Svjetska trgovinska organizacija (WTO) je za trećinu smanjila prognozu rasta globalne trgovine robama za ovu godinu, što znači kako bi ona mogla rasti tri posto, umjesto ranije predviđenih 4,7 posto.
Ekonomisti u toj organizaciji su pritom napomenuli kako bi produljenje ukrajinskog rata i embargo na ruske energente mogao dovesti do toga da se rast trgovine spustiti ove godine na samo 0,5 posto, kako prenosi Financial Times.
Inače, njemački Kiel IFW institut je prošlog tjedna objavio da je vrijednost globalne trgovine pala 2,8 posto u ožujku u odnosu na veljaču ove godine, a najveći pad su u tom mjesecu obilježenom ratom u Ukrajini i sankcijama Moskvi, osjetili Rusija i Europska unija.
Kao što su to već ranije učinile agencije UN-a, sada je i glavna direktorica WTO-a Ngozi Okonjo-Iweala upozorila da zbog sukoba Rusije i Ukrajine, koje su veliki izvoznici žitarica i umjetnih gnojiva, može doći do širenja gladi u svijetu. Pozvala je na stvaranje humanitarnih koridora koji bi omogućili da žitarice iz Ukrajine mogu biti isporučene na svjetsko tržište te da tamošnji poljoprivrednici mogu obaviti poljoprivredne radove.
"Oko 80 posto ukrajinske pšenice se požanje u srpnju. To je ozima kultura i nadamo se da će postojati humanitarna zaštita da se ona može požnjeti te da se nova pšenica može zasijati u rujnu. Silno je važno da se omogući predstojeća žetva", naglasila je, kako ju citira Financial Times. Ona je također pozvala da se u svijetu ne uvode izvozne restrikcije za hranu te da se ne prave velike zalihe, a one zemlje koje imaju u skladištima žitarice da ih prodaju na međunarodnom tržištu kako bi se spustile cijene. Inače, oko 35 zemalja u Africi uvoze hranu iz Ukrajine i Rusije, a njih 22 uvoze umjetna gnojiva.
Njemački Kiel IFW je, pozivajući se na svoj trgovinski indikator koji procjenjuje trgovinske tokove u 75 zemalja kao i EU i globalnoj trgovini u cijelosti, objavio je kako je izvoz Njemačke u ožujku u padu 3,7 posto u odnosu na veljaču, a uvoz 3,2 posto. Što se EU tiče, izvoz je u padu čak 5,6 posto, a uvoz 3,4 posto. Za Rusiju taj indikator pokazuje pad izvoza od pet posto, a uvoza 9,7 posto. U tri najveće ruske luke, St. Petersburg, Vladivostok i Novorosijsk, kontejnerski promet je prepolovljen, kažu.
"Sankcije koje je nametnuo Zapad imaju efekta i rusko stanovništvo se suočava sve više s oskudnom opskrbom robama iz inozemstva. Europske kompanije i brodske linije očito su ograničile transport morem. Isto je vjerojatno slučaj i s trgovinom koja se obavlja cestovnim prometom, što objašnjava oštar pad ruskog uvoza", kažu u tom institutu. Dodaju pak da je Ukrajina praktički odsječena od međunarodne pomorske trgovine te da veliki kontejnerski brodovi tamo nisu dolazili ni odlazili od izbijanja rata.
Kiel Trade Indicator se temelji na procjeni brodskog teretnog prometa u realnom vremenu u 500 velikih luka, a kažu da je trenutno u lukama "zaglavljeno" oko 12 posto roba u morskom transportu, na što ima utjecaj i situacija sa strogim korona mjerama uvedenima u Šangaju, gdje je najveća kineska i jedna od najvećih svjetskih luka.