Premda je pandemija koronavirusa usporila i rad pravosuđa, i dalje se donose presude u slučaju dužnika u švicarskim francima, a među njima je i prva pravomoćna presuda nakon oglednog spora o kojem je Vrhovni sud odlučio prije malo više od dva mjeseca.
Pozivajući se na pravno shvaćanje Vrhovnog suda, Županijski sud u Puli odbio je žalbu dužnika koji je konvertirao kredit uz argument da nema pravo na daljnje obeštećenje jer je njegov položaj nakon konverzije izjednačen s korisnikom kredita u eurima.
Uzmi ili ostavi
Klijentica Splitske banke koja je 2006. podigla kredit za adaptaciju u iznosu od 79.415 švicarskih franaka podnijela je tužbu Općinskom sudu u Rijeci zbog neosnovanog povećanja kamatne stope na mjesečne iznose koje je plaćala osam godina, do konverzije kredita 2015. godine. Zatražila je obeštećenje od 4824 eura u kunskoj protuvrijednosti, s pripadajućim zateznim kamatama, ali Općinski sud joj je u svibnju 2017. odbio zahtjev, navodeći da nema pravni interes za vođenje parnice jer je pristala na konverziju. Naložio joj je plaćanje sudskih troškova od 7195 kuna. Protiv te odluke tužiteljica se žalila Županijskom sudu, navodeći da je pogrešno i nepotpuno utvrđeno činjenično stanje, ali on je prihvatio argumente Općinskog suda.
U žalbi tužiteljica navodi da je konverzija rađena po principu uzmi ili ostavi, zbog čega potrošači nisu imali drugu opciju nego prihvatiti bilo kakvu ponudu banke. Objašnjava da se kamatna stopa mijenjala isključivo na temelju odluke banke, da se radi o neravnoteži u pravima i obvezama dviju strana na njezinu štetu te da banka nije dostavila tražene dokumente (ugovor o kreditu kojim je izvršena konverzija s otplatnim planom i svim obavijestima, kao i matematički izračun kamate za kredit u pitanju) kako joj je Općinski sud naložio. Banka, pak, u odgovoru na žalbu navodi da je neosnovana i poziva se na konverziju.
Izračun kamate
Na kraju, u svojoj presudi od 20. ožujka ove godine, dva tjedan nakon što je Vrhovni sud odlučio u oglednom postupku, Županijski sud navodi da je time odgovoreno na pitanje važno za osiguranje jedinstvene primjene prava, tako da sporazum o konverziji ima pravne učinke “i valjan je u slučaju kada su ništetne odredbe osnovnog ugovora o kreditu o promjenjivoj kamatnoj stopi i valutnoj klauzuli”. To pravno shvaćanje, navodi u presudi, primjenjuje se i u konkretnom slučaju. Usto, smatra da nisu osnovani navodi tužiteljice da banka nije dostavila traženu dokumentaciju koja se odnosi na njezinu ponudu, a iz koje je vidljiv isplaćeni iznos, vrsta kredita, isplata i kamatna stopa, kao i obavijesti o promjeni kamatne stope u slučaju glavnice kredita u švicarcima. Na kraju dodaje i to da više nije bilo potrebe za dostavu matematičkog izračuna kamate s obzirom na provedenu konverziju.
“Sporazum o konverziji sklopljen je uz pravilnu primjenu odredaba ZPK i prvostupanjski sud je stoga u svemu pravilno primijenio materijalno pravo kada je kao neosnovan odbio taj zahtjev, a za što su dani dovoljni, jasni i prihvatljivi razlozi”, navodi Županijski sud u Puli, ističući da nisu počinjene bitne povrede parničnog postupka kako navodi tužiteljica i njezina je žalba u cijelosti odbijena.
Nekada istaknuti franker Denis Smajo kaže kako je očito da će ogledni postupak “imati negativne posljedice za konkretne privatne postupke”. Za njega je to razočaravajuće i ističe da se sada još jedino uzda u pravdu Europskog suda. Prije donošenja ogledne presude procjenjuje se da su općinski i županijski sudovi uglavnom odlučivali u korist dužnika, ali sada se očekuje da će se taj omjer promijeniti u korist banaka. Kako se u oglednoj presudi ne navodi izričito da oni koji su konvertirali kredit nemaju pravo na obeštećenje, mnogi dužnici koji su podnijeli tužbe još se nadaju da nije sve izgubljeno jer se sudska odluka donosi u svakoj pojedinoj parnici.
Ustavni sud odbacio 450 tužbi
Nakon posljednje odluke Vrhovnog suda u oglednom sporu na inicijativu Općinskog suda u Pazinu veliki broj građana obratio se Ustavnom sudu. Međutim, on je proteklih dana odbacio oko 450 ustavnih tužbi uz obrazloženje da ogledni postupak ne predstavlja pojedinačni akt protiv kojeg bi Ustavni sud bio nadležan pružiti ustavnosudsku zaštitu. To ujedno znači da onima koji su nezadovoljni još preostaje obratiti se Europskom sudu.