Upozorenje Hrvatskoj: 'Prodaja dozvola za boravak ulagačima iz trećih zemalja ugrožava EU'

Europska komisija upozorila je države članice koje investitorima iz trećih zemalja izdaju “zlatne putovnice” i “zlatne vize” da takvom praksom povećavaju sigurnosni rizik za cijelu Europsku uniju.

Pod prvim se terminom misli na praksu Malte, Cipra i Bugarske oko davanja državljanstva strancima iz trećih zemalja za određeni iznos, što se smatra i “prodajom državljanstva EU”, a opasno je u pogledu sigurnosti, pranja novca, korupcije i utaje poreza. Europska komisija podjednako opasnom drži, međutim, i praksu u ukupno 20 članica Europske unije, među kojima je i Hrvatska, da se građanima trećih država izdaju dozvole boravka u zamjenu za investicije. Traži se stoga temeljitije provjeravanje osoba kojima se izdaju takve dozvole ili “zlatne vize”.

Kad smo u Ministarstvu unutarnjih poslova RH pokušali saznati koliko je takvih, posebnih dozvola privremenog boravka trenutno izdano, nismo mogli dobiti odgovor. “Zlatne vize” izdaju, naime, nadležne policijske postaje ili uprave, a u svojoj godišnjoj statistici MUP ih svrstava među “ostale razloge”. Takvih je dozvola privremenog boravka na zadnji dan 2017. godine bilo 254, pri čemu prvih pet pozicija drže državljani Srbije sa 55 dozvola, BiH sa 38, SAD-a sa 35, Makedonije sa 20 i Rusije sa 19.

Glasnogovornica MUP-a Marina Mandić kaže samo da posebne dozvole boravka za investitore “nisu značajno zastupljene”, a da Zakon o strancima propisuje kao minimum ulaganje od 200.000 kuna. Također napominje da članci 78 i 79 navode niz striktnih uvjeta, primjerice da podnositelj zahtjeva mora imati 51 posto vlasništva u kompaniji koju osniva u Hrvatskoj ili da je jedini vlasnik obrta. Traži se od njega i da zapošljava barem tri hrvatska državljana te ne smije poslovati s gubitkom.

Koliko se detaljno provodi sigurnosna provjera podnositelja zahtjeva za “zlatnom vizom”, odnosno što se sve poduzima vezano uz provjeru podrijetla novca, nismo uspjeli saznati. U Zakonu o strancima, primjerice, stoji da se može odbiti izdavanje dozvole boravka strancu za kojim je izdano upozorenje u Schengenskom informacijskom sustavu.

Prihodi novih članica

Europska komisija sada je prvi put izradila sveobuhvatno izvješće o programima državljanstva i boravka za ulagače koje provode članice Europske unije, a najavila je da će do kraja godine osnovati i posebnu radnu skupinu koja će pratiti praksu “prodaje” državljanstva te dati članicama o tome svoje preporuke. Bugarska je tu praksu uvela 2005. godine i, primjerice, traži najmanje milijun eura investicija, Cipar je to pokrenuo 2007. godine i traži dva milijuna eura, a Malta 2013. te traži uplatu 650.000 eura u nacionalni investicijski fond te ulaganje od 150.000 eura (plus obveza kupnje ili najma nekretnine na Malti).

Koliko se u Europsku uniju slilo izravnih stranih investicija zahvaljujući tzv. zlatnim putovnicama i vizama, Komisija nije objavila. Guardian je, pak, u ovotjednom članku procijenio da su članice EU tako ukupno “zaradile” oko 25 milijardi eura u posljednjih deset godina, a bogati pojedinci tako su si osigurali slobodu kretanja unutar Unije.

Davanje državljanstva i dozvole boravka isključiva je nadležnost vlasti u državama članicama, a problem na razini Unije je što državljanstvo bilo koje članice omogućava slobodu kretanja i rada u cijeloj EU. Sigurnosni rizik dodatno pojačava netransparentnost provedbe spornih programa i nedostatak suradnje među članicama, zbog čega Europska komisija traži i bržu međusobnu razmjenu podataka.

- Zakonit boravak u EU i schengenskom prostoru podrazumijeva prava i povlastice koji se ne bi smjeli zloupotrebljavati. Države članice moraju uvijek potpuno poštovati i primjenjivati postojeće obvezne provjere i ravnoteže, a nacionalni programi državljanstva za ulagače ne bi iz toga trebali biti izuzeti. Ne smijemo ugroziti sve što smo zajedno postigli tijekom proteklih godina kad je riječ o povećanju sigurnosti, jačanju granica i uklanjanju nedostatka informacija. Pratit ćemo potpuno poštovanje prava EU - rekao je Dimitris Avramopoulos, povjerenik za migracije i unutarnje poslove.

Prijetnja Schengenu

Europska komisija je zaključila da sigurnosne kontrole podnositelja zahtjeva nisu dovoljno pouzdane, a centralizirani informacijski sustavi Unije, poput Schengenskog informacijskog sustava (SIS), ne upotrebljavaju se na dovoljno sustavan način. Jednako tako treba pojačati provjere kako bi se osiguralo da se ne zaobilaze pravila o sprečavanju pranja novca ili zlouporaba privilegiranih poreznih pravila.

Europska komisija smatra da i programi dozvole boravka za ulagače, kakav ima i Hrvatska, iako se razlikuju od programa državljanstva u pogledu prava koja se njima dodjeljuju, predstavljaju jednako ozbiljne sigurnosne rizike za države članice i EU u cjelini.

“Boravišne dozvole izdane na temelju ulaganja, za čije izdavanje nije potrebno da ulagač fizički boravi u dotičnoj državi članici ili je potrebno da u njoj boravi samo kratko vrijeme, mogle bi utjecati na primjenu prava EU povezanih s dugotrajnim boravkom te bi čak mogle omogućiti ubrzano stjecanje državljanstva neke od država članica EU, a time i građanstva EU”, navodi se u priopćenju Komisije.

Nevladine udruge koje se bore za transparentnost i protiv korupcije upozoravaju da Komisija time ne nudi rješenje problema te da ove programe često koriste bogataši ili kriminalci iz trećih zemalja kako bi za sebe ili članove obitelji osigurali boravak ili kretanje na teritoriju EU. U Bugarskoj je bilo slučajeva izdavanja lažnih potvrda o bugarskom porijeklu osobama iz bivše Jugoslavije kojima su onda stekli i bugarsko, a time i državljanstvo EU. Bugarska je jučer najavila da će ukinuti praksu davanja državljanstva u zamjenu za investicije, očito svjesna da se to može koristiti protiv nje u postupku ulaska u Schengen. U slučaju Hrvatske, Komisija pak traži nastavak, pa i pojačanje kontrola osoba kojima se daju boravišne dozvole.

Komisija je najavila da će u procesu pristupanja EU i pitanje davanja državljanstva i boravišnih dozvola strancima uvrstiti među uvjete za države kandidate jer i te države, kako se budu približavale članstvu u EU, mogu postati primamljive za prodaju putovnica.