Ulagači se plaše trgovinskog sukoba SAD-a i Kine, tehnološki sektor i dalje pod pritiskom

Na Wall Streetu je u ponedjeljak nastavljen pad cijena dionica, nakon što su prošloga tjedna izgubile više od 3 posto, jer se ulagači plaše eskalacije trgovinskog sukoba između SAD-a i Kine i jer je tehnološki sektor i dalje pod pritiskom.

Dow Jones potonuo je 245 bodova ili 0,99 posto, na 24.442 boda, dok je S&P 500 skliznuo 0,66 posto, na 2.641 bod, a Nasdaq indeks 1,63 posto, na 7.050 bodova.

Na samom početku jučerašnjeg trgovanja cijene su dionica porasle, zahvaljujući korekciji nakon prošlotjednog oštrog pada.

No, smjer tržišta preokrenuo se nakon izvješća Bloomberga da bi Sjedinjene Države do početka prosinca mogle uvesti carine na sav preostali uvoz kineskih proizvoda.

Dosad je Washington uveo carine na uvoz kineskih proizvoda vrijednih više od 200 milijardi dolara, a sada se priprema, piše ta agencija, na carinjene preostalih otprilike 260 milijardi dolara kineskog uvoza, ako razgovori između predsjednika SAD-a Donalda Trumpa i Kine Xia idućega mjeseca ne rezultiraju dogovorom.

Strah od eskalacije trgovinskog rata

Mogućnost eskalacije trgovinskog sukoba između Washingtona i Pekinga uznemirila je ulagače jer se već pojavljuju naznake posljedica tog sukoba na oba gospodarstva.

„Očigledno je da bi taj trgovinski sukob mogao metastazirati u nešto gore nego što već jest”, kaže Mark Luschini, strateg u tvrtki Janney Montgomery Scott.

Zbog toga su, s prosječnim padom od 1,7 posto, među najvećim gubitnicama jučer bile dionice u industrijskom sektoru, koji je najosjetljiviji na trgovinska pitanja.

„Zabrinutosti u vezi globalnog gospodarstva i trgovine i dalje pritišću američke korporacije i globalna tržišta dionica”, kaže Chad Morganlander, portfelj menadžer u tvrtki Washington Crossing Advisors.

Oštro je, 1,8 posto, jučer potonuo i S&P indeks tehnološkog sektora, koji je pod pritiskom od kraja prošloga tjedna kada su ulagače razočarali slabiji nego što se očekivalo kvartalni poslovni rezultati tehnoloških divova Alphabeta i Amazon.coma. Zbog toga su u posljednja dva dana dionice tzv. FANG skupine, koja uključuje Facebook, Amazon, Netflix i Alphabet, krovnu kompaniju Googlea, izgubile na tržišnoj vrijednosti više od 200 milijardi dolara.

Te su dionice posljednjih godina predvodile po rastu na tržištu, a ulagači se plaše da je rast njihovih zarada dosegnuo vrhunac te da bi u idućem razdoblju mogao biti sporiji.

Nasdaq potonuo

Zbog svega toga, Nasdaq indeks još je krajem prošloga tjedna skliznuo u područje korekcije, 10 posto ispod svoje prethodne najviše razine.

Sada to prijeti i Dow Jones te S&P 500 indeksu, s obzirom da je Dow Jones u minusu 8,9, a S&P 9,9 posto u odnosu na njihove rekordne dosege od prije mjesec dana.

Analitičari kažu da se i idućih dana može očekivati nesigurno trgovanje jer su svi razlozi zbog kojih je posljednjih tjedana tržište pod pritiskom i dalje prisutni – od rasta troškova zaduživanja i visokih prinosa na američke državne obveznice, preko trgovinskog rata između SAD-a i Kine, do usporavanja rasta globalnog gospodarstva, tenzija između Europske komisije i Italije u vezi talijanskog proračunskog deficita, kao i napetosti uoči izbora za američki Kongres.

A na europskim su burzama cijene dionica jučer porasle. Londonski FTSE indeks ojačao je 1,25 posto, na 7.026 bodova, dok je frankfurtski DAX porastao 1,20 posto, na 11.335 bodova, a pariški CAC 0,44 posto, na 4.989 bodova.

Azijske burze blago porasle, ulagači oprezni

Na azijskim su burzama u utorak cijene dionica nadoknadile početne gubitke i blago porasle, nakon novog pokušaja kineskog regulatora da stabilizira tamošnja tržišta, no trguje se oprezno zbog strahovanja od eskalacije trgovinskog sukoba između SAD-a i Kine.

MSCI indeks azijsko-pacifičkih dionica, bez japanskih, bio je oko 7,30 sati u plusu 0,2 posto.

Pritom je na Tokijskoj burzi Nikkei indeks ojačao više od 1 posto, dok su cijene dionica u Singapuru, Šangaju, Australiji i Južnoj Koreji porasle između 0,3 i 1,2 posto. U Hong Kongu su, pak, blago pale.

Na samom početku današnjeg trgovanja na većini burzi indeksi su bili u minusu zbog jučerašnjeg pada Wall Streeta, što je bila posljedica izvješća Bloomberga da bi Sjedinjene Države do početka prosinca mogle uvesti carine na sav preostali uvoz kineskih proizvoda. Ipak, azijske su burze kasnije ojačale, među ostalim, zbog novih mjera kineskih regulatora za stabilizaciju tamošnjih burzi.

Od početka listopada cijene kineskih dionica potonule su 12 posto, pa im prijeti najveći listopadski gubitak od globalne financijske krize 2008. godine. Zbog toga su jutros regulatori poručili da će uvesti mjere za poticanje otkupa dionica, povezivanje i spajanje kompanija, te da će potaknuti likvidnost.

Unatoč tome, trgovanje je nesigurno, pa su azijski burzovni indeksi malo u pozitivnom, malo u negativnom području.

Ulagači na oprezu

Ulagači su posljednjih tjedana na oprezu zbog niza razloga - od rasta kamata u SAD-u, preko trgovinskog rata između SAD-a i Kine, usporavanja rasta globalnog gospodarstva, tenzija između Europske komisije i Italije u vezi talijanskog proračunskog deficita, ali i predstojećih izbora za američki Kongres.

„U ovom trenutku nitko ne može reći da su tržišta dotaknula dno. Raspoloženje ulagača u svijetu ostaje krhko. Mogućnost da će 'medvjedi' smijeniti s vlasti 'bikove' postupno raste”, kaže Masanari Takada, strateg u tvrtki Nomura Securities.

I na valutnim tržištima vlada oprez, pri čemu je dolar blago ojačao. Njegov indeks, koji pokazuje vrijednost američke u odnosu na ostalih šest najvažnijih svjetskih valuta, porastao je za 0,1 posto, na 96,66 bodova.

Pritom je tečaj američke u odnosu na japansku valutu skočio na 112,70 jena, dok je jučer u ovo doba iznosio 111,90 jena. Američka je valuta ojačala i u odnosu na europsku, pa je cijena eura skliznula s jučerašnjih 1,1390 na 1,1375 dolara.

Na tržištima sirovina, također, vlada nestabilnost. Nakon jučerašnjeg pada, jutros je cijena barela na američkom tržištu nadoknadila dio gubitaka. Porasla je za 0,2 posto, na 67,20 dolara, dok je na londonskom tržištu barel pojeftinio 0,2 posto, na 77,15 dolara.