Koliko mobilna aplikacija, nedavno lansiran prvi hrvatski robotski investicijski savjetnik nazvan Genius, može popularizirati ulaganje u investicijske fondove, test je u koji se upustilo jedno od vodećih zagrebačkih društava za upravljanje imovinom - InterCapital Asset Management (ICAM).
Njihova se aplikacija temelji na Nobelom nagrađenom algoritmu, besplatna je i dostupna za Android i iOS platforme, a oni računaju da bi u roku od godinu dana tako mogli privući oko 2000 novih klijenata.
U pitanju je robotski savjetnik po uzoru na one koji već godinama postoje na razvijenijim tržištima, gdje su uglavnom nastali kao financijsko-tehnološki startupi, a na domaćem tržištu ulagači su imali priliku do sada koristiti slovački Finax s njegovom hrvatskom inačicom. Kako naglašava Maja Menićanin iz InterCapitala, većina "roboadvisoryja" nije imala prethodnog iskustva s upravljanjem imovinom te stoga nude fondove trećih izdavatelja, a u međuvremenu su neke od njih preuzele bankarske i ostale financijske grupacije. U ponudi hrvatskog Geniusa je deset InterCapitalovih obvezničkih, balansiranih i dioničkih fondova koji pokrivaju najvažnija svjetska i regionalna tržišta te pet stranih ETF-ova koji ulažu u dionice indeksa S&P 500, azijskih tržišta i Kine, indeksa Russel 2000 te Nasdaq 100.
Profil investitora
Ukratko, stvar je u tome da se investicijski profil osobe uz pomoć algoritma spaja s optimalnim portfeljem. Za svakog korisnika koji se registrira i potom odgovori na niz pitanja o svojim preferencijama i financijskim mogućnostima, čime ga se profilira, kreira se diverzificirani portfelj s maksimalnim očekivanim prinosom, ovisno o visini ulaganja i procijenjenoj toleranciji na rizik. S obzirom na fondove koji ulaze u optimizaciju i kategorije rizika, u InterCapitalu kažu da se očekivani prinosi trenutno kreću od najmanje 1 do 8 posto.
Postoje tri modela s obzirom na visinu ulaganja te deset kategorija rizika, pri čemu, kako objašnjava Maja Menićanin, niže vrijednosti znače sklonost konzervativnijim oblicima ulaganja, s manje rizika i manjim prinosima, dok više vrijednosti znače rizičnije investicije, a pritom i veće prinose.
Nakon što se preko aplikacije sklopi ugovor i doista kreira portfelj, on je, napominje, pod njihovim stalnim nadzorom te se periodički usklađuje s optimalnim, što korisnik prati putem aplikacije, kao i obavljene transakcije. Naknada za to nema.
Testirali smo kako sve to funkcionira na primjeru imaginarne 41-godišnje korisnice koja je odlučila investirati manji iznos prema modelu "Starter".
Aplikacija nam je najprije ponudila da odredimo cilj - "dom iz snova", "luksuzno putovanje", "ranu mirovina", "kvalitetno obrazovanje djece", "raniju otplata dugova" ili "više novca na računu", izbor koji je prilagođen dobi korisnice. Nudi i mogućnost kratkoročne štednje, ali ako na to kliknete, aplikacija pošalje poruku da to, zapravo, nije opcija (to je eliminacijsko pitanje) jer je sve zamišljeno za dugoročno investiranje.
Odlučili smo se za raniju otplatu dugova, kao ciljani iznos postavili 75.000 kuna, jednokratnu uplatu 2000 kuna i mjesečne uplate od 2000 kuna, na rok od pet godina (ulaganje se može početi s najmanje 500 kuna). Uslijedio je niz pitanja radi profiliranja.
Iskustvo
Naša 41-jednogodišnjakinja ima dohodak od nesamostalnog rada u rasponu od 10.000 do 20.000 kuna, zaposlenica je privatne tvrtke, a ocijenila je da su joj prihodi potpuno stabilni te da joj je mjesečna kreditna obveza zanemariva u odnosu na primanja (postoje i opcije koje govore o većem opterećenju primanja, što onda utječe na procjenu investitora). Od ponuđenih odgovora o poznavanju investiranja i iskustvima, naša se korisnica odredila kao površna poznavateljica koja rijetko investira.
Na pitanje koliki je postotak slobodnih sredstava spremna izdvojiti za investiranje s potencijalno većim prinosima i rizicima, izabrala je odgovor 60 do 80 posto, a onda je slijedilo sljedeće pitanje: "Razmisli o potencijalnom gubitku dijela ukupne investicije u godinu dana. Koliki ti povremeni gubitak ne bi predstavljao veći problem?" Odgovori nude raspon do 2,5 do 40 posto, a naša se korisnica odlučila za 30 posto, koliko je otprilike palo tržište u vrijeme izbijanja pandemije koronavirusa prošle godine. Niži bi iznos odgovarao obvezničkoj strategiji, viši dioničkoj, a ovaj je za balansiranu. Kako bi se dodatno provjerila rizičnost kojoj je ulagač sklon, tu je i pitanje "Jeste li više za sigurno radno mjesto s malim izgledom za povišicu ili ne toliko sigurno radno mjesto koje ima više prilika za povišicu". Tu smo se odlučili za neutralnu opciju, "Nisam sigurna".
Simulacija našeg financijskog plana tako je bila gotova. Od deset mogućih kategorija rizika, naša je korisnica imala toleranciju rizika šest (umjereno rizično), a očekivani prinos ulaganja je 5,63 posto, uz napomenu da stvarni prinos može značajno odstupati te da se ovaj iskazani računa iz povijesnih podataka.
Novac bi bio uložen na sljedeći način: 56 posto u dionice te 44 posto u obveznice, odnosno u fondove koji ulažu u te klase imovine. Grafički prikaz nam je pokazao da bi sa spomenutim uplatama te očekivanim prinosom svoj financijski cilj ostvarila već sredinom 2024. godine, a da bi u roku od pet godina na računu imala 139.000 kuna, od čega bi njezine uplate bile 122.000 kuna. Kako se isplata može zatražiti u bilo kojem trenutku, kao i mijenjati sam financijski plan, iz investicije bi mogla izaći ranije od postavljenog roka.
Portfelj
Konkretno, u portfelju joj je određeno pet pozicija u InterCapitalovim fondovima koje slijede algoritmom izabrani optimalni portfelj, a to znači da je ponuđeno po 15 posto u regionalnom dioničkom fondu te obvezničkom dolarskom fondu, 20 posto u dioničkom fondu koji ulaže u dionice globalnih tehnoloških kompanija te po 25 posto u dva mješovita fonda.
Da bi portfelj obuhvatio i popularne ETF-ove, investicijske fondove čijim se dionicama trguje na stranim burzama, ulaganje treba premašivati 250.000 kuna, s time da je izloženost ETF-ovima moguća do maksimalno 40 posto.