‘U Hrvatskoj o recesiji doista nema ni govora, pa sve nam raste! Ali, bude li ECB značajnije dizao kamate...‘

Znanstvena savjetnica s Ekonomskog instituta Maruška Vizek komentirala je u razgovoru s reporterom Dnevnika Nove TV Mislavom Bagom aktualna gospodarska kretanja te odgovorila na pitanje možemo li očekivati recesiju.

- Prije godinu dana vodili smo raspravu o inflaciji pa ste rekli - o tome se ne priča. Ali duh iz boce je pušten, kazao joj je na početku Bago.

- Inflacija je dobrim dijelom psihološki fenomen. Ako se očekivanja o povećanoj inflaciji u budućnosti ugrade u nove ugovore o plaćama i nabavkama materijala za poduzeća, onda dobivamo inflacijsku spiralu koju je jako teško obuzdati bilo čime, pa i kamatnim stopama, rekla je Vizek.

Dodala je da recesija ipak nije toliko psihološki fenomen. - Kod nas doista o recesiji nema ni govora, svi naši visokofrekventni pokazatelji, od industrije do trgovine na malo i građevine rastu u drugom tromjesečju između dva i pet posto u prosjeku, pa do ukupnog prometa u uslužnim djelatnostima, sve raste.

Na pitanje što će biti dogodine, odgovorila je kroz smijeh: - Gospodine Bago, nemamo staklenu kuglu. Izvjesno je da će situacija biti lošija no što smo je dosad predviđali. Ako rast kamatnih stopa u eurozoni bude izraženiji, tada možda možemo i očekivati recesiju.

Komentirala je i podatke o fiskalizaciji koji se tiču ugostiteljstva i turizma.

- Ono što mi znamo jest da su tako veliki iznosi fiskaliziranih prihoda sigurno posljedica i rasta cijena, ali i rasta prometa u tim djelatnostima. Iz podataka Državnog zavoda za statistiku vidimo da je promet značajnije rastao, za 150 posto, u hotelima nego što je to slučaj u restoranima i kafićima, gdje je porast iznosio oko 100 posto.

Prema tome, to možemo objasniti djelomice prometom, a djelomice povećanjem cijena, a je li tu već uključeno i uvođenje eura... To je vrlo izvjesno. U ovakvim inflacijskim uvjetima doista je moguće da trgovci i svi ostali povećavaju cijene i više nego što bi to bilo opravdano, samo zbog inflacije, a euro u biti još nismo ni uveli, pojasnila je Vizek.

Na pitanje zašto se kamate dramatičnije ne povećaju te se tako pokuša obuzdati inflacija, odgovorila je: - Američka središnja banka ima zasad najagresivnije povećanje kamatnih stopa u modernoj povijesti. Europska središnja banka nema tako čistu situaciju jer u Europskoj monetarnoj uniji ima jako puno vrlo ekonomski različitih zemalja članica i ne možete tako jednostavno provoditi bilo kakvu monetarnu politiku, pogotovo onu koja je stroža. Problem su zaduženije zemlje članice, one na jugu Europske monetarne unije, a bit ćemo problem i mi kada uđemo, jer povećanjem referentnih kamatnih stopa monetarne politike automatski se povećavaju i kamatne stope na zaduženja države, građana i poduzeća, svih zemalja članica Europske monetarne unije, a pogotovo onih koje su u ekonomski lošijem stanju i zaduženije, rekla je.

Komentirala je i uvođenje eura.

- Za ovo kratkoročno razdoblje je zapravo ispalo dobro, jer je Europska središnja banka osmislila novi mehanizam - mehanizam zaštite prijenosa, kojim će zapravo braniti od pretjeranog rasta kamatnih stopa upravo one zemlje koje su najzaduženije. Opet nam se događa situacija da zbog činjenice da smo najslabiji ili najzaduženiji, iz europskih instrumenata dobivamo - više. To nam se dogodilo i s planom oporavka i s monetarnom politikom, kazala je Vizek.