U Hrvatskoj EIB želi imati više tvrtki poput Rimac Automobila jer doprinose zelenoj tranziciji

Cijena zelene tranzicije koju nosi europski plan postizanja klimatske neutralnosti trebala bi biti pravedno podijeljena među članicama EU, a podršku u tome da bude "pravedna za sve i da nitko ne bude izostavljen" namjerava dati Europska investicijska banka, odnosno klimatska banka EU. Aktivnosti i planove EIB-a pojašnjava njegova potpredsjednica Teresa Czerwinska, koja je sudjelovala na prošlotjednoj konferenciji "Mogućnosti europskog zelenog plana", a susrela se i s brojnim partnerima banke u Hrvatskoj, pa i s premijerom Plenkovićem, koji je zahvalio na "kontinuiranoj financijskoj podršci brojnim projektima u Hrvatskoj".

Što su bile vaše glavne poruke sugovornicima u Zagrebu?

- Jako mi je drago biti u Zagrebu nakon gotovo dvije godine. Želim poslati jednostavnu poruku - budućnost Europske unije i Hrvatske je zelena i ugljično neutralna. U ovoj složenoj zelenoj preobrazbi Hrvatska nije sama, i javni i privatni sektor mogu računati na punu potporu institucija EU, uključujući financijsku i tehničku pomoć EIB-a koji ima sredstva, znanje i veliku stručnost temeljenu na dugogodišnjem pružanju podrške ujednačenom razvitku u cijeloj Europskoj uniji. Partnere u hrvatskom javnom i privatnom sektoru nastojala sam detaljno upoznali s globalnim mjerama protiv klimatskih promjena, osobito s koristima Zelenog plana kojim se EU pretvara u moderno i konkurentno gospodarstvo, s učinkovitim korištenjem dostupnih sredstava.

Europska unija i EIB pripremili su značajnu podršku za zelenu preobrazbu. Kroz to nudimo mogućnosti ulaganja od stotine milijardi eura, kroz zajmove i darovnice, ali jednako tako i tehničku pomoć te savjetovanje za pripremu projekata. S ovim jedinstvenim spojem, mi možemo osigurati članicama istodobno korist i sudjelovanje u postizanju naših ambicioznih zelenih ciljeva.

Moja je druga poruka kako oporavak od pandemije covida-19 i zelena preobrazba idu zajedno - to su procesi koji se međusobno jačaju. Spremni smo podržati hrvatska poduzeća kako ne bi propustili ovu investicijsku priliku za osuvremenjivanje, digitalizaciju i održavanje globalne konkurentnosti.

Je li 'pravedna' zelena tranzicija doista moguća?

- Paket podrške koji je pripremila Europska unija sveobuhvatan je i društveno osviješten. Omogućava pravednu tranziciju svim europskim regijama. Nijedna regija, koliko god danas ovisila o teškim industrijama koje koriste ugljik, neće biti prepuštena samoj sebi tijekom prijelaza na prihvatljive izvore energije. Za te su regije osigurana posebna financijska sredstva. U Hrvatskoj to znači da će Istarska i Sisačko-moslavačka županija moći koristiti sredstva Mehanizma pravedne tranzicije. Zelena tranzicija nije prepreka rastu i razvoju. Upravo suprotno, poticanje ugljične neutralnosti u sektorima kao što su promet i energetika donijet će veću energetsku učinkovitost, razvoj obnovljivih izvora energije i digitalizaciju gospodarstva, što nudi jedinstvenu priliku za modernizaciju, digitalizaciju, otvaranje novih radnih mjesta, nove prihode i bolju budućnost za naše građane. Kao rezultat toga, u Hrvatskoj želimo imati više tvrtki poput Rimac Automobila, koje domaćim pronalascima i idejama doprinose globalnoj zelenoj tranziciji.

Kako vi gledate na budućnost u kojoj bi izostale sve te zelene politike i aktivnosti?

- Zelena tranzicija i borba protiv klimatskih promjena nema alternative. Iza nas je najtoplije desetljeće u povijesti. Klimatske promjene donose neviđen gubitak biološke raznolikosti i značajno ugrožavaju naše ekosustave. Ako borba protiv klimatskih promjena ne uspije zauzdati porast globalnih temperatura ispod dva Celzijeva stupnja, porast razine mora, ekstremne vremenske prilike i prirodne katastrofe velikih razmjera postale bi naša stvarnost. Poplave u zapadnoj Europi i šumski požari diljem Sredozemlja nanijeli su milijarde eura štete, usporavajući gospodarski oporavak od covida-19. I Hrvatskoj je bilo teško sa šumskim požarima i dva razorna potresa povrh te pandemije. Moramo imati na umu da bi klimatske promjene do 2050. godine mogle gurnuti više od 100 milijuna ljudi u ekstremno siromaštvo.

Imajući na umu iskustvo EIB-a, možete li izdvojiti europske zelene projekte koji su se pokazali uzornima?

- Od 2012. godine EIB je osigurao 197 milijardi eura za podršku projektima vrijednim više od 670 milijardi eura koji štite okoliš, smanjuju emisije i pomažu zemljama kako bi se prilagodile utjecajima klimatskih promjena. Naš popis projekata ide unedogled, od Northvoltove gigatvornice za ćelije litijsko-ionskih baterija u Skellefteåu u Švedskoj do podrške hrvatskom predvodniku e-mobilnosti Rimac Automobilima te vjetroelektrani Windpark Arcadis Ost 1, koja je u potpunosti sagrađena pomoću plutajućih platformi.

Prema prijašnjim primjedbama EIB-a, najveći izazov za Hrvatsku je stvaranje dovoljno kvalitetnih projekata. U kojoj se mjeri pokazala potreba za vašom tehničkom pomoći?

- U borbi protiv klimatskih promjena poteškoće u financiranju projekata neće biti u novcu, on je dostupan i spreman. Izazov će biti dobro i kvalitetno pripremiti dobre projekte koji se mogu financirati. Zato želimo osigurati pristup kvalitetnim savjetodavnim uslugama za pripremu projekta. EIB Grupa nudi više od pristupačnih kredita, već desetljećima pružamo vrijednu tehničku savjetodavnu pomoć za pripremu projekata javnom i privatnom sektoru. Rezultati su impresivni. Samo u 2020. četiri su velika projekta u Hrvatskoj uz potporu našeg savjetovanja JASPERS-a dobila 407 milijuna eura bespovratnih sredstava EU.

Vrlo smo ponosni na našu savjetodavnu podršku Kliničkom centru u Rijeci, koja mu omogućava kvalitetnu provedbu projekta preseljenja i u budućnosti objedinjavanja KBC-a Rijeka na jednom mjestu. Tu uspješnu priču rado bismo ponovili u općinama i županijama diljem zemlje, ne samo u zdravstvenoj zaštiti nego i u borbi protiv klimatskih promjena, kao i u drugim projektima važnim za poboljšanje životnih uvjeta Hrvata. Naš Savjetodavni centar već radi s HBOR-om na promicanju znanja i razmjeni naših najboljih iskustava, a kada postane operativan, bit će dostupan hrvatskim jedinicama lokalne i regionalne samouprave. q