Otvoren je natječaj za EY Poduzetnika godine. Prijave teku od danas.
Ali glavna tema na predstavljanju nagrade za koju njen pokretač, jedan od četiri najveća revizora EY želi da bude inspiracija hrvatskim poduzetnicima, nije bila ulazak Hrvatske u eurozonu već situacija u Ini.
Suštinu žustre rasprave, koju se povela oko Ine, sumirao je Emil Tedeschi, predsjednik ovogodišnjeg žirija za EY Poduzetnika godine.
Kriminal nije poduzetništvo
- To što se dogodilo u Ini nije poduzetništvo već kriminal - istaknuo je Tedeschi pred okupljenim poduzetnicima, menadžerima i medijima u sjedištu HUP-a u Zagrebu, i to nakon što je pojasnio da revizor nije mogao otkriti taj kriminal.
Tedeschi je potaknut novinarskim pitanjem o odgovornosti revizora, a u Ini je do 2021. godine revizor bio upravo EY, naveo da se u javnosti ne razumije što je odgovornost Nadzornog odbora, Upravnog odbora i revizora.
- Reagiram emotivno na ovo, jer sam slušao debatu o odgovornosti Nadzornog odbora za nestalu milijardu u Ini. Ali to, ljudi, nije odgovornost Nadzornog odbora. Problem u Ini je što ta kompanija ima sustav korporativnog upravljanja koji nije usklađen s pozitivnim propisima Republike Hrvatske - navodi Tedeschi.
Pojašnjava da Inom ne upravlja ni Nadzorni odbor pa čak ni Uprava, odnosno Upravni odbor. Umjesto toga, navodi, Inom upravlja nešto što se zove Odbor izvršnih direktora.
Švicarska arbitraža
- To je uveo MOL, a hrvatski Zakon o trgovačkim društvima ne poznaje takav sustav korporativnog upravljanja - kaže Tedeschi.
Dodaje da pri tome govori kao predsjednik uprave Atlantic grupe, kompanije koja je dobila od Hanfe i Zagrebačke burze nagradu za kompaniju s najboljim korporativnim upravljanjem u Hrvatskoj. Pojašnjava da hrvatska Vlada tu može malo toga napraviti.
- Hrvatska je probala u Švicarskoj na arbitraži protiv MOL-a to riješiti, baš zato što upravljanje Inom nije usklađeno s hrvatskim propisima. Ali Hrvatska je izgubila i to je ključ problema, jer postojeći sustav korporativnog upravljanja u Ini ne može prepoznati ovakav kriminal - i zato stvari treba zvati pravim imenom - kaže Tedeschi.
Navodi da zato ni revizori, a pri tome se misli i na EY, nisu mogli primijetiti da je u Ini ‘nestala milijarda’.
Falsificirani dokumenti
- Ako je nešto ušlo u kompaniju po 20 što bi revizori trebali reći? Oni su mogli samo utvrditi da li se ono što su dobili u izvješću poklapa sa stanjem. No, ako je netko falsificirao dokument, stavio potpis gdje nije smio i slično, onda je to kriminal. Sve drugo je loptanje podacima - kaže Tedeschi.
Reagirali su i iz EY-a te naveli da su oni bili revizor u Ini od 2014. do 2021. godine. Naglašavaju da im je važna i komunikacija i transparentnost.
Berislav Horvat, country managing partner EY-a Hrvatska navodi da zbog standarda koje imaju spriječeni su davati detalje, ali im je važna transparentnost i komunikacija. Potom je istaknuo da je EY bio revizor Ine od 2014. do 2021. godine.
- Ali možemo reći da revizija daje razumno uvjerenje da dokumenti koje pregledava nisu materijalno pogrešni. Mi ne možemo dati apsolutno uvjerenje, jer bi to značilo da moramo imati uvid u sve transakcije koje kompanija radi - kaže Horvat.
Dodaje da im je cilj podupirati poduzetništvo u društvu i pokazati da se ovdje može uspjeti.
- Ako se mladi u Hrvatskoj uvjere da se ovdje ne može uspjeti, otići će u Irsku i Njemačku. Moramo mijenjati mentalitet i pokazati da se uspjeti može svugdje - kaže Horvat.
Tedeschi je na to ponovio da je važno zbog toga odvajati kriminal od poduzetništva, odnosno ne miješati te dvije stvari. Posebno je to važno, pojašnjava, stoga što se u Hrvatskoj gotovo nikome ne vjeruje.
Kriza povjerenja
- Ljudi ne vjeruju političarima. Ne vjeruju crkvenoj vlasti, kao ni intelektualcima, zatim sindikatima, a ne vjeruju ni medijima, čast izuzecima. Ne vjeruje se čak ni sportašima. Ali danas kad Silvio Kutić izađe pred studente on ima poštovanje i to je važno za naše društvo - kaže Tedeschi.
Pojasnio je da je za izlazak iz krize važno i da postoji povjerenje.
- U tri desetljeća rada mislim da se nikad nisam susreo s krizom kakva je danas pred nama. Prvo smo imali covid pandemiju, koja treba reći još nije gotova, pa smo uletjeli u globalnu energetsku krizu i paralelno nam se događa klimatska kriza. Ali kao poduzetnik razmišljam da što me ne uništi to me ojača. Zato kad razmišljamo o budućnosti, mislim da moramo uzeti u obzir da ovo što se događa, ova kriza, da je ona veća od Hrvatske, kao i da Vlada RH nema ni izvore energije, ni sredstva da može svima anulirati njen utjecaj - zaključuje Tedeschi.