zapošljavanja?

- Samo u Herbariumu bismo trebali zaposliti još 30 novih djelatnika, a u ostalim tvrtkama još dvadesetak. To će nam i biti najveći izazov u ovom razdoblju.

Namjeravate li uvoziti radnike?

- Uvijek smo zapošljavali domaće radnike iz Pitomače i iz okolnih mjesta. Dio menadžmenta nam dolazi iz kruga od oko 50 kilometra, a radnici su iz kruga od 20 kilometara. Novi radnici također trebaju doći iz tog bazena. Uvoz radnika bio bi nam krajnja opcija. Mi smo ovdje najveći poslodavac, a ovo područje ima visoku stopu nezaposlenosti. Ove godine ćemo značajno prijeći brojku od 200 zaposlenih. Broj zaposlenih na 31. prosinca 2020. godine iznosio je 167, a na isti datum 2019. godine 144.

Radite punih 30 godina: kakvi su bili počeci tvrtke?

- Prošle je godine Spider grupa trebala obilježiti 30 godina poslovanja, ali smo svečanost odgodili zbog pandemije. Tvrtku je osnovala moja majka Jasna Nemčević, a 1996. godine u radu joj se priključio moj otac Nikola, koji je bio magistar poljoprivrednih znanosti. Ostao je bez posla jer se nije slagao sa stanjem tvrtke u kojoj je radio. Pokazalo se da taj smjer tvrtke nije bio ispravan. Kako su kamilica i duhan bili kulture za koje se specijalizirao, odlučio se iz egzistencijalne potrebe za uzgoj, otkup i preradu kamilice i ljekovitog bilja. U prvoj godini rada Jan Spidera jedini stroj koji smo imali bila je preša. Kako je moja majka odrasla u Njemačkoj, čim smo imali veće količine, krenuli smo s izvozom. Od samog početka rada naše opredjeljenje je izvoz.

Što je bila prekretnica u radu?

- Svakako je to preuzimanje proizvodne linije za pakiranje čajeva Cedevita od Atlantic grupe, koja se odlučila zadržati brend i distribuciju, a nama prepustiti proizvodnju. Tada smo i mi ušli u posao pakiranja. Poslije smo uveli još neke brendove. Najveći skok zbio se u vrijeme kada sam ja preuzeo tvrtku nakon iznenadne očeve smrti i kada smo napravili akviziciju čajeva Naturavita. Nekako u to vrijeme smo dogovorili suradnju s Evertonom, koji je najprije ušao s pet posto udjela u Spider grupu. To je bio okidač za daljnje partnerstvo s njima te, naravno, i za rast. Nakon toga nismo imali nikada veliki skok rasta, ali smo rasli u kontinuitetu i kontrolirano. Taj je rast, ovisno o godini, iznosio do desetak posto, a samo nekoliko puta i do 20 posto. Značajniji rast je počeo unatrag dvije godine. Sada nam više nije izazov prodaja, nego organizacija proizvodnje i svih segmenata proizvodnje.

Imate li dovoljno sirovine, odnosno ljekovitog bilja?

- Kamilica je s udjelom većim od polovine naš glavni sirovinski artikl. Sve količine ugovaramo u Hrvatskoj. U prošloj godini udvostručili smo kooperaciju.

Može li od uzgoja kamilice živjeti jedna obitelj koja je vaš kooperant?

- Naravno da može. Pogotovo što se kamilica može kombinirati s još nekim djelatnostima. Kamilica se sije u jesen, a njezina berba je svibnju. Zbog plodoreda njezini uzgajivači se, u pravilu, bave još nečim. I mi na našoj plantaži imamo sustav tropolja. Uzgajate tri različite kulture tako da svake godine mijenjate lokaciju. To je jako važno za organsku proizvodnju. Uzgajamo konoplju ne samo zbog njezine komercijalne vrijednosti nego i zbog toga što je odlična za zelenu gnojidbu. Konoplja se može sijati nakon berbe kamilice, tako da na istoj parceli godišnje imate dvije berbe. Konoplja nam je zanimljiva i zato što iskoristi dodatne kapacitete. Negdje imamo pašnjake, tako da nam se zemlja odmara. Imamo i stado od 50-ak grla slavonsko-srijemskog podolca. Sve to, uz 60 vlastitih sušara za sušenje bilja s potrebnom opremom, zaokružuje proces organske proizvodnje.

Kako riješite problem sezonalnosti?

- Po potrebi prebacujemo radnike iz tvrtke u tvrtku. No, to je sve rjeđe jer svaka od članica ima kontinuiran proces proizvodnje tijekom cijele godine. Ako korektno platite radnika, onda ga možete i naći. Naravno da pratimo stanje na tržištu radne snage. Vidljivo je da cijena rada raste svake godine.

Imate li vi problem s naplatom potraživanja?

- Kako radimo s inozemnim partnerima, taj problem ne postoji. U posljednjih nekoliko godina uopće nisam čuo da imamo bilo kakav problem što se tiče neplaćenog računa s nekim inozemnim dobavljačem naših proizvoda. U Hrvatskoj radimo robne marke za trgovačke lance, tako da i tu nema nekih većih problema jer naš glavni distributer Atlantic grupa ima europski standard poslovanja. Što se tiče plaćanja, po Atlantic grupi možete navijati sat. Možda neka kašnjenja imamo u poslovanju s nekim manjim tvrtkama s kojima surađujemo u dijelu konoplje, ali i to se nekako riješi. S uhodanim partnerima nemamo nikakvih problema.

image
Tomislav Kristo/Cropix

Surađujete li s Franckom i Podravkom, našim najvećim proizvođačima čajeva?

- S nekim artiklima poslujemo i s Franckom i s Podravkom. Barem u nekom dijelu, u ovoj regiji opskrbljujemo sve značajnije proizvođače čajeva u regiji. Uz Europu nam značajno raste i američko tržište. Naši proizvodi su u Africi, Australiji, obje Amerike, Aziji. Jan Spider ukupno godišnje preradi oko 1800 tona ljekovitog bilja, pri čemu oko polovinu te količine kao dobavljač plasiramo prema renomiranim tvornicama čajeva, a polovinu usmjeravamo unutar Spider grupe tvrtki Herbarium, koja finalizira proizvodnju. Herbarium proizvodi gotove čajeve, ponajviše privatne robne marke za niz europskih maloprodajnih lanaca. Kad sve zbrojimo, većina naših proizvoda završi u izvozu.

Kako probijate nova tržišta?

- Gotovo uvijek se probijemo s kamilicom, a kad se pozicioniramo, uvodimo ostale naše proizvode. Pokazalo se da morate imati nešto svoje izvorno da bi vas prihvatili, a kad steknete povjerenje, onda možete plasirati ostale artikle. Specijalizirali smo se za biljne čajeve. Uz kamilicu, u većim količinama ide naš šipak, hibiskus, đumbir...

Imate li ambicije s uzgojem đumbira u Istri?

- Pripremili smo gomolje koje će naši partneri zasaditi na farmi u blizini Motovuna i čekati kakve će rezultate imati đumbir na jesen. Vidjet ćemo što će se dogoditi. S uzgojem đumbira pokušali smo u Podravini, ali nije uspjelo. Ovo u Istri je pokusna proizvodnja. Hemp Histrica naš je partner za konoplju. Nisu nam kooperanti, nego su nam klasični poslovni partneri. Skupa krećemo sa sadnjom kamilice u Istri i pokušavamo i s đumbirom. Oni su se do sada bavili samo konopljom, a sada šire asortiman.

Razvijate li radije kooperaciju ili partnerstva?

- Posao i razvijamo zahvaljujući partnerstvima. Ako vidimo da možemo imati dugoročno partnerstvo s nekom tvrtkom, mi ga i uspostavimo. Teško mijenjamo partnere i dugoročno ih njegujemo. Svi smo mi mali na europskom tržištu, tako da su jedino partnerstva i povezivanja rješenje dijela problema. Na tržištu čaja vidljivo je da se čak i veliki povezuju. Povezivanjem postaju jači. A za male je to još potrebnije. Korektnost i dosljednost učvršćuju partnerstva. To je jedini ispravan pristup. Puno govori o nekoj tvrtki koja često mijenja partnere.

Vi ste, dakle, u pandemiji dobro prošli?

- Nismo mi dobro prošli zbog pandemije, nego zbog onoga što smo napravili i radili prethodnih godina. Istina je da je za čajevima veća potražnja za vrijeme virusa i mi vidimo da je na svim tržištima tako. U Hrvatskoj je u prošloj godini porast potrošnje čajeva oko 10 posto. Nama su se posložile neke stvari koje dugo čekamo. Posložilo se na više mjesta i taj mozaik daje izvrstan poslovni rezultat.

Kakav je trend u svijetu? Preferiraju li se više klasični crni čajevi ili biljni čajevi?

- Zemlje najveći svjetski potrošači čajeva sklonie su potrošnji takozvanih pravih čajeva. U Hrvatskoj je udjel tih pravih čajeva oko 10 posto. Ostalo su biljni čajevi. Sklone biljnim čajevima su zemlje naše regije, Slovenija, Austrija, Njemačka... Recimo, Mađari su skloni crnim čajevima, Britanci pogotovo.

Zašto su neke zemlje sklonije biljnim čajevima?

- Vjerojatno iz tradicije sakupljanja samoniklog ili ljekovitog bilja. Nekada se većina bolesti liječila ili ublažavala čajevima. Znalo se za koju bolest pomaže koja biljka.

Kako ide otkup samoniklog bilja?

- U velikom je padu sakupljanje samoniklog bilja. Nekada je taj otkup bio vrlo značajan i masovan. Mladi ljudi ne vide sebe u tom poslu. Nemaju naviku kakvu su imali njihovi roditelji ili djedovi i bake. To se donekle zadržao još u Hercegovini, Crnoj Gori, Albaniji, Rumunjskoj... Mi smo nekada imali u Bosni i Hercegovini tri otkupne stanice, a sada nemamo niti jednu. Još se u Hrvatskoj nešto otkupi, ali to je zanemarivo u odnosu kako je to bilo. Što se tiče plantažnog uzgoja, on je zadržan samo u segmentu kamilice, a krajem osamdesetih toga je bilo puno više.

Što je razlog smanjenja plantažnog uzgoja?

- Konkurentnost je osnovni razlog. Dok god imate zemlje koje imaju konkurentnije proizvode uz sličnu kvalitetu, bit će ovako.

Tekst je u cijelosti preuzet iz tiskanog izdanja Globusa

image
Naslovnica Globusa
Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
21. lipanj 2022 09:24