Financijska šteta

U slučaju 'švicarac' prvi put prijava protiv HNB-a

Aktivist Denis Smajo optužuje HNB “zbog propusta i nečinjenja, čime je praktički prešutno odobrena pljačka građana RH”
Zgrada HNB-a i Boris Vujčić
 Goran Mehkek / Hanza Media

Nakon pravomoćne presude Vrhovnog suda kojom su odbačene revizije banaka u slučaju “švicarac”, dugogodišnji borac za štediše u švicarskim francima Denis Smajo uputio je Državnom odvjetništvu kaznenu prijavu protiv osam banaka: Erste&Steiermärkische, Addiko, Zagrebačke banke, Privredne banke Zagreb, OTP banke Hrvatska, Splitske banke, Raiffeisenbank Austria, Sberbanka, ali i Hrvatske narodne banke.

Bez upozorenja

Procjenjuje se da je kreditima u “švicarcima” potrošačima nanesena financijska šteta veća od 20 milijardi kuna jer su mnogim građanima zbog rasta kamatne stope i rasta tečaja franka porasli anuiteti od 50 do 100 posto.

Smajo u prijavi navodi kako su banke, ali i HNB koji tereti “zbog propusta i nečinjenja, čime je praktički prešutno odobrena pljačka građana Hrvatske”, odgovorne zato što su u razdoblju od 2003. do 2008. godine “koristeći neznanje i potrebu potrošača” nudili kredite u “švicarcima”, vezane valutnom klauzulom za švicarski franak uz promjenjivu kamatnu stopu. Smatra da su banke građane “zavaravale reklamama kako su ti krediti sigurni i stabilni”, a švicarski franak jedna od najstabilnijih valuta na svijetu.

“Ono što su banke, članovi uprave banaka, ali i neki njezini zaposlenici znali kao profesionalci, a potrošači nisu, jest to da u svim kriznim razdobljima švicarski franak kao i zlato značajno raste. Na to potrošači nisu upozoreni, iako su ih banke imale obavezu upozoriti prema Zakonu o zaštiti potrošača. Potrošači također nisu upozoreni da se tečaj franka ne veže uz tečaj kune, kao što je to slučaj s tečajem eura, gdje HNB umjetno održava tečaj eura već dugi niz godina. Upravo to relativiziranje rizika, skrivene i netočne informacije doveli su potrošače i korisnike kredita u obmanu”, obrazlaže Smajo. Podsjeća kako je od ukupno ugovorenih kredita, onih u “švicarcima” bilo oko 80% u tom razdoblju povijesnog minimuma tečaja franka.

Opasni krediti

“Da su potrošači bili svjesni visokog valutnog i kamatnog rizika, ne bi potpisivali takav ugovor jer bi to bilo jednako svjesnom stavljanju omče oko vrata”, navodi Smajo. Dodaje da su sporni krediti bili pogubni i za državni proračun jer su doveli do “smanjene potrošnje građana koji su tih godina živjeli u dužničkom ropstvu, ali i šteta zbog radno nesposobnog dijela stanovništva opterećenog nezakonito uvećanim dugovima jer je veći dio ekstra i nezakonite dobiti ‘domaćih’ banaka iznesen prema matičnim bankama u Austriji, Mađarskoj i Italiji bez plaćanja poreza u Hrvatskoj.”

Uz presude Smajo kao dokaz za procjenjivanje uloge HNB-a nudi i ispitivanje sebe kao svjedoka jer je i sam sudjelovao na sastancima s odgovornima u HNB-u i ima “saznanja da su na sastancima visokopozicionirani ljudi usmeno priznavali velike propuste u poslovima zaštite potrošača i nedovoljno upozoravanje klijenata na opasne i rizične kredite”.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
17. studeni 2024 04:25