Kao što su tržišta i očekivala, ESB je smanjio tri ključne kamatne stope po 0,25 postotnih bodova, treći put u ovoj godini, nakon što su podaci pokazali da je inflacija u eurozoni pala ispod ciljanih 2 posto, na 1,7 posto. Tako je depozitna kamatna stopa, po kojoj banke drže novac na računu kod središnje banke, pala na 3,25 s nekadašnjih 4 posto. U svojem priopćenju ESB navodi kako "dezinflacija dobro napreduje", a da će inflacijski pritisci popuštati, upućuju i pokazatelji gospodarske aktivnosti "koji su u posljednje vrijeme bili slabiji od očekivanih". To iznenađujuće pogoršanje analitičari ponajprije povezuju s njemačkom ekonomijom, koja je na rubu recesije već dulje vrijeme.
Rast NRS-a
U nadolazećim mjesecima, međutim, ESB očekuje da će inflacija ipak rasti zbog značajnog povećanja plaća, prije nego što padne na ciljanih 2 posto tijekom sljedeće godine.
Iako bi niža cijena novca trebala potaknuti kreditiranje i investicije, dobar dio hrvatskih kućanstava bit će suočen s većim kreditnim otplatama. Kod onih koji imaju ugovorene kredite s fiksnom kamatnom stopom ništa se neće promijeniti, kao što nije ni u razdoblju rasta, ali oni s promjenjivom kamatnom stopom mogu očekivati da će promjene uglavnom ići u smjeru njihova povećanja. Razlog toga je činjenica da ih je većina vezana uz nacionalnu referentnu stopu (NRS) koja nije usko vezana uz kretanja kamatnih stopa ESB-a, kao što je, primjerice Euribor.
Uz NRS, koji je počeo rasti krajem prošle godine, vezano oko 76.000 stambenih kredita te oko 110.000 gotovinskih. U drugom tromjesečju ove godine šestomjesečni NRS1, koji je najzastupljeniji referentni parametar, iznosio je 0,45 posto, tromjesečje prije bio je na razini od 0,34 posto, a prije godinu dana iznosio je tek 0,09 posto, odnosno uvećan je za 0,44 postotna boda. Taj porast odražava malo više kamatne stope na oročene depozite. HNB očekuje da će NRS nastaviti rasti i u drugoj polovici ove godine, a simulacija pokazuje da će u scenariju porasta NRS-a za 0,70 postotnih bodova trošak otplate kredita rasti do 5 posto.
Pad Euribora
Kada je riječ o kreditima s promjenjivom kamatnom stopom vezanom uz Euribor, kojih je znatno manje, oko 25.000, te kamatne stope do sada nisu rasle zbog primjene zakonskog ograničenja prema kojem najviša dopuštena kamatna stopa na stambene kredite "ne smije biti viša od prosječne ponderirane kamatne stope na stanja stambenih kredita u određenoj valuti uvećane za trećinu". To ujedno znači da ni pad Euribora ne znači smanjenje kamatnih stopa. Štoviše, ako se zakonska granica poveća, mogli bi nešto i poskupjeti. Ipak, dvije trećine stambenih kredita ima neki oblik zaštite, fiksne ili promjenjive stope s ugovorenim početnim razdobljem. q
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....