ENERGETSKA KRIZA

Upozorenje s jugoistoka Europe: Cijene struje su dvostruko više, ni stručnjaci ne razumiju što se zapravo događa

Grčki premijer smatra kako glavni uzrok rasta cijena struje treba tražiti u ruskim napadima na ukrajinske elektrane

Elektrana u Harkivu nakon ruskog raketiranja

 Madiyevskyy Vyacheslav/ukrinform/abaca Press/profimedia/Madiyevskyy Vyacheslav/ukrinform/abaca Press/profimedia

Iz Grčke stižu upozorenja kako su se cijene struje ovoga ljeta u jugoistočnoj Europi udvostručile, te kako su europska tržišta i dalje izrazito ranjiva.

Grčki premijer Kyriakos Mitsotakis pozvao je zato Bruxelles da se hitno pozabavi krizom koja je dovela cijene do "toliko ekstremnih razina da zahtijeva hitan politički odgovor". Mitsotakis je upozorio i kako su glavni uzroci rasta cijena struje ruski napadi na Ukrajinu.

U pismu Europskoj komisiji, a u koje je Financial Times imao uvid, Mitsotakis je napisao da su cijene električne energije u kolovozu porasle sa 60 eura po megavat satu na 130 eura po MWh. Zato je pozvao Ursulu von der Leyen da iskoristi svoj drugi petogodišnji mandat na čelu EU Komisije kako bi "preuzela zadatak promicanja više prekograničnih kapaciteta", kako bi se izbjegle ovakve situacije.

image

Grčki premijer Kyriakos Mitsotakis

Nikolas Georgiou/zuma Press/profimedia

Stručnjaci tvrde kako su glavni razlozi za porasta cijena ovoga ljeta u Grčkoj, Mađarskoj i Rumunjskoj visoke temperature, prekidi u proizvodnji električne energije i mala količina oborina, zbog čega su rezervoari koji napajaju hidroelektrane ostali suhi.

No Mitsotakis poručuje kako uzrok rasta cijena ponajprije treba tražiti u ruskim napadima na ukrajinsku energetsku mrežu. Kijev je prije rata bio veliki izvoznik električne energije, no od ove godine počeo je uvoziti značajne količine električne energije iz svojih susjeda iz EU. Pa je tako, prema podacima konzultanta ExPro Electricity, nakon snažnog ruskog bombardiranja u prvoj polovici 2024., Ukrajina povećala uvoz električne energije gotovo šest puta u usporedbi s 2023

Mitsotakis je također zatražio bolji nadzor nad tržištem električne energije, koje je nazvao "nerazumljivom crnom kutijom - čak i za stručnjake".

- Osjećamo se kao da postoji energetska kriza o kojoj nitko ne govori - rekao je grčki premijer prije no što je pismo u petak poslano u Bruxelles.

Komisija je prethodno procijenila da ako blok želi ispuniti svoje ambiciozne klimatske ciljeve potrebno je 584 milijarde eura ulaganja u električne mreže do 2030.

Također je postavljen cilj za države članice EU da imaju električne kablove koji omogućuju da 15 posto njihove proizvodnje električne energije bude dostupno susjednim zemljama u istom vremenskom roku.

Mitsotakis, koji potječe iz iste europske političke obitelji desnog centra kao i von der Leyen (EPP), kada je u pismu spomenuo "promicanja više prekograničnih kapaciteta", upravo je mislio na dostupnost električne energije susjednih država.

Grčki premijer istaknuo je taj problem i prošloga tjedna u Solunu.

- Nešto kod opskrbe električne energije ne funkcionira kako treba. Ne očekujem trenutna rješenja, ali tražim da se netko barem pozabavi ovom temom - kazao je grčki premijer Kyriakos Mitsotakis.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
15. studeni 2024 19:01