Trgovci frapirani, tek sada će se vidjeti što znače neradne nedjelje: ‘Nevjerojatno je što traže od nas...‘

Većina trgovina i trgovačkih lanaca ostala je zatvorena u siječnju i veljači jer trgovci očigledno 16 nedjelja, koliko smiju raditi tijekom godine, "čuvaju" za one vikende kada očekuju najveći promet. U Udruzi trgovine i logistike (UTIL) upozoravaju da će se tek ove godine vidjeti pravi učinak Zakona o trgovini jer se primjenjuje od sredine 2023. godine. Tvrde da je, osim pada prometa, zakon proteklih mjeseci donio brojne apsurde u svakodnevnom poslovanju, što se samo nadovezalo na svu ostalu regulativu koja se primjenjuje u trgovini.

- Trgovci su zbunjeni i zapravo ne znaju kada, primjerice, mogu raditi inventuru osim u ‘radno vrijeme‘. Zašto ne smijemo u nedjelju odraditi generalno čišćenje trgovine s djelatnicima servisa za čišćenje koji ni nisu naši zaposlenici? Zakon propisuje radno vrijeme trgovine, zahtijeva evidenciju radnih nedjelja, ali nigdje ne spominje radno vrijeme radnika.

Mole državu

S druge strane, Ministarstvo u e-mailu daje mišljenje da zaposlenik trgovine ne smije raditi ništa nedjeljom - kao ni da zaposlenik neke treće tvrtke ne smije u trgovini obavljati čišćenje, servise i druge aktivnosti. To je jedan od brojnih apsurda zabrana rada nedjeljom na koje upozoravamo. Zakon ima manjkavosti koje je potrebno ispraviti i učiniti da propis bude jasan svima - kaže Ana Babić, dopredsjednica Udruge trgovine i logistike.

Dodaje kako se u Hrvatskoj svaki radni dan donosi ili mijenja jedan zakon i različiti podzakonski akti, pa je takvo legislativno okruženje kaos u kojem poduzetnici svakodnevno moraju raditi. U UTIL-u tvrde da su zakoni i podzakonski akti vrlo često u suprotnosti. To znači da poduzetnik, de facto, tvrdi Ana Babić, jako često krši jedan propis samo zato što poštuje drugi.

- Kada se tome dodaju različito postupanje inspekcijskih službi i neujednačena tumačenja zakona, jasno je u kakvom nepredvidljivom okruženju svakodnevno radimo i živimo. Često molimo državu da nam pomogne kako bismo mogli raditi po zakonu, odnosno da sve odredbe propisa budu svima jasne - i trgovcima, i regulatorima, i inspekcijama - apelira dopredsjednica Udruge.

Ana Babić dotaknula se i Zakona o zaštiti potrošača.

- Prilikom kupnje na internetu kupac ima pravo na povrat proizvoda u roku 14 dana i trgovac to mora bespogovorno prihvatiti čak i u slučaju kada kupac vraća evidentno upotrebljavan ili čak oštećen proizvod. Trgovac ga mora prihvatiti, pa privatnom tužbom tražiti naknadu štete.

Zakon također propisuje da za vrijeme posebnog oblika prodaje, kao što su, primjerice akcija i sniženje, trgovac mora istaknuti trenutnu akcijsku/sniženu cijenu i najnižu cijenu koju je nudio 30 dana prije toga. Dodaje i da zakon nigdje ne definira treba li trenutna akcijska cijena biti niža od najniže cijene u 30 dana.

Poreznici i aplikacija

- Ministarstvo i Inspektorat tumače da se nešto ne smije zvati akcijom ako ta trenutna cijena nije niža od najniže cijene u 30 dana iako je smanjena cijena niža od redovne cijene. Ministarstvo je donijelo i pravilnik o sniženju kojim je stvorilo kontradikciju zakonu. Propisali su da kod produbljivanja sniženja ne treba mijenjati tu najnižu cijenu sa svakim novim krugom snižavanja. Pravilnik je podzakonski akt i ne smije se suprotstavljati zakonu. Time su trgovci, ali i inspektori dodatno zbunjeni jer ne znaju koje bi pravilo provodili - zaključuje Ana Babić.

Nadalje, kao apsurd ističe i činjenicu da Porezna uprava jednom godišnje putem svoje aplikacije provjerava odgovara li iznos poslanog PDV-a na dnevnoj bazi po izdanim računima s mjesečnom prijavom PDV-a. U Udruzi trgovine i logistike imaju prigovore i na taj proces.

- Porezna uprava traži od nas da objasnimo razlike izdanih i fiskaliziranih računa, ali nam ne može dati listu koju bismo mi mogli usporediti sa svojim transakcijama. Razumijemo da nemaju tehničke alate kojima bi nam mogli pomoći u utvrđivanju razlika, pa je na nama da ih sami objasnimo, ali to je nešto što bi se trebalo unaprijediti - tvrdi Ana Babić i nabraja dalje.

Naime, prilikom gradnje trgovine, nakon obavljenog tehničkog pregleda dobiva se uporabna dozvola s kojom se trgovac prijavljuje za dobivanje potvrde o ispunjenim minimalnim tehničkim uvjetima (MTU). Uporabnu dozvolu izdaje Ministarstvo graditeljstva, a MTU Ministarstvo gospodarstva.

- MTU ima smisla za specijalizirane trgovine koje prodaju hranu, režu salame i meso. U slučaju nespecijaliziranih trgovina, to je samo još jedan nepotrebni birokratski postupak. Nadalje, prilikom otvaranja trgovina u trgovačkim centrima koji imaju toalet, mi ne moramo imati svoj. Ali moramo to dokazivati. Zašto je potrebno dokazivati da trgovački centar koji je dobio uporabnu dozvolu ima WC? Ista institucija izdaje dozvolu i centru i trgovcu - pojašnjavaju u Udruzi trgovine i logistike.

Ana Babić dodaje i kako je besmislena odredba unutar MTU-a u kojoj piše da prodajni objekt površine veće od 600 četvornih metara mora imati agregat za dobivanje električne energije. Objašnjava da to ima smisla za trgovine s rashladnim uređajima, ali je nepotreban trošak za trgovine čiji proizvod neće propasti u slučaju prekida isporuke električne energije. Tvrdi i da su agregati danas zastarjela tehnologija.

- Proces dobivanja građevinskih dozvola, kako uporabnih tako i MTU-a, dugačak je, a država ne poštuje rokove koje si je sama zadala. Za određene lokacije već znamo da u investicijski proces moramo krenuti znatno ranije i da se trgovina neće otvoriti kada mi to planiramo, nego ovisimo o dinamici izdavanja upravnih akata od nezainteresiranih referenata - zaključuje Ana Babić, dopredsjednica Udruge trgovine i logistike.