Tko uplaćuje mirovinski staž, iako službeno nije zaposlen

Broj osoba koje plaćaju mirovinsko osiguranje u travnju je porastao, treći mjesec za redom, i dosegao broj od 1,545.525. To se uglavnom pripisuje sezonskom zapošljavanju i pripremi turističke sezone. Međutim, kada se gleda broj zaposlenih, od početka godine ne samo da raste sporije, već je i znatno niži od broja osiguranika. Prosjek za prošlu godinu je razlika od 95 tisuća osoba i varira od godine do godine, ali razlika se značajno povećala od početka 2015. godine. Zbog čega je broj osoba koje uplaćuju mirovinsko osiguranje znatno veći od onih koji rade i uplaćuju ga? Kao jedno od objašnjenja bilo je neformalno zaposlenje, pa su analitičari često uzimali podatke HZMO-a kao najpouzdaniji pokazatelj stanja zaposlenosti.

Ipak, analitičari Raiffeisen banke pojašnjavaju da te podatke nije moguće direktno uspoređivati zbog razlike u definiciji zaposlene osobe i osiguranika. HZMO prikuplja podatke o broju osoba koje su obveznici plaćanja doprinosa za mirovinsko osiguranje, dok DZS prikuplja podatke o broju osoba koje su zaposlene temeljem ugovora o radu, na određeno i neodređeno vrijeme. Pritom razliku čine “kategorije osiguranika poput osoba na stručnom osposobljavanju bez zasnivanja radnog odnosa, samostalnih uplatitelja doprinosa, njegovatelja djece i invalida, pomoraca te izaslanih radnika”. K tome, DZS prvotno objavljuje privremene podatke o broju zaposlenih za tekuću godinu, a revizijom podataka početkom sljedeće godine budu utvrđena značajnija odstupanja, pri čemu su konačni podaci o broju zaposlenih uglavnom viši za oko 20 tisuća osoba.

S obzirom na to da je prije četiri godine razlika između broja osiguranika i zaposlenih bila znatno manja, očito je danas više osoba na stručnom osposobljavanju, samostalnih uplatitelja doprinosa, njegovatelja djece i invalida, pomoraca te izaslanih radnika. Ulaskom u EU značajno se povećao broj hrvatskih radnika koji sezonski rade u susjednim zemljama, ali i u nekom drugom aranžmanu. Prema podacima HZMO-a, lani je 49.647 hrvatskih radnika dobilo A1 potvrde koje im omogućuju da rade u drugoj državi članici EU te da u Hrvatskoj plaćaju poreze i doprinose, uglavnom oni koji rade za velike građevinske ili montažerske tvrtke. Istodobno, 2013. godine takvih potvrda bilo je izdano 10.227.