Cosmin Vladimirescu započeo je karijeru u financijskoj industriji 2000. godine u odjelu za kartične prevare u Bancpostu. Mastercardu se pridružio 2007., a bio je zadužen za lansiranje novih proizvoda i kartičnih programa te upravljanje računima glavnih financijskih partnera tvrtke. Poslije je imenovan direktorom Mastercarda u Rumunjskoj i od tada uspješno upravlja poslovnim odnosima s financijskim institucijama i drugim dionicima, javnim i privatnim, kontinuirano tražeći inovacije i koordinirajući cjelokupno poslovanje i glavne projekte tvrtke. To je otvorilo put njegovu imenovanju u Hrvatskoj, gdje je direktor Mastercarda od veljače ove godine.
Mastercard je nedavno predstavio Studiju o javnom prijevozu u Hrvatskoj - otkud interes globalne kartične tvrtke za javni prijevoz?
- Srž Mastercardova poslovanja je kartično poslovanje, ali s razvojem tehnologije, digitalnom transformacijom te umrežavanjem ljudi i uređaja kartično poslovanje nadograđuje svoju prvotno zamišljenu ulogu te postaje osnova za nove usluge i poslovne modele. Beskontaktni modeli plaćanja javnog prijevoza koje smo razvili i već implementirali u mnogim gradovima diljem Europe i svijeta predstavljaju upravo to – novu dodanu vrijednost koja doprinosi boljem i učinkovitijem javnom prijevozu, što dovodi do zadovoljnijih korisnika i učinkovitijeg poslovanja pružatelja usluga. To je rezultat partnerstva i razmjene znanja s ključnim lokalnim dionicima, a Hrvatska ispunjava sve ključne preduvjete za takav pomak prema digitalnom u svojim gradovima – široko rasprostranjenu kartičnu kulturu i veliku potražnju za javnim prijevozom, posebno u turističkim središtima.
Što je zapravo tzv. open loop koncept oko kojeg se vrte zaključci vaše studije?
- Open loop koncept u prijevozu koristi se modelima beskontaktnog plaćanja za rješenja koja u središte stavljaju samog kupca, koja je jednostavno implementirati i koja predstavljaju izvrsnu polaznu točku za bolje planiranje putničkih ruta i voznog reda. U prometu takvo rješenje može izravno pridonijeti kvaliteti vožnje, smanjiti vrijeme kašnjenja voznog reda jer se vozač fokusira isključivo na vožnju, a kupnja karata putnicima je na raspolaganju putem niza drugih opcija. Uz to, prijevoznicima i gradovima može pružiti točnije izvještavanje i bolje informacije o vožnjama, što doprinosi boljem planiranju pokrivenosti i upravljanju rutama.
U suradnji s mnogim europskim gradovima, poput Praga, Beograda i Brna, Mastercard je već uveo rješenja za beskontaktno plaćanje u javnom prijevozu, temeljena na korištenju kreditne ili bankovne kartice, pametnog telefona ili sata kao sredstva plaćanja ili pak identifikacije putnika. Nekoliko različitih modela može se jednostavno prilagoditi lokalnim potrebama i implementirati u cijeloj Hrvatskoj – a svi se oslanjaju na postojeću infrastrukturu platnih kartica. Mještani i turisti u Hrvatskoj podjednako stvaraju potražnju za uslugama javnog prijevoza, a veća jednostavnost plaćanja voznih karata te točne informaciju mogu im snažno poboljšati cjelokupno korisničko iskustvo putovanja.
Koje prednosti javnim prijevoznicima donose takva rješenja?
- Digitalizacija sustava prodaje i distribucije karata uvodi transparentnost, smanjuje rizik od prevare, smanjuje troškove prodaje karata te daje vrijedne podatke o prometnim rutama i planiranju voznog reda. Promet je neizbježan i sastavni dio našeg svakodnevnog života, ali mislim da se svi možemo složiti kako nam cilj mora biti povećanje udjela javnog prijevoza, u usporedbi s privatnim automobilima i motociklima koji doprinose zagušenju i zagađenju zraka. Udio gradskog stanovništva u svijetu raste i procjenjuje se da će do 2050. godine čak 70 posto svjetske populacije živjeti u urbanim područjima. Zbog toga je osobito važno osigurati najkvalitetniju uslugu javnog prijevoza.
Postoje li takva rješenja negdje u regiji?
- Najbliži grad s već implementiranim Mastercardovim rješenjem je Beograd gdje smo uveli maloprodajni model koji najviše sliči svakodnevnoj kupnji karata kod bilo kojeg trgovca. Na ukupno 2200 autobusa, tramvaja i trolejbusa instalirano je više od 6600 POS terminala, što je omogućilo kupnju jednokratnih karata i vremenski ograničenih karata uz prilagođenu naplatu po zonama. Takav pristup rezultirao je s više od 600.000 putnika koji godišnje putuju upotrebljavajući karticu Mastercard kao kartu za javni prijevoz, što pokazuje da su ljudi brzo prepoznali blagodati takvog plaćanja.
Pretpostavljam da ste u Hrvatskoj koncentrirani isključivo na četiri regionalna središta?
- Po broju stanovnika i po broju turista koji ih posjećuju ističe se sedam hrvatskih gradova koji generiraju većinu gradskog i prigradskog prometa u cijeloj Hrvatskoj. Javnim prijevozom u svakom od tih gradova upravlja jedan glavni, namjenski operater. Svi ti operateri nude autobusne usluge, dok su tramvaji – koji se općenito smatraju učinkovitijima za prijevoz velikog broja ljudi – ograničeni na Zagreb i Osijek. U istraživanju percepcije hrvatskih građana o javnom prijevozu ispitali smo stanovnike Zagreba, Splita, Rijeke, Osijeka, Zadra i Dubrovnika. Oko 70 posto ispitanika reklo je da je zadovoljno ili vrlo zadovoljno uslugama javnog prijevoza, ali i da postoje značajna područja za poboljšanje. Bez obzira na grad u kojem žive, manje gužve u prometu i pouzdanost reda vožnje visoko su na listi prioriteta hrvatskih građana, dok je, zanimljivo, jednostavnost korištenja usluga i model kupnje karata odmah nakon toga.
Kakva je općenito situacija na hrvatskom kartičarskom tržištu i koja je pozicija Mastercarda? Preferiraju li Hrvati, kao primjerice Nijemci, i dalje više gotovinu?
- Čak 75 posto svih Mastercard transakcija u Europi sada je beskontaktno, a udio beskontaktnih transakcija u Hrvatskoj čak je nešto veći od europskog prosjeka i iznosi 80 posto. Naše procjene pokazuju da je od 8 od 10 kupnji kartica u trgovinama u Hrvatskoj u 2020. godini beskontaktno. Korištenje kartica koje su izdali domaći pružatelji u Hrvatskoj bilježi solidan rast, iz godine u godinu od 7 do 8 posto. I to po broju transakcija i po vrijednosti transakcija. Naše najnovije istraživanje MasterIndex iz listopada ove godine pokazalo je da se potrošači u Hrvatskoj na prodajnom mjestu općenito više vole koristiti karticama u odnosu na gotovinu – 59 posto koristi se debitnim karticama, 19 posto gotovinom i 23 posto kreditnim karticama. Podaci također pokazuju da je covid-19 imao snažan utjecaj na rast udjela elektroničkog plaćanja, pri čemu je 71 posto Europljana izjavilo da će preferirati elektronička plaćanja – debitne i kreditne kartice te mobilne aplikacije, u odnosu na gotovinu čak i kad pandemija završi. Njemačka je primjer države u kojoj su građani imali tradiciju plaćanja gotovinom, no ipak, prema podacima Euromonitora, ove će godine u Njemačkoj kartično plaćanje prvi put u povijesti premašiti gotovinsko plaćanje i naglo će porasti u narednom razdoblju.
Što se tiče budućnosti plaćanja, podsjetio bih čitatelje da je Mastercard u 2020. godini, usprkos pandemiji i izvanrednim okolnostima poslovanja, zajedno s partnerima uspio svojim korisnicima predstaviti dva nova digitalna novčanika. To nam je važno ne samo zato što želimo učiniti život naših kupaca sigurnijim nego i zato što dijelimo viziju da je budućnost plaćanja potpuno digitalna.
Možete li reći nešto o porastu internetske trgovine u Hrvatskoj?
- Naši podaci pokazuju da je internetska kupnja nastavila rasti nešto sporijim tempom te se očekuje da će se rast u budućnosti još više povećati. Mi u Mastercardu nastavljamo podržavati prelazak na digitalno, kroz suradnju s bankama i trgovcima, vodeći računa da naši kupci uvijek imaju najbolje pogodnosti. Što se tiče gospodarstva, Hrvatska još uvijek ima prostora za rast i naši napori u nadolazećem razdoblju bit će usmjereni da digitalna plaćanja učinimo što sigurnijima i povoljnijima. Tijekom pandemije mnogi ljudi su prvi put otkrili nove mrežne kanale, trgovine i proizvode, a očekujemo da će se to nastaviti i u razdoblju nakon pandemije. Brojke to potvrđuju, pa tako je 27 posto Europljana izjavilo da će i dalje kupovati nove proizvode i usluge koje su počeli kupovati putem interneta tijekom krize, a 35 posto nastavlja kupovati u internetskim trgovinama koje su počeli posjećivati tijekom krize. Što se tiče kupnje financijskih proizvoda, online-kanali bili su dvostruko poželjniji od fizičkih kanala tijekom lockdowna. Očekujemo da će se to nastaviti jednom kad prođe pandemija. Naše zadnje istraživanje za Hrvatsku iz listopada pokazalo je da velika većina ispitanika barem povremeno koristi kartice za internetsku kupnju, njih čak 89 posto, te da su najpopularniji proizvodi za internetsku kupnju odjeća, elektronika i kućanski predmeti, ali i da je online-kupnja hrane postala važna kategorija za vrijeme krize.
Jeste li zadovoljni Mastercardovim procesom nadogradnje POS terminala za usklađenost s beskontaktnim plaćanjem?
- Mastercard je u listopadu 2018. pokrenuo postupak nadogradnje terminala za plaćanje za potpunu usklađenost s beskontaktnim načinima plaćanja od 1. siječnja ove godine. Korisnici su vrlo brzo prihvatili beskontaktno plaćanje kao svoj omiljeni dnevni način plaćanja, tako da smo stvarno zadovoljni. Tijekom pandemije Hrvatska se pridružila 29 europskih tržišta koja su odlučila povećati ograničenje za beskontaktno plaćanje pa tako korisnici Mastercard kartica mogu izvršavati transakcije do 250 kuna bez korištenja metoda provjere poput PIN koda ili biometrijske autentifikacije. Osim što doprinosi jednostavnijim i bržim plaćanjima, beskontaktno plaćanje je i najsigurnije u trenutnoj epidemiološkoj situaciji. Ako Hrvatska narodna banka i poslovne banke odluče povisiti limit, mi ćemo omogućiti daljnja povećanja, slijedeći primjer u drugim europskim zemljama gdje je limit u prosjeku 50 eura.
Nedavno ste preuzeli hrvatsko tržište, kako ocjenjujete situaciju u Hrvatskoj?
- Preuzeo sam upravljanje Mastercardom u Hrvatskoj u veljači, neposredno prije izbijanja pandemije. Preuzeti vodstvo u kompaniji u stranoj zemlji samo je po sebi izazov, a u vrijeme pandemije kakvoj kao društvo još nismo svjedočili to predstavlja poseban izazov. Olakotna je okolnost što Mastercard već dugi niz godina izvrsno surađuje s privatnim financijskim i javnim institucijama u Hrvatskoj koje spremno prihvaćaju nove inicijative te nova poslovna rješenja i tehnologije u skladu s potrebama potrošača koje se mijenjaju. Što se tiče trgovaca, Mastercard je od samih početaka posvećen razvijanju jakih i dugotrajnih odnosa sa svojim partnerima, trgovcima, a posebno malim i srednjim poduzećima. Samo prošle godine podržali smo više od 100 trgovaca u Hrvatskoj, stvorili više od 200 posebnih pogodnosti i ponuda za korisnike kartica te smo okupili više od 50 trgovaca iz segmenta turizma na našoj turističkoj platformi Priceless Croatia. To predstavlja samo mali dio suradnje koju namjeravamo proširiti čak i u ovim neizvjesnim vremenima.
Koje je posljedice imao lockdown i što ako se on ponovi?
- Činjenica je da su nesretne okolnosti pandemije natjerale društvo na snažan pomak prema digitalnom koji u pravilu favorizira kartično poslovanje. Mnogima je digitalna povezanost omogućila nastavak rada te kupnju hrane i drugih potrepština putem digitalnih kanala. U Mastercardovoj studiji o malim poduzećima koja je provedena diljem Sjeverne Amerike, 76 posto kaže da ih je pandemija potaknula da postanu digitalniji, a 82 posto ispitanih ističe kako je promijenila način na koji njihovo poslovanje šalje i prima uplate. Navodeći poteškoće s likvidnošću i naplatom plaćanja, 50 posto ih je dodalo novu digitalnu uslugu za prikupljanje sredstava, dok je svaki četvrti prešao na elektroničko fakturiranje.
Postoje različita mišljenja o tome je li uopće trebalo doći do prvog zatvaranja, od kojeg će se gospodarstvo oporavljati godinama, zbog čega nam je svima teško zamisliti ponavljanje takvog scenarija. Mala i srednja poduzeća temelj su europskog gospodarstva, predstavljaju 99 posto svih tvrtki i zapošljavaju 67 posto svih stalno zaposlenih. Pandemija i njezine posljedice imaju razarajući učinak na mikro i mala poduzeća, s više od 90 posto slučajeva koji su pogođeni, a prosječni gubitak prometa od zaključavanja je 50 posto. Postoji prijetnja da će se više od trećine lokalnih tvrtki trajno zatvoriti ili se suočiti s ozbiljnim restrukturiranjem i otpuštanjima. Svi moramo biti odgovorniji i oprezniji zbog širenja virusa kako bismo izbjegli takve scenarije.
Mastercard je dao obećanje o doprinosu uključivoj i održivoj ekonomiji. Možete li nam reći malo više o tome?
- Prije pet godina Mastercard se obvezao da će 500 milijuna pojedinaca uključiti u digitalnu ekonomiju, što je postignuto kroz više od 350 inovativnih programa u 80 zemalja. Ali to nije dovoljno, pogotovo sada kada je globalna pandemija učinila digitalni jaz još izraženijim.
Sada udvostručujemo svoju prvotnu obvezu te se na globalnoj razini obvezujemo na uključivanje još 500 milijuna ljudi do 2025. godine, odnosno ukupno jednu milijardu pojedinaca. Uz to, obvezujemo se na pružanje pomoći 50 milijuna malih i mikro trgovaca diljem svijeta, s posebnim fokusom na osnaživanje 25 milijuna poduzetnica kojima pomažemo u razvoju poslovanja. Budućnost je digitalna, a mi možemo pomoći da nitko ne bude isključen iz nje.
Tekst je u cijelosti preuzet iz tiskanog izdanja Globusa
