ENERGIJA IZ VJETRA

U 2022. godini Nijemci sagradili najviše vjetroelektrana, Hrvatska - nijednu

Udjel električne energije iz vjetroelektrana dosegnuo je 16 posto na razini Europske unije, objavilo je udruženje WindEurope




 

 Božidar Vukičević/Cropix

U Europskoj uniji prošle je godine sagrađeno vjetroelektrana ukupne snage 16,1 gigavat, što je više nego 2021., ali taj je trend daleko ispod onoga što bi trebalo da se postignu ambiciozni klimatski i energetski ciljevi zadani do 2030. godine, objavilo je udruženje WindEurope.

Najveći dio novih kapaciteta instaliran je u nekoliko zemalja - u Njemačkoj 2,7 gigavata, u Švedskoj i Finskoj po 2,4 gigavata, u Francuskoj 2,1 gigavat te u Španjolskoj 1,7 gigavata.

Uska grla

Udjel električne energije iz vjetroelektrana dosegnuo je 16 posto na razini Europske unije, a u Wind Europe procjenjuju da do 2030. godine Unija treba godišnje prosječno instalirati 31 gigavat snage vjetroelektrana kako bi ispunila svoje planirane ciljeve za obnovljive izvore energije navedene u programu REPowerEU. Kako se čini, nove projekte svuda usporavaju uska grla u izdavanju dozvola, pa je hvatanje u koštac s time jedan od prioriteta.

U Hrvatskoj lani nije sagrađena niti jedna nova vjetroelektrana iako ima spremnih projekata, a udjel dosad instaliranih kapaciteta od 1,1 gigavata u "strujnom miksu" čini oko 13 posto. Preciznije, prema podacima koje je u siječnju objavilo udruženje OIE Hrvatska, u prošloj godini su vjetroelektrane proizvele 2301 GWh električne energije, što čini udio od 12,49 posto u ukupnoj energetskoj strukturi zemlje.

Također, OIEH kaže da je prosječni godišnji uvoz električne energije u razdoblju od 2018. do 2022. godine u Hrvatskoj iznosio 2340 GWh, pa bi za proizvodnju tolike količine energije i zaustavljanje uvoza bilo potrebno sagraditi oko 2 gigavata sunčanih elektrana (sada ih je samo snage 223 megavata), a isto bi se moglo postići udvostručenjem postojećeg kapaciteta vjetroelektrana.

Odobalne vjetroelektrane

Inače, podaci WindEuropea pokazuju da najviše električne energije iz vjetra u EU koristi Danska (55 posto), a slijede Irska (34 posto) te Portugal i Njemačka (oboje po 26 posto).

U Europskoj uniji dosad je instalirano ukupno 204 gigavata za proizvodnju električne energije iz vjetra, a od čega je 16 gigavata offshore tj. odnosi se na odobalne vjetroelektrane. Što se Hrvatske tiče, nisu javno poznati planovi za takve elektrane, ali je Ina lani počela mjeriti brzinu vjetra na dvije plinske platforme blizu Istre - Izabeli Sjever i Ivani A - kako bi ispitala potencijale za gradnju odobalnog vjetroparka.

Najveću instaliranu snagu u vjetroelektranama u EU ima Njemačka, više od 66 gigavata, a slijede Španjolska s 30 gigavata, Francuska s 21, Švedska s 15 i Italija s 12 gigavata. Nizozemska, Poljska, Danska, Portugal, Finska i Belgija iznad su 5 gigavata, a iznad 3 gigavata su Grčka, Irska, Austrija i Rumunjska. Hrvatska je u tom grafikonu završila u rubrici "ostali". Što se očekivanja tiče, WindEurope u svojem izvještaju navodi da bi se u EU u idućih pet godina trebalo sagraditi novih 98 gigavata vjetroelektrana, što je prosječno 19,6 gigavata godišnje.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
15. studeni 2024 22:58