Tko sve mora strahovati? Izračunali smo koliko vam mogu skočiti kamate na stambene kredite

Nakon dugo vremena odgađanja, Europska središnja banka (ECB) od srpnja kreće u podizanja kamatnih stopa, no neće ih trgnuti naglo kao flaster, nego će njima manevrirati ovisno o kretanju inflacije, piše Slobodna Dalmacija.

Inflacija koja je u Europskoj uniji na rekordno visokim razinama i u svibnju je iznosila 8,1 posto jest razlog zbog kojeg se Europska središnja banka odlučila u srpnju povećati prvo za 0,25 postotnih bodova ključne kamate, a u rujnu ide sljedeće podizanje od 0,25 ili 0,50 postotnih bodova, a daljnja će dizanja ovisiti o kretanju inflacije. Kako sada stoje stvari, višegodišnje razdoblje vladavine negativnih ključnih kamata je došlo svom kraju.

Oni koji imaju fiksne kamate ne moraju strahovati od rasta kamata, a ostali dužnici koji bankama otplaćuju kredite s promjenjivim kamatama vezanim uz EURIBOR, europsku referentnu međubankarsku kamatnu stopu koja je negativna posljednjih šest godina, mogu se pripremiti na postupni rast kamata, a sa njima i mjesečne otplatne rate.

Građani duguju i otplaćuju bankama gotovo 144 milijarde kuna kredita od kojih je 90,1 milijarda kuna – 69 posto – stambenih kredita, a 53,9 milijardi kuna gotovinskih nenamjenskih. Iz Hrvatske narodne banke kazali su nam da je krajem ožujka ove godine, od svih kredita koje građani otplaćuju bankama njih 46 posto s promjenjivim kamatama i kamatama fiksiranim na razdoblje kraće od tri godine, a od toga ih je 20 posto vezano uz EURIBOR. Inače je 10,7 posto svih kredita vezano uz EURIBOR.

Ključne kamate

Znači, kad u srpnju Europska središnja banka podigne kamatne stope za 0,25 posto, pa se to pretoči i na EURIBOR, a s tim i na promjenjive kamate na kredite koje otplaćuju građani Hrvatske, onda će kamata koja sada na eurske stambene kredite u otplati prosječno iznosi 3,04 posto promjenjive kamate skočiti na 3,29 posto. S tom će kamatom mjesečna otplatna rata stambenog kredita od 80 tisuća eura na rok otplate od dva desetljeća skočiti s 445,28 eura na 455,38 eura ili s 3348,50 kuna na 3424,46 kuna. Godišnja otplata porast će s 40.132 kune na 41.093 kune. Podigne li Europska središnja banka u rujnu ključne kamate za još 0,50 postotnih bodova, onda će stambeni kredit iz našeg primjera imati kamatu od 3,79 posto, a mjesečna rata će narasti na 475,95 eura ili na 3579,14 kuna. U odnosu na sadašnje stanje, mjesečna rata će skočiti za 230,67 kuna, a godišnja otplata sa sadašnjih 40.132 kune na 42.949,68 kuna ili za 2817,68 kuna. Ako kamata skoči do kraja ove godine za jedan postotni bod, sa sadašnjih 3,04 posto na 4,04 posto, s njom će i rata ovog stambenog kredita skočiti sa sadašnjih 445,28 eura na 486,47 eura ili s 3348,50 kuna na 3658,25 kuna. Mjesečna rata porast će tako 309,765 kuna, a godišnja otplata za ovaj kredit sa 3767 kuna na 43.899 kuna.

Vrijedi znati da kamate na kredite građanima neće ludovati kao inflacija jer postoji zaštitni mehanizam te je zakonom određeno da najviša kamata za stambene kredite može biti jednu trećinu viša od prosječno ponderirane kamate, a na sve ostale kredite maksimalna kamata smije biti 50 posto veća od prosječno ponderirane.

Dvaput godišnje Hrvatska narodna banka objavljuje prosječno ponderirane kamate za kune i ostale valute, pa je tako za prvu polovinu godine prosječna kamata za eure 3,14 posto za stambene kredite i 5,66 posto za sve ostale eurske potrošačke kredite. Znači, kamate na stambene eurske kredite najviše mogu iznositi 4,18 posto, a na ostale kredite 8,49 posto.

Uvođenja eura

Sve te odredbe o najvišim kamatama, o tome da banke smiju najviše dvaput godišnje mijenjati kamate i to onoliko koliko se promijenio parametar uz koji su vezane promjenjive kamate, vrijedit će i kad uvedemo euro. Hrvatska narodna banka i dalje će dvaput godišnje objavljivati prosječne ponderirane kamate, ali više ne za kune jer kuna neće postojati.

– Odredbe koje navodite u svojim pitanjima neće se mijenjati, odnosno ostat će na snazi i nakon uvođenja eura. Tako će i nakon uvođenja eura važiti odredbe o ograničenju ugovornih kamatnih stopa na kredite koji se odobravaju potrošačima, a isto vrijedi i za dinamiku promjene ugovorene promjenjive kamatne stope, uz napomenu da ta dinamika ovisi o odluci svake pojedine banke, a kojom unaprijed definira razdoblje u kojem razmatra donošenje odluke o korekciji visine ugovorene promjenjive kamatne stope. Važno je istaknuti da promjena kamatne stope u jednom referentnom razdoblju ne može biti veća, odnosno kod smanjenja manja od promjene ugovorenog parametra promjenjivosti. Ta pravila vrijede sada, a vrijedit će i nakon uvođenja eura – odgovorili su Slobodnoj Dalmaciji u Hrvatskoj narodnoj banci.