Istraživanje geotermalnih izvora energije u Međimurskoj, Koprivničko-križevačkoj, Virovitičko-podravskoj i Osječko-baranjskoj županiji u investiciji ukupne vrijednosti 400 milijuna eura, moglo bi započeti sredinom 2025., doznaje se u Agenciji za ugljikovodike (AZU).
- Investitori prvo moraju ishoditi lokacijsku dozvolu, u proceduri koja traje između tri i četiri mjeseca, zatim slijede izrada studije utjecaja na okoliš te nabava opreme za istraživačke bušotine. Za nabavu opreme potrebno je između devet mjeseci i godine dana – pojašnjavaju u AZU. Spomenuti rokovi, ističu, nisu hrvatska specifičnost, kao ni, dodaju, predviđeno vrijeme bušenja koje obično traje 60 dana.
Koncesije za istraživanje geotermalnih izvora energije početkom tekućeg mjesesa dobili su, podsjetimo, INA, ‘IgeoPen‘, iza kojeg stoji britanski ‘Star Energy Group‘ te ‘Viola Energy Generation‘ u vlasništvu turske korporacije ‘Soyak‘ koja je prije dvije godine već ishodila koncesiju za istraživanje geotermalnih izvora u općini Legrad u Koprivničko-križevačkoj županiji. Najveći interes ulagača, prema podacima AZU, zabilježen je za istražno polje ‘Lešćan‘ u Koprivničko-križevačkoj županiji koje je dobila INA ponudivši 91 milijun eura i instaliranje čak osam istražnih bušotina.
- Koncesionar je u obvezi instalirati svih osam bušotina za vrijeme trajanje koncesija, koja je izdana na pet godina. S druge strane, dosadašnja praksa koncesionara je da na jednoj ili više bušotina, u slučaju pozitivnog ishoda bušenja na njima, počne s eksploatacijom još za vrijeme dozvole za istraživanje, odnosno i prije nego što instalira sve bušotine – pojašnjavaju u Agenciji.
Istražno polje ‘Lešćan‘ povuklo je uvjerljivo najveću investiciju među šest istražnih polja koje je Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja ponudilo u ovom krugu davanja u koncesiju istraživanja geotermalnih izvora energije. Na istražnom polju ‘Pčelić‘ u Virovitičko-podravskoj županiji, koje je dobio ‘IgeoPen‘, biti će izgrađene tri bušotine i investirano 27 milijuna eura. Ista tvrtka dobila je i polje ‘Sječe‘ u Osječko-baranjskoj županiji ponudivši ulaganje u četiri bušotine ukupne vrijednosti 20 milijuna eura.
Osim ‘Lešćana‘, INA će istraživati izvore geotermalne energije i na polju ‘Međimurje 5‘, gdje se obvezala na četiri bušotine i ulaganje od 27 milijuna eura. Peto istražno polje koje je privuklo interes ulagača je ‘Kotoriba‘ u Međimurskoj županiji koje je dobila ‘Viola Energy Generation‘ ponudivši 25 milijuna eura i izgradnju dvije bušotine.
- Ukupno je 11 tvrtki s 16 ponuda sudjelovalo u natjecanju za koncesije, a jedino polje za koje nije bilo interesa je ‘Ferdinandovac‘ u Virovitičko-podravskoj županiji – navode u AZU.
Kada je u pitanju najavljeni iznos investicija u geotermalne izvore, razliku između 190 milijuna eura koliko će biti uloženo u istraživanje i 400 milijuna eura koliko je najavljeni ukupni iznos investicija, čini ulaganje u postrojenja iznad izvora poput elektrana, ako, naravno, bude pronađena geotermalna energija.
- Na pet lokacija za koje smo početkom listopada izdali koncesije moći će se ostvariti godišnja proizvodnja električne energije od 600 tisuća megavatsati električne energije što je dostatno za opskrbu oko 200 tisuća kućanstava – ističe ministar gospodarstva i održivog razvoja Davor Filipović, ocjenjujući kako koncesioniranje spomenutih geotermalnih izvora ide po značaju za energetsku sliku države u rang s proširenjem LNG Terminala na Krku.
Direktor AZU Marijan Krpan ističe kako se temeljem baze podataka koje Agencija ima o geotermalnim potencijalima države može govoriti o 43 lokacije s mogućim nalazištima za proizvodnju toplinske i 32 lokacije za proizvodnju električne energije.
- Kada govorimo o interesu investitora za naše geotermalne potencijale, tvrtke koje na netom zaključenom natječaju nisu dobile istražna polja zainteresirane su za eventualne buduće lokacije i mi o tome vodimo računa u planiranju preliminarnih istraživanja o geotermalnim izvorima – napominje Krpan.
Spomenuta preliminarna istraživanja AZU o geotermalnim izvorima biti će, kako doznajemo, sprovedena na području Velike Gorice, odnosno naselja Lomnica i Odra, te u okolini Osijeka. Još su četiri lokacije razmatrane za preliminarna istraživanja AZU, riječ je o Sisku, Vinkovcima, Zaprešiću i Vukovaru.
Uključujući pet spomenutih istražnih polja danih u koncesije INA-i, ‘IgeoPenu‘ i ‘Violi‘, ukupno je trenutno u Hrvatskoj 28 istražnih polja za geotermalne izvore. Grijanje velikih naselja iz geotermalnih izvora, ističu u AZU, je budućnost jer je, među ostalim, iskoristivost energije dobijene iz ‘geotermi‘ preko 90 posto.