Najveći ekonomski učinak pandemije tek se očekuje i hrvatske kompanije se stoga spremaju za taj drugi val krize, a udar predviđaju u roku od šest mjeseci, moglo se čuti na jučerašnjoj virtualnoj konferenciji “Učinci Covida-19 na gospodarstvo i poslovanje u Hrvatskoj”, koju je organizirala Američka gospodarska komora u Hrvatskoj (AmCham).
Dio je to zaključaka iz istraživanja koje je AmCham proveo u lipnju u suradnji sa savjetničkom kućom Kearney, a u anketi je sudjelovalo 100-tinjak hrvatskih kompanija iz različitih industrija.
Marko Derča, pridruženi partner Kearneyja, istaknuo je kako su hrvatske kompanije generalno optimističnije kad je riječ o oporavku, odnosno pogledu na budućnost i utjecaj krize, od kompanija u drugim zemljama srednje i istočne Europe (CEE), gdje su također proveli istraživanje. Na to možda utječe, smatra, i to što su kompanije na ovim prostorima dosad već prošle kroz razne gospodarske krize i “poznato im je kako baratati u krizi, koje mjere treba poduzeti”. Generalno gledano, očekuju pad prihoda od 13 posto (to je prosjek, u nekim sektorima se očekuju dramatični pad od 70 i više posto, a nekima veliki rast), planirani pad investicija je osam posto (u CEE se kreće od 9 do 13 posto), a smanjenje troškova radne snage za četiri posto. Većina ispitanih tvrtki u idućih šest mjeseci u Hrvatskoj očekuje probleme s novčanim tokom.
Polovica anketiranih tvrtki (trećina su velike, ostalo male i srednje) već radi na mjerama za poboljšanje poslovanja i veću spremnost za izazove kroz unutarnju optimizaciju troškova te promjenama vezanima uz pristup tržištu i prema dobavljačima te kupcima. Većina tvrtki, njih 59 posto, odgovorila je također da je krizu dočekala spremna jer je imala planove za nastavak proizvodnje u izvanrednim prilikama. No, kako kaže Derča, u tim planovima ima prostora za poboljšanja jer je teško bilo predvidjeti šok kakav je izazvao Covid-19.
Upitani o dugoročnom utjecaju pandemije na poslovanje, pokazalo se kako većina (56 posto) misli da će to biti snažnija digitalizacija, kao i uvelike zadržavanje rada od kuće gdje je to moguće i gdje je regulativa prilagođena tom načinu rada. Očekuju se promjene i vezane uz lance opskrbe, pri čemu će se, slažu se mnogi, biti manje okretanja Kini. Kako kaže Derča, “što brže i što jeftinije” više nije najvažnije za lanac opskrbe već njegova otpornost. “Tvrtkama će trebati nova partnerstva, tražit će ih bliže i sklapati na pametniji, inovativniji način”, zaključio je. Komentirajući pak odnos kompanija prema državnim mjerama pomoći, koje je većina koristila i ocijenila pozitivnima, Derča daje preporuku: ne treba se na to previše oslanjati u srednjem i dugom roku, to je tek kratkoročna pomoć.