Bikini statistika

Traži se ostanak na tržištu rada do 68., ali broj zaposlenih preko 55 godina sve govori

Iseljavanje mlađe populacije je primoralo poslodavce da mjesta popune nešto starijim stanovništvom
Ranice Borova
 Vlado Kos / CROPIX

Iako je nezaposlenost smanjena na rekordno nisku razinu, a posljednjih godina na tržištu rada prisutan je i blagi rast zaposlenosti, veliki dio radno sposobnog stanovništva i dalje je neaktivan. Štoviše, taj se trend i dalje pogoršava. U drugom tromjesečju ove godine, pokazuju podaci DZS-a, stopa aktivnosti stanovništva iznosila je 50,7 posto, dok je početkom 2010. godine radilo 52,9 posto radno sposobnog stanovništva.

Kad se pogleda starosna dob, proizlazi da se u proteklom razdoblju smanjivala zaposlenost mladih i starijih, dok je u strukturi zaposlenih povećan udjel onih koji imaju od 55 do 65 godina. Podaci govore da je početkom 2010. godine radilo 53 posto mladih u dobnoj skupini od 15 do 29 godina, dok je početkom ove godine radilo njih 51 posto, a u drugom tromjesečju ove godine taj je udjel pao na tek 47,4 posto. Istodobno, udjel onih koji su stari od 55 do 64 godine povećan je sa 41,1 na 46,3 posto. Jedan od razloga vjerojatno je iseljavanje mlađe populacije, što je primoralo poslodavce da radna mjesta popune nešto starijom populacijom.

Kad je riječ o starijima od 65 godina, unatoč tome što su u međuvremenu doneseni zakoni kojima se produžila dob umirovljenja, njihova aktivnost nije se povećala. Početkom 2010. godine radilo je 6,2 posto starijih od 55 godina, dok ih je u drugom kvartalu ove godine bilo aktivno tek četiri posto. Najmanje zaposlenih osoba starijih od 65 godina bilo je početkom 2014. godine, na vrhuncu ekonomske krize, kad ih je radilo tek 2,2 posto.

Kao posljedica akcije “67 je previše” Vlada odustaje od zakonskog dizanja dobne granice za umirovljenje, ali namjerava produžiti ostanak zaposlenih na tržištu rada do 68 godine.

Brojke sugeriraju da za to nije dovoljno samo mijenjati zakone, nego i strukturu ekonomije koja će ponuditi radna mjesta ne samo starijoj populaciji, već i onima mlađima od 30 godina. Za ozbiljnija i dugotrajnija poboljšanja na tržištu rada, smatraju analitičari RBA, “potrebni su konkretniji reformski zahvati ne samo na tržištu rada, nego i kroz reformu obrazovnog sustava u svrhu smanjivanja neusklađenosti ponude i potražnje za radnom snagom”. Tim prije ako Vlada namjerava smanjiti odljev mladog, radno sposobnog stanovništva.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
15. studeni 2024 04:07