HUP: Porez na ekstraprofit je opasan, zaustavit će ulaganja
Iako je konferencija Hanza Medije "Izazovi hrvatske industrije 2022./23." prošla u znaku zadane teme rasta troškova energije i zaduživanja na poslovanje kompanija, u prvi plan izbilo je i pitanje daljnjih intervencija Vlade na tržištu i u uvjete poslovanja, posebno kada je riječ o najavljenom uvođenju poreza na ekstraprofit. - Moramo biti svjesni, ako je državni intervencionizam bitan, onda moramo dopustiti da država intervenira, ne samo u cijene energenata, primjerice, nego i u područja kao što je porez na dobit. Ako netko državne subvencije koristi za ekstraprofit, onda Vlada mora intervenirati - upozorio je ministar financija Marko Primorac u ulozi jednog od govornika na otvaranju skupa u zagrebačkoj Esplanadi, koji je okupio vodeće menadžera domaće industrije, stručnjake i predstavnike državne administracije. Primorac je podsjetio na to da je Vlada praktički fiksirala cijenu električne energije pa je, prešavši na aktualnu situaciju i rastuću inflaciju, upozorio da Vlada više ne može poticati javnu potrošnju na način kako je to, podsjetio je, činila u razdoblju za vrijeme i nakon koronavirusa. Izrazio je očekivanje da se ove godine očekuje rast BDP-a od 5,7 posto, a iduće godine rast od 0,7 posto. Inflacija će, dodao je, iduće godine biti oko 5,7 posto.
Enormni računi
- Unatoč usporavanju gospodarske aktivnosti u idućoj godini, imamo razloga za optimizam. Nastavljamo, među ostalim, provoditi Nacionalni plan oporavka i otpornosti, u sljedećoj godini samo u prvom kvartalu očekujemo oko 700 milijuna eura iz plana za ulaganja, koja su pripremljena - rekao je Primorac, na čiju je najavu o porezu na ekstraprofit reagirala, među ostalim, glavna direktorica Hrvatske udruge poslodavaca Irena Weber, čije je predavanje bilo uvod od dva središnja panela. Izrazivši zadovoljstvo Vladinim mjerama kojima je spriječen još značajniji rast cijena energije u ovoj godini, Irena Weber je upozorila da i dalje nema rješenja za enormne račune za plin. - Ne znamo niti što će se dogoditi nakon 31. ožujka iduće godine, kada mjere isteknu i cijena električne energije ne bude ograničena na do 180, odnosno 230 eura za megavatsat, koliko je danas plaćaju poduzetnici. U tim okolnostima najave posebnog poreza na ekstraprofit posebno uznemiravaju - ustvrdila je Weber. Podsjetila je na to da su profitne marže hrvatskih kompanija kada se usporede s peer grupom u EU 50 posto niže. - Hrvatske kompanije su manje efikasne i manje profitabilne. Ideje o tome da se porez na ekstraprofit široko primijeni iznimno su opasne jer će zaustaviti razvoj i investicije, povećati nezaposlenost i otjerati investitore iz Hrvatske - upozorila je Irena Weber. Postavila je i pitanje kako će se uopće procijeniti što je ekstraprofit i tko bi to procjenjivao. - Vrlo je diskutabilno ulaziti u arbitrarne procjene izvora dobiti nekog poslovnog subjekta. Tvrtke su mogle povećati efikasnost kroz internu optimizaciju poslovnih procesa ili same proizvodnje i iz toga ostvariti veću neto profitnu maržu - upozorila je glavna direktorica HUP-a.
Ruski plin
U prvom panelu konferencije pod nazivom "Kako odgovoriti izazovima bez presedana?" sudjelovali su Pavao Vujnovac, Nenad Klepač, i Emil Tedeschi, uz modeliranje kolumnista Jutarnjeg lista Gojka Drljače, koji je na početku panela od Pavla Vujnovca zatražio ocjenu može li Europa istisnuti ruski plin i s kojim posljedicama. Drugi panel okupio je za istim stolom Ivana Petričeka, Gordana Kolaka, i Hrvoja Kekeza, uz moderiranje Gordane Galović. - Europa sigurno može supstituirati ruski plin drugim izvorima, ali sve drugo je otvoreno. Ovih dana, primjerice, burzovna cijena plina je 50 eura, već za prve tjedne studenoga je 110 eura. Sve ovisi kakva će biti zima, koliko oštra i kada će nastupiti u punom obimu - komentirao je Vujnovac. Emil Tedeschi izrazio je uvjerenje da svjedočimo globalnoj krizi bez presedana. - Bestijalni napad Rusije na Ukrajinu otvorio je i pitanje u kakvo to doba mi živimo, je li ovo nova 1937.? U svakom slučaju, koliko god su državne vlade napravile na sanaciji situacije, građani su maksimalno nezadovoljni. S druge strane, pitanje za sve one koji kritiziraju je - a kako bi oni to vodili? Smatram da je upravljanje rizicima na razini kompanije ili države jedan od ključnih faktora upravljanja - komentirao je Tedeschi. Zauzeo se za poruku politike javnosti kako je potrebno štedjeti te da će biti teže nego što je bilo.
Cijena energije
Govoreći o očekivanim uvjetima zaduživanja za hrvatske kompanije nakon, kako je rekao, monetarnog zaoštravanja najvažnijih središnjih banaka globalne ekonomije, ministar financija Marko Primorac na skupu u Esplanadi izrazio je uvjerenje da su rast kamatnih stopa i restriktivnije financiranje bili očekivani. - Hrvatska promjenu monetarnih kretanja dočekuje ulaskom u eurozonu, što će poboljšati uvjete financiranja i financijsku stabilnost, a to daje podstreka optimizmu - ustvrdio je Primorac. Ministar financija izrazio je i uvjerenje da će cijena zaduživanja države, poboljšana skorim uvođenjem eura, utjecati i na smanjenje troškova zaduživanja tvrtki. Što se tiče energetike, dodao je, jasno je da subvencioniranje cijena električne energije ne može funkcionirati vječno. - Subvencije u energetici morat će se smanjivati, kako i na koji način, vidjet ćemo - rekao je ministar Primorac. Državni tajnik Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja Ivo Milatić osvrnuo se na mjere Vlade u osiguravanju sigurne i pristupačne cijene energenata za građane i industriju. - Fiksirali smo, praktički, cijenu električne energije. To je za hrvatsko gospodarstvo bilo presudno. Dali smo stabilnost hrvatskoj industriji i privredi - rekao je Milatić.
Konferenciju smo tijekom dana pratili uživo, taj detaljan izvještaj možete pročitati niže u tekstu
13:41 U završnici panela ‘‘Era neizvjesnosti - rizici, prilagodbe i prilike" na skupu u Esplanadi, Hrvoje Kekez, govoreći o recesijskim očekivanjima, podsjetio je da više ne vrijede pravila iz ekonomske povijesti o trendovima konjunkture jer su, istaknuo je, mnogi pokazatelji kontradiktorni.
- Ako govorimo, primjerice, o utjecaju rata u Ukrajini na globalna kretanja, vidimo da rat ulazi u neku fazu međusobnog umaranja a posljedične se umaraju i oni koji čekaju kako će se ta situacija razriješiti. Kada bi razvoj situacije bio jasniji, moglo bi se prognozirati u kojem pravcu idu globalna kretanja - komentirao je Kekez.
Ivan Petriček skrenuo je pozornost na nova ugovaranja cijene prijevoza željeznicom u Europi za iduću godinu po 30 posto većoj cijeni od trenutnih.
- Nitko ne zna što će se događati. Stabilnosti nema u industriji, ali nema je sada nigdje - ocijenio je predsjednik Uprave TŽV Gredelj.
Gordan Kolak podsjetio je da se neizvjesnost u poslovnom okruženju razvija unatrag dvije godine. Teorija poduzetništva, dodao je, uči nas da ‘veća riba jede manju‘, ali svjedočimo, kako ‘brza riba jede sporu‘.
- Kada smo s partnerima preuzeli Dalekovod, svi su nam govorili da smo povukli vrlo, vrlo riskantan potez. No, ja imam neki racio u kojem će se kretati razvoj energetskog miksa i ‘obnovljivaca‘. Moramo biti oprezni u svemu što raditi, ali rizik je sastavni dio poslovanja - ustvrdio je Kolak. Na pitanje kako će ulazak u eurozonu utjecati na poslovanje Končara, Kolak je odgovorio kako za Končar neće biti značajnijeg utjecaja. Nakon ocjene predsjednika Uprave Končara, moderatorica panela Gordana Galović zaključila je panel, čime je završena i današnja konferencija Hanza Medije.
Petriček: Gredelj treba oko 350 novih radnika koje ne može naći u Hrvatskoj
13:26 U nastavku panela ‘Era neizvjesnosti - rizici, prilagodbe i prilike‘ na skupu u Esplanadi Ivan Petriček upozorio je na manjak potrebne radne snage na hrvatskom tržištu, navevši kako Gredelj treba oko 350 novih radnika koje ne može naći u Hrvatskoj, odnosno u Zagrebu gdje je sjedište tvornice. U
Đuri Đakoviću, prema riječima Hrvoja Kekeza, u siječnju ove godine 170 je novih radnika primljeno u tvrtku.
- Imamo u Slavonskom Brodu srednje škole iz kojih izlazi kadrovi za Đuru Đakovića. No, istodobno imamo tendenciju da radnici s dvije do tri godine radnog iskustva odlaze iz tvrtke na rad u inozemstvo.Okrenuli smo se i zapošljavanju stranih radnika - naveo je Kekez. On je upozorio da je Đuro Đaković jesenas nakon 30 godina pokrenuo nove dijelove proizvodnje, zaključivši kako se može istodobno nositi s rizicima poslovanja, provoditi restrukturiranje tvrtke i ulagati u novu proizvodnju.
Gordan Kolak upozorio je kako globalni zaokret od fosilnih ka obnovljivim izvorima energije iziskuje i zaokret kompanija poput Končara.
- Mi smo već, kada govorimo u hidroenergiji, već 70 godina u obnovljivim izvorima energije. Kada govorimo o distribuciji energiji, Končarev ulazak u vlasničku strukturu Dalekovoda jasan je pokazatelj gdje vidimo razvoj i u proizvodnji i u distribuciji u elektroenergetskoj industriji - kazao je Kolak. Skrenuo je predsjednik Uprave Končara pozornost i na potrebu osiguranja prostora za investicije u obnovljive izvore energije u državnom dijelu gospodarstva, navevši primjer HEP-a na čije je poslovanje pao najveći dio Vladine intervencije na cijene energije.
- Kada govorimo o 2023., jako je teško predvidjeti daljnji razvoj odnosa na tržištu. Postoji toliko širok spektar potencijalnih utjecaja na poslovanje da je nemoguće procijeniti što će se događati - komentirao je Kolak.
Kolak: Razvijali smo projekte vjetroelektrana, pa se i zbog toga rast cijena energije nijetoliko odrazio na naše poslovanje
13:07 U drugom panelu današnjeg skupa u Esplanadi ‘Era neizvjesnosti - rizici, prilagodbe i prilike‘ sudjeluju predsjednik Uprave Tvornice željezničkih vagona Gredelj Ivan Petriček, predsjednik Uprave Končara Gordan Kolak i predsjednik Uprave Đure Đakovića Hrvoje Kekez uz moderiranje Gordane Galović.
Gordan Kolak istaknuo je kako se aktualni povećani poslovni rizici zbog inflacije odvijaju u okolnostima koje, kazao je, pružaju i značajne prilike za razvoj kompanije poput Končara.
- Velika prilika, prije svega, je pojačani razvoj energetskog miksa zbog svih okolnosti u energetici i gospodarstvu kojima svjedočimo. Cijene energenata su porasle, ali svatko onaj tko je razmišljao o energetskom miksu dugoročno je razvijao, primjerice, projekte vjetroelektrana kao što je slučaj s Končarem. Zbog toga, ali i drugih faktora, rast cijena energije nije se toliko odrazio na naše poslovanje - kazao je Kolak.
Predsjednik Uprave Đure Đakovića Hrvoje Kekez označio je nužnim ugrađivanje u cijene industrije svih rizika koje nosi trenutno poslovanje.
- Rast cijena energije nije lako izdržati i nije jednostavno procijeniti rizike koje to donosi. Glavni energent Đure Đakovića je plin, mi smo svjesni da se nećemo vratiti na stare cijene plina a ako bi ostali na zajamčenoj cijeni plina mi bi bili zadovoljni - poručio je Kekez.
Ivan Petriček najavio je da će TŽV Gredelj u okrilju novog vlasnika Tatravagonke izvoziti svoja vozila na tržišta Njemačke, Francuske i Švicarske. - Za nas je izrazito važno da na početku godine znamo kolika će biti cijena električne energije. Na dosadašnjim mjerama hrvatske Vlade za stabliziranje cijena energenata možemo samo zahvaliti - naglasio je Petriček.
Šaravanja: Hrvatska je u bitno boljem položaju nego 2008., kada nismo bili ni u NATO-u, ni blizu EU
12:49 Uoči drugog panela današnjeg skupa u Esplanadi pod nazivom ‘Era neizvjesnosti - rizici, prilagodbe i prilike‘, sudionicima skupa priređeno je uvodno izlaganje glavnog ekonomista Hrvatske gospodarske komore (HGK) Gorana Šaravanje.
- Svjetsko gospodarstvo usporava, a trenutna kretanja karakteriziraju više kamatne stope, povećane cijene energanata, sirovina i hrane, jak američki dolar, niže cijene kontejnerskog prijevoza u i iz Kine te otvoreno pitanje koliko će potražnja usporiti u 2023. - kazao je Šaravanja. Recesija se, nastavio je, očekuju u 2023. i u Italiji i u Njemačkoj, što su, podsjetio, dva najvažnija hrvatska izvozna područja.
- Hrvatska je u bitno boljem položaju nego 2008., kada nismo bili ni u NATO-u, ni blizu Europske unije. Danas ne samo da smo u EU, nego ulazimo u institucionalnu jezgru EU, nikada nismo imali bolji financijski rejting, nije potreban paket intervencijskih mjera kakav je bio kod ranijih kriza - ustvrdio je glavni ekonomist HGK.
Čeka nas, najavio je Šaravanja, gospodarski izazovna zima i iduća godina. U prvome redu, nastavio je, svijet se svrstava u blokove koji će postojati i u regiji što bi moglo utjecati na lance opskbe i lociranje proizvodnje bliže potrošačkim tržištima.
- Prvi put u našoj povijesti imamo situaciju manjka radne snage i viška slobodnih radnih mjesta. Oko 100 tisuća prijavljenih na burzu radu nije rješenje, jer je malo od njih adekvatna radna snaga za otvorena radna mjesta. Očekivan je pad osobne potrošnje i investicija - naznačio je glavni ekonomist HGK, završavajući svoje izlaganje.
Zauzeo se za jačanje fiskalne politike države kroz nastavak mirovinske reforme.
Tedeschi: Banke procjenjuju da je pred nama razdoblje povećanog rizika. Tko to može pratiti?
12:15 U završnici panela prvog od dva središnjeg panela skupa u Esplanada o izazovima hrvatske industrije Emil Tedsechi osvrnuo se na cijenu zaduživanja.
- Banke procjenjuju da je pred nama razdoblje povećanog rizika. Tko to može pratiti? Moja deviza uvijek je bila da se promjene rade kada vam ide dobro, kad ste ‘u marini‘, privezani, na miru, a ne na uzburkanom moru - ustvrdio je Tedeschi. On je podsjetio da je Atlantic svojedobno bio visoko zadužena kompanija, a da sada to nije slučaj. Upozorio je kako stjecajem okolnosti i slabo zadužena kompanija vrlo brzo može postati srednje zadužena kompanija.
- Kada govorimo o našoj industriji u cjelini u nošenju s porastom cijene zaduživanja, želim vjerovati da su upravljačke kvalitete naših kompanija danas bolje nego prije 10 ili 15 godina - komentirao je vlasnik Atlantic Grupe.
Nenad Klepač stavio je rast cijene zaduživanja u kontekst 2023. koja će, ustvrdio je, biti vrlo složena i izazovna za poslovanje. Nakon ocjene predsjednika Uprave Vindije, moderator panela Gojko Drljača zaključio je prvi od dva današnja panela.
U drugom pod nazivom ‘Era neizvjesnosti - rizici, prilagodbe i prilike‘ sudjeluju predsjednik Uprave Tvornice željezničkih vagona Gredelj Ivan Petriček, predsjednik Uprave Končara Gordan Kolak i predsjednik Uprave Đure Đakovića Hrvoje Kekez uz moderiranje Gordane Galović i uz uvodno izlaganje glavnog ekonomista Hrvatske gospodarske komore Gorana Šaravanje.
Vujnovac: Fortenova vrlo stabilno posluje, sa Sperbankom se razgovara o izlasku iz vlasništva kompanije
12:00 Osvrnuvši se na prvom od dva središnjeg panela skupa u Esplanadi na plaće u hrvatskoj industriji, Emil Tedeschi izrazio je uvjerenje kako se ‘više ne može govoriti o sukobu rada i kapitala‘.
- Dodanu vrijednost stvaramo svi zajedno u kompaniji, i menadžment i radnici. Nema uspješne kompanije bez zadovoljnog radnika. I mi, i Vindija i drugi u prerađivačkoj hrvatskoj industriji dižemo plaće - kazao je vlasnik Atlantic Grupe. On je izrazio uvjerenje kako hrvatsko gospodarstvo ne može, kako je kazao, biti zarobljenik nekih uspjeha iz prošlosti.
- Moramo biti zadovoljni ako ostvarimo to da zadržimo postojeću razinu uspješnosti. Naše marže, primjerice, stalno padaju, a svaki dan se suočavamo s nekim novim računima. Račun za tehnološku paru koju HEP naplaćuje industriji, primjerice, u slučaju Atlantica sada je 2,2 milijuna eura, a prije poskupljenja nam je bio 200 tisuća eura - upozorio je vlasnik Atlantic Grupe.
Nenad Klepač proširio je ocjenu Tedeschija o pogrešnim usporedbama s prošlošću navevši primjer cijene mlijeka od 3,5 kune na hrvatskom tržištu u ne tako davnoj prošlosti.
- Ranija cijena mlijeka nije bila realna. To treba otvoreno reći. Moramo gledati u drugom pravcu, kako smanjiti troškove, kako uštedjeti - komentirao je predsjednik Uprave Vindije. Istaknuo je Klepač i važnost turizma za daljnje dosege hrvatske industrije.
Emil Tedeschi podržao je jačanje svijesti o štednji u navikama države i građana. - Moramo dodatno osvijestiti da se štednja isplati. Čak mi se čini da je kod hrvatskih građana sklonost štednji veća nego kod građana u drugim državama u okruženju - komentirao je Tedeschi.
Osvrnuvši se na poslovanje Fortenova Grupe čiji je značajan dioničar, Pavao Vujnovac kazao je kako ‘Fortenova vrlo stabilno posluje‘.
- Čim je izbio rat u Ukrajini, odmah smo znali da će biti problem s ruskim vlasništvom u Fortenovi. Teku razgovori o izlasku Sberbanki iz vlasništva kompanije. Ono što će se dogodili nakon toga, je refinanciranje duga Fortenove - najavio je Vujnovac.
Nenad Klepač: Dosadašnji rast inflacije dogodio na valu poskupljenja sirovina
11:38 U nastavku panela ‘Kako odgovoriti izazovima bez presedana?‘ na skupu u Esplanadi, predsjednik Uprave varaždinske Vindije Nenad Klepač upozorio je kako se dosadašnji rast inflacije dogodio na valu poskupljenja sirovina, nedostatka robe na tržištima zbog prekida globalnih lanaca i poskupljenja energenata.
- U prehrambenoj industriji imamo, među ostalim, rast cijena žitarica i poskupljenje troškova u stočarskoj proizvodnji. Vindija ima oko 1000 kooperanata, svima njima su povećani troškovi proizvodnje. Imamo i nedostatak radne snage, a istovremeno povećavamo, primjerice, plaće radnika kako bi ih zadržali da ne odu drugdje. Prema tome, trenutno nam je cilj zadržati stabilnost poslovanja - kazao je Klepač. Govoreći o održanju konkurentnosti Vindije, Klepač je otkrio da kompaniji raste prodaja na regionalnom i europskom tržištu po većoj stopi nego prodaja u Hrvatskoj što, zaključio je, svjedoči kako je Vindija ima konkurentne cijene.
Pavao Vujnovac upozorio je kako europsko tržište energenata više nije lokalno kao nekad, nego je pod utjecajem globalnih cijena.
- Pozdravljam ideju Europske unije da se pokuša utvrditi zajednička nabava plina, kao i napore da se osigura određeni ‘price gap‘. Budući se pritom mora voditi računa o sigurnosti dobave, ključna će biti visina ‘gapa‘ i prostor da se svi nađu u cijeni - ustvrdio je Vujnovac.
Emil Tedeschi, govoreći o trendovima u ponašanju potrošača nakon rasta inflacije i straha od nove recesije, istaknuo je da se navike potrošača mijenjaju, ali, dodao je, ne značajno.
- Atlantic Grupa je, primjerice, najveći proizvođač kave na brdovitome Balkanu. Ako imate veliki rast sirove kave na svjetskom tržištu i pritom jačanje dolara u odnosu na euro, postavlja se pitanje kako ne povećati svoje cijene - komentirao je Tedeschi.
Pavao Vujnovac: Europa sigurno može supstituirati ruski plin drugim izvorima, ali sve drugo je otvoreno...
11.17 U prvom od dva središnja panela Konferencije Hanza Medije pod nazivom ‘Kako odgovoriti izazovima bez presedana?‘ sudjeluju vlasnik i predsjednik Uprave Prvog plinarskog društva (PPD) i Energije naturalis grupe Pavao Vujnovac, predsjednik Uprave Vindije Nenad Klepač i predsjednik Uprave Atlantic Grupe Emil Tedeschi uz modeliranje kolumnista Jutarnjeg lista Gojka Drljače koji je na početku panela od Pavla Vujnovca zatražio ocjenu može li Europa istisnuti ruski plin i s kojim posljedicama.
- Europa sigurno može supstituirati ruski plin drugim izvorima, ali sve drugo je otvoreno, koliko će to trajati, s kakvim troškovima u izgradnji infrastrukture i koja će cijena plina biti kada se sve to odradi. Ovih dana, primjerice, burzovna cijena plina je 50 eura, već za prve tjedne studenoga je 110 eura. Sve ovisi kakva će biti zima, koliko oštra i kada će nastupiti u punom obimu - komentirao je Vujnovac. On je izrazio uvjerenje kako cijenu plina u osmom mjesecu ove godine od 300 eura ili električne energije preko 1000 eura nitko ne može izdržati.
- Kina, primjerice, ne želi plaćati plin više od 50 eura. To nama u Europi sada odgovara, ali je pitanje što će biti na ‘piku‘ zime - kazao je vlasnik PPD-a.
Emil Tedeschi izrazio je uvjerenje kako svjedočimo globalnoj krizi bez presedana.
- U Hrvatskoj smo na sve globalne poremećaje imali i dva potresa. Bestijalni napad Rusije na Ukrajinu otvorio je i pitanje kakvo doba mi živimo, je li ovo nova 1937.? U svakom slučaju, koliko god su državne vlade napravile na sanaciji situacije građani su maksimalno nezadovoljni. S druge strane, pitanje za sve one koji kritiziraju je, a kako bi ono to vodili? Smatram da je upravljanje rizicima na nivou kompanije ili države je jedan od ključnih faktora upravljanja - komentirao je Tedeschi. Zauzeo se za poruku politike javnosti kako je potrebno štedjeti te da će biti teže nego što je bilo.
- Koliko god ljudi smatraju da im je loše, moraju shvatiti da su u proteklome razdoblju živjeli bolje nego prije toga. Nepopularno je govoriti da će biti znatno teže - komentirao je Tedeschi.
Irena Weber: Uznemirava najava uvođenja poreza na ekstra profit jer će time ostati manje novca za investicije
11:07 Uoči prvog od dva središnja panela Konferencije pod nazivom ‘Kako odgovoriti izazovima bez presedana?‘, uslijedilo je uvodno izlaganje glavne direktorice Hrvatske udruge poslodavaca Irene Weber.
- Poduzetnike globalna inflacija nije iznenadila. Svjedočili smo monetarnoj ekspanziji nakon koronavirusa, s jedne strane, i plasmanu viška likvidnosti od kućanstava koji za vrijeme ‘lockdowna‘ nisu trošili, na tržište roba i usluga. Kada govorimo o kretanjima na hrvatskom tržištu, imali smo snažan oporavak našeg gospodarstva u prošloj godini od 13,1 posto rasta BDP-a. U ovoj godini rast BDP-a se očekuje na razini od 5,7 posto što daje kumulativni dvogodišnji rast od respektabilnih gotovo 20 posto - naznačila je glavna direktorica HUP-a. Prešavši na utjecaj cijena energenata na poslovanje gospodarstva, Irena Weber ocijenila je kako nakon interventnih mjera Vlade za jesen i zimu ove godine, ostaje pitanje mogućeg rasta cijena od 31.ožujka iduće godine.
- U tom svjetlu uznemirava najava uvođenja poreza na ekstra profit jer će time ostati manje novca za investicije, održavanje konkurentnosti i razvoj. To je opasna ideja, nema podloge za uvođenje poreza na ekstra profit. Ne znamo kako će se uopće utvrditi što je ekstra profit - komentirala je glavna direktorica HUP-a. Dodatno je pozvala Vladu na, kako je kazala, opreznost oko uvođenja poreza na esktra profit.
Irena Weber uokvirila je dio svoga izlaganja komentiranjem mitova koji se stvaraju u javnosti oko uvjeta poslovanja u Hrvatskoj. Jedan od mitova, kazala je,da su u Hrvatskoj plaće male a profit poslodavaca veliki.
- Činjenica je da se broj radnika u Hrvatskoj koji primaju minimalne plaće smanjuje, ove godine za 30 posto. Samo 10 posto zaposlenih u članicama HUP-a ima minimalne plaće. Mi se slažemo da plaće mogu biti veće, ali rješenje za to je smanjenje poreznog opterećenja - naznačila je glavna direktorica HUP-a. Zatim se, kako je kazala, osvrnula na mit o rentijerstvu kao putu prema bogatstvu.
- U HUP-u smatramo da ljude treba poticati na rad i obrazoavanje, a ne na rentijerstvo. Već sada, primjerice, imamo u Istri manjak motivacije za obrazovanje, jer zašto bi se školovali ako možemo živjeti od iznajmljivanja apartmana. Nismo za penalizaciju, već za ravnopravan odnos poreznog sustava prema proizvodnji i rentijerstvu - kazala je Irena Weber. Osvrnula se i na nedostatak radne snage. Navela je, među ostalim, da je 11000 mjesta na fakultetima u ovogodišnjem upisu na ostalo prazno.
- Pogrešan je i mit da u Hrvatskoj nema uspjeha. Istina je da smo snažna poduzetnička snaga, izvoznika ima sve više, među malim i srednjim poduzetnicima imamo sve više uspješnih primjera - komentirala je glavna direktorica HUP-a. Podsjetila je da su poduzetnici ti koji stvaraju dodatnu vrijednost, pune proračun i otvaraju nova radna mjesta.
Marko Primorac: Ako država intervenira u cijene energenata, onda moramo dopustiti da država intervenira i u područja kao što je porez na dobit
10:59 Ministar financija Marko Primorac sudionicima skupa u Esplanadi prenio je, među ostalim, procjene šteta od pandemije koronavirusa i potresa kao događaja koji su obilježili proteklo razdoblje.
- Procjenjujemo da su štete od pandemije 38 milijardi kuna, dok su štete od potresa oko 100 milijardi kuna. Istodobno, s druge strane, hrvatsko gospodarstvo je pokazalo snagu i bilježimo gospodarski rast čemu je pridonijela Vlada osiguravajući stabilnost javnih financija i povoljno okruženje za investicije - naznačio je Primorac. Prešavši na aktualnu situaciju i rastuću inflaciju, Primorac je upozorio kako Vlada više ne može poticati javnu potrošnju na način kako je to, podsjetio je, činila u razdoblju za vrijeme i nakon koronavirusa.
- Moramo biti svjesni ako je državni intervencionizam bitan, onda moramo dopustiti da država intervenira, ne samo u cijene energenata primjerice, nego i u područja kao što je porez na dobit. Ako netko državne subvencije koristi za ekstra profit, onda Vlada mora intervenirati - upozorio je ministar financija.
Osvrnuvši se na posljednji paket Vladinih mjera namijenjen građanima i gospodarstvu od 21 milijarde kuna subvencija i olakšica, Primorac je podsjetio da je određeni dio troška tog paketa podnio HEP. Jedan dio tog paketa mjera odnosi se na Hrvatsku banku za obnovu i razvitak - kazao je ministar financija. Naznačio je kako Ministarstvo financija očekuje ove godine očekuje rast BDP-a od 5,8 posto, a iduće godine rast BDP-a 0,7 posto. Inflacija će, dodao je, iduće godine biti oko 5,7 posto.
- Unatoč usporavanju gospodarske aktivnosti u idućoj godini, imamo razloga za optimizam. Nastavljamo, među ostalim, provođenje Nacionalnog plana oporavka i otpornosti, očekujemo u slijedećoj godini samo u prvom kvartalu oko 700 milijuna eura iz plana za ulaganja koja su pripremljena - kazao je Primorac. Monetarno zaoštravanje, nastavio je, na globalnoj razini bilo je očekivano kroz rast kamatnih stopa i restriktivnije financiranje.
- Hrvatska promjenu monetarnih kretanja dočekuje ulaskom u Eurozonu što će poboljšati uvjete financiranja i financijsku stabilnost što daje podstreka optimizmu - ustvrdio je Primorac.
Ministar financija izrazio je i uvjerenje kako će cijena zaduživanja države poboljšana kroz uvođenje eura utjecati i na smanjenje troškova zaduživanja gospodarstva. Što se tiče energetike, dodao je, jasno je da subvencioniranje cijena elekrične energije ne može funkcionirati vječno.
- Subvencije u energetici će se morati smanjivati, kako i na koji način, vidjeti ćemo - kazao je Primorac na skupu u Esplanadi.
Ivo Milatić: U cijene goriva Vlada stalno intervenira i s time će nastaviti. Cijena je niža od tržišne
10:40 Državni tajnik Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja Ivo Milatić, uvodno pozdravljajući sudionike skupa u Esplanadi, osvrnuo se na mjere Vlade u osiguravanju sigurne i pristupačne cijene energenata za građane i industriju.
- Fiksirali smo, praktički, cijenu električne energije. Činjenica je da je to za hrvatsko gospodarstvo bilo presudno. Dali smo stabilnost hrvatskoj industriji i privredi u cjelini. Ne samo da smo dali sigurnost gospodarstvu, nego smo zaustavili dodatni rast cijena. Primjer su grad Zagreb i Zagrebački Holding u čijim tvrtkama poput ZET-a, nije došlo do povećanja cijena zbog rasta cijena energenata - kazao je Milatić.
U cijene goriva, nastavio je Milatić, Vlada stalno intervenira i s time će nastaviti. Cijelo vrijeme, dodao je, cijena goriva niža je dvije i pol kune od tržišne.
- Suočeni smo s zahtjevom da se marže trgovaca u maloprodaji naftnih derivata povećaju. Vidjeti ćemo što će s time biti - naznačio je državni tajnik Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja. On je poručio i kako Vlada ne odustaje od provedbe Zelenog plana Europske unije. Najavio je nove zahvate u zakonsku regulativu kako bi se potaknuo korištenje i proizvodnja električne energije iz obnovljivih izvora energija.
- LNG Terminal se morao pojačati duplo, a konekcija do Bosiljeva napraviti do 2024. - istaknuo je Milatić. Osvrnuo se i na proširenje kapaciteta Jadranskog naftovoda.Samo je pitanje vremena, kazao je Milatić, kada će Mađarska shvatiti da je izravan dotok nafte iz Rusije stvar prošlosti i da se treba okrenuti drugim izvorima.Vlada, naznačio je, ni ubuduće neće dopustiti da industrija doživi cijenovni šok zbog cijena energenata.
Goran Ogurlić: Utjecaj inflacije i rast cijena energije na poslovanje tvrtki i hoće li biti recesije, na ta pitanja ćemo pokušati dobiti odgovore
10:20 Pozdravnim govorom glavnog urednika Jutarnjeg lista Gorana Ogurlića u zagrebačkom hotelu Esplanade jutros je počela konferencija Hanza Medije ‘Izazovi hrvatske industrije 2022./23. - Rast troškova energije i zaduživanja‘ na kojoj će lideri poslovnog sektora, stručnjaci i predstavnici Vlade iznijeti i sučeliti stajališta o trenutnim i budućim trendovima u domaćoj industriji.
- Ključni razlozi za organiziranje današnje konferencije su rast troškova poslovanja hrvatskog gospodarstva kroz rast cijena energije i cijene zaduživanja. Učinilo nam se da cijeli niz pitanja, kao što su utjecaj inflacije i rast cijena energije na poslovanje tvrtki i hoće li biti recesije, traži odgovore koje ćemo pokušati danas dobiti - istaknuo je Ogurlić. Najavio je da će se na današnjem skupu analizirati i politika Vlade prema aktualnoj gospodarskoj situaciji, kao i globalna međunarodna kretanja iskazana, među ostalim, kroz odgovor američke državne administracije na inflaciju.
Nakon obraćanja glavnog urednika Jutarnjeg lista, na skupu u Esplanadi govorit će državni tajnik Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja Ivo Milatić i ministar financija Marko Primorac.
U prvom od dva središnja panela Konferencije pod nazivom ‘Kako odgovoriti izazovima bez presedana?‘ sudjeluju vlasnik i predsjednik Uprave Prvog plinarskog društva (PPD) i Energije naturalis grupe Pavao Vujnovac,
Predsjednik Uprave Vindije Nenad Klepač i predsjednik Uprave Atlantic Grupe Emil Tedeschi uz moderiranje kolumnista Jutarnjeg lista Gojka Drljače i uvodno izlaganje glavne direktorice Hrvatske udruge poslodavaca Irene Weber.
Svijet možda ulazi u ono što ekonomisti vole nazvati "savršenom olujom". Kombinacija geopolitičke napetosti, energetske neizvjesnosti, snažnih inflatornih trendova i dramatičnog rasta troškova zaduživanja ugrožavaju niz nacionalnih gospodarstava, ali i globalnu ekonomiju.
Planetarna recesija je na pomolu, i to u situaciju kada je jasno da niz visokozaduženih zemalja u razvoju neće izdržati daljnje jačanje dolara, kao i rast kamatnjaka. Europa je napunila skladišta plina, diverzificirala dobavu nafte, te može relativno mirno čekati zimu 2022./2023., ali nejasno je kako će izdržati onu sljedeću, nakon što se skladišta isprazne. Oštro je to upozorenje katarskog ministra energetike Saada al-Kaabija, koji tmurno poručuje EU da bi sljedeća godina mogla biti puno teža ako ruski plin ponovno ne krene iz Rusije prema Europi.
Još je manje izvjesno mogu li visokozadužene europske nacije izdržati galopiranje rasta prinosa na državne obveznice. Višak mračnih prognoza i nervozni pesimizam postaju problemi sami za sebe. Koliko su realni? Ugledni ekonomist Nouriel Roubini, koji je precizno predvidio krizu 2008., u novoj knjizi "Megaprijetnje" zaključuje da će se čovječanstvo suočiti s "majkom svih dužničkih kriza", jer je omjer zbrojenih privatnih i javnih dugova premašio 350 posto BDP-a.
Rizik recesije
Ukratko, ne pretjerujemo ako kažemo da su svijet, pa tako i Hrvatska, suočeni s najtežim izazovima bez presedana od Drugog svjetskog rata. Nabujali rizici različitih vrsta usložnjavaju jedni druge; uz rast cijena i nestašica postaje dramatičnija (i obrnuto), a uz inflaciju centralne banke moraju dizati kamate, što, pak, sve prezadužene građane, poduzeća i države gura prema litici s koje se pada u pakao bankrota. Ako, pak, ne zaustavite inflaciju, raste rizik recesije, uz još drastičnija poskupljenja, što je vjerojatno najgora moguća varijanta. Sve to što smo nabrojali traži neke odgovore, kako na globalnoj, tako i europskoj te hrvatskoj razini. Razlog je to za organizaciju konferencije "Izazovi hrvatske industrije 2022./2023.", koja se održava u hotelu Esplanade, na kojoj ćemo raspraviti što donosioci odluka u privatnom i javnom sektoru mogu učiniti u jednoj maloj i otvorenoj ekonomiji, inače vrlo osjetljivoj na vanjske šokove.
Uvodni okvir o financijskoj situaciji i perspektivama javnih financija trebao iznijet će ministar financija Marko Primorac, dok će glavna direktorica Hrvatske udruge poslodavaca Irena Weber održati uvodnu prezentaciju, u kojoj će oslikati ključne probleme s kojima se suočavaju hrvatski menadžeri te ukazati na moguća rješenja, ali i možebitne posljedice. Problematiku "Izazova bez presedana" proći ćemo kroz dva okrugla stola.
Paneli
Na prvom panelu postavit ćemo niz načelnih pitanja oko izazova hrvatskog gospodarstva; od prepoznavanja rizika, preko ocjene mogućih makro i mikro mjera, do rasprava o tome kako što sigurnije premostiti probleme koji su se donedavno činili nezamislivima. Na prvom panelu "Kako odgovoriti izazovima bez presedana" svoje viđenje rješenja ponudit će nam Emil Tedeschi, predsjednik Uprave Atlantic grupe, zatim, Pavao Vujnovac, vlasnik i predsjednik Uprave PPD-a, kao i Energia naturalis grupe, te predsjednik Uprave Vindije Nenad Klepač. Glavni ekonomist HGK Goran Šaravanja prezentacijom će nakon prvog panela publici osigurati širi uvid u makroekonomske horizonte koji predodređuju uvjete poslovanja u 2022./2023., dok će na drugoj panel-raspravi "Era neizvjesnosti - rizici, prilagodbe i prilike" fokus razgovora biti nešto više usmjeren prema konkretnim recentnim iskustvima hrvatskih kompanija, kao i viđenjima konkretnih rješenja njihovih lidera. Na drugoj panel-raspravi sudjeluju Ivan Petriček, predsjednik Uprave TŽV Gredelj, Gordan Kolak, predsjednik Uprave Končara, te Hrvoje Kekez, predsjednik Uprave Đuro Đaković grupe.