'Toplice bi mogle prve agresivnije istupiti u inozemstvu i ostvariti znatnije investicije'

U zagrebačkom hotelu Esplanade 5. veljače održat će se velika konferencija o zdravstvenom turizmu u Hrvatskoj pod nazivom “Health Spot Croatia Conference”. Riječ je o velikom događaju koji će se baviti jednim od najbrže rastućih trendova u turizmu.

Hrvatska za razvoj zdravstvenog turizma ima velike potencijale, no kakvi su današnji trendovi? Kako biti konkurentan na tom tržištu? Kako i čime privući sve zahtjevnije goste? Odgovore na sva ta pitanja trebao bi dati upravo ovaj važan događaj u organizaciji Turističke zajednice grada Zagreba i Hrvatske turističke zajednice, pod pokroviteljstvom Ministarstva turizma i Ministarstva zdravstva. Kakvo je stanje na domaćem tržištu sada, nakon zakonskih izmjena, te gdje stojimo s investicijama u zdravstveni turizam, za Jutarnji list u kratkom je intervjuu govorio osnivač HTI konferencije Zdeslav Radovčić.

Procjene su da Hrvatska od zdravstvenog turizma zarađuje 500 milijuna eura, a ima prostora za dvostruko više. Kada je izgledno da ćemo u dugonajavljivanom zdravstvenom turizmu ostvarivati pun potencijal?

- Jako je dobro da su ključne institucije prepoznale važnost ovog posebnog oblika turizma i da Ministarstvo turizma, Ministarstvo zdravlja, Hrvatska gospodarska komora i Hrvatska turistička zajednica ulažu velike napore kako bi se što prije realizirao i značajan nominalni rast ove, u Hrvatskoj još mlade niše.

Moram napomenuti da je među prvima i Grad Zagreb prepoznao vrijednost zdravstvenog turizma kao transsezonskog turističkog proizvoda te je, ujedno, i prvi hrvatski grad koji je izradio i studiju razvoja zdravstvenog turizma.

Uzmemo li u obzir prosječan rast zdravstvenog turizma u svijetu, koji Svjetska zdravstvena organizacija procjenjuje na 25 posto godišnje, može se očekivati da će Hrvatska udvostručiti prihode iz ovog sektora u idućih četiri do pet godina. Trenutno prema izvještaju Europske komisije iz 2018., Europa zdravstvenim turizmom ostvaruje prihod od 47 milijardi eura, što predstavlja 4,6 posto ukupnih prihoda iz turizma.

Nedavno su napokon izmjenama zakona iz segmenta zdravstvene zaštite djelomično ukinute barijere za razvijanje zdravstvenog turizma. Je li to već rezultiralo nekim pomakom na tržištu te gdje se on najviše vidi?

- Istina, izmjenama Zakona o pružanju usluga u turizmu, Zakona o ugostiteljskoj djelatnosti te Zakona o zdravstvenoj zaštiti omogućeno je obavljanje ugostiteljske djelatnosti specijalnim bolnicama i lječilištima te drugim zdravstvenim ustanovama, trgovačkim društvima registriranim za obavljanje zdravstvene djelatnosti i zdravstvenim radnicima koji samostalno obavljaju privatnu praksu, a u skladu s posebnim propisima kojima je regulirana zdravstvena zaštita.

Zajednica zdravstvenog turizma pri HGK još je prije deset godina predlagala zakonodavne promjene, pa je doista šteta da se one nisu dogodile i za vrijeme prethodnih vlada. Očekujem da će s ovim promjenama prvi biti hrvatski toplički sektor, koji će agresivnije nastupiti na inozemnom tržištu, pa će se vjerojatno tu ostvariti i prve investicije, kao i pokazati i prvi veći rezultati. Svijetli primjer su Krapinske toplice, gdje su se veliki razvojni planovi već počeli realizirati.

Zdravstveni turizam prilično je širok pojam. U kojoj konkretnijoj zdravstveno-turističkoj niši vidite Hrvatsku i zašto?

- Prema dokumentu koji je usvojio Europski parlament, zdravstveni turizam podijeljen je na medicinski, spa, odnosno toplički i wellness turizam. Ipak, unatoč ovoj podijeli, sve je češći primjer da se unutar jedne ustanove, pa i hotela, kombiniraju usluge iz svih triju segmenata. Žao mi je što nije dovoljno prepoznat proizvod medicinskog wellnessa u hrvatskim hotelima, za koji se očekuje da će imati značajan porast u budućnosti. Mnoge svjetske kompanije koje se bave vizionarstvom i razvojem turističkih proizvoda predviđaju sve veću ponudu medicinskih usluga u sklopu hotelskih wellnessa, pa očekujem da će uskoro i hrvatski hotelijeri prepoznati važnost uvođenja ove ponude. Nadalje, potpuno zanemaren segment je i talasoterapija - Francuzi se, primjerice, ne mogu načuditi tome da Hrvatska s tako razvedenom obalom i tolikim brojem otoka ima samo dva talasoterapijska centra, Opatiju i Crikvenicu.

Koje su prednosti ovog segmenta turizma?

- Neupitno je da zdravstveni turizam nema sezonalnosti, da je potrošnja po gostu i do sedam puta veća od potrošnje vezane uz sunce i more.

Uz ekonomsku održivost i održivost okoliša, zdravstveni turizam uvelike doprinosi i socijalno-demografskoj održivosti jer radi cjelogodišnjeg poslovanja pozitivno utječe i na smanjenje iseljavanja stanovništva iz manjih gradova i s otoka. Ujedno se u svijetu pokazalo da pozitivno utječe i na zaustavljanje iseljenja medicinskih radnika, kao i na poboljšanje zdravstvenih usluga koje se pružaju lokalnom stanovništvu.

Najave su iz EU da će fondovi od 2020. godine biti otvoreni za ulaganje, između ostaloga, i u zdravstveni turizam. Je li Hrvatska, prema vašem mišljenju, spremna za te investicije?

- Polazna rezolucija Europskog parlamenta, temeljena na izvještaju talijanske zastupnice De Monte, najavljuje u sljedećem budžetu specifične fondove za razvoj turizma u razdoblju od 2020. pa nadalje, koji će značajno povećati financiranje turizma, te se očekuje da će se time omogućiti i financiranje projekata u zdravstvenom turizmu. Treba pričekati i vidjeti što će i po kojim uvjetima novi saziv Europskog parlamenta i odobriti. U svakom slučaju, vrijeme je da se intenzivira priprema novih projekata.

Znate, zanimljivo je bilo izlaganje Švedske na posljednjoj konferenciji u povodu Europskog dana turizma, održanoj u Bruxellesu krajem 2018. Prema njihovim analizama, sve je manje investitora u malim i srednjim poduzećima koji se odlučuju prijaviti na natječaje za fondove EU jer su izračunali da im priprema dokumentacije te praćenje i potrebno izvještavanje prema sadašnjim pravilima Unije oduzima prevelik broj radnih sati. Vidjet ćemo hoće li s novoodobrenim fondovima stići i novi, jednostavniji administrativni formati.