Tamara Perko: 'HBOR se želi uključiti u Inicijativu triju mora'

Hrvatska banka za obnovu i razvitak (HBOR) želi se uključiti u Inicijativu triju mora, u okviru koje će se realizirati i značajni gospodarski projekti, najavila je Tamara Perko, predsjednica Uprave HBOR-a na 18. konferenciji o poticanju izvoza, koju je HBOR ove godine organizirao u Šibeniku.

Riječ je, podsjetimo, o inicijativi koju je još prije nekoliko godina pokrenula hrvatska predsjednica Kolinda Grabar - Kitarović. Cilj inicijative je povezivanje zemalja od Baltika do Jadrana i Crnoga mora. U okviru inicijative planiran je i niz gospodarskih i infrastrukturnih projekata, posebno u sektorima energetike i prometa.

Perko je iskazala zadovoljstvo dosadašnjim rezultatima HBOR-a. Ta je financijska institucija, poručila je, ispunila ciljeve koje je lani postavila u sva tri glavna područja: poticanju izvoza, većem korištenju fondova EU i lansiranju novih proizvoda, među kojima je posebno istakla venture capital i private equity fond. Primjerice, uz pomoć HBOR-a došlo je do porasta povlačenja novca iz Unijinih fondova za čak 420 posto, a značajne stope rasta bilježi i izvoz, kao i osiguranje izvoza. Istodobno, znatni su smanjene kamatne stope na kredite koje odobrava HBOR, pa one sada iznose 1,3 posto za investicije i 1,75 posto za poticanje izvoza, istakla je Perko.

U narednom razdoblju fokus HBOR-a bit će na implementaciji nove strategije te financijske institucije za naredno petogodišnje razdoblje, kao i na jačem uključenju u program InvestEU, poručila je Perko. HBOR je ulagati i u ključne sektore, poput transporta, energetike, digitalizacije i IT-ja. Jačat će suradnju i sa srodnim institucijama u Europi, kazala je Perko.

Godišnja konferencija HBOR-a u Šibeniku okupila je više stotina sudionika, među kojima su bili i ministar financija Zdravko Marić, zamjenica guvernera HNB-a Sandra Švaljek i šibensko-kninski župan Goran Pauk. Tema ovogodišnje konferencije je, osim poticanja izvoza, i uvođenje eura u Hrvatsku.

Tečaj kune koji će Hrvatska dogovoriti pri ulasku u Europski tečajni mehanizam II. (ERM-II), svojevrsnu čekaonicu za zonu eura, bit će jedan od ključnih događaja koji će odrediti uspješnost članstva Hrvatske u eurozoni, poruka je s 18. konferencije o izvozu, koju je Hrvatska banka za obnovu i razvitak (HBOR) jučer organizirala u Šibeniku.

Iako, ako je suditi po izjavama Sandre Švaljek, zamjenice guvernera HNB-a, tu ne treba očekivati značajnija odstupanja u odnosu na sadašnji tečaj kune prema euru, u središnjoj su banci svjesni da će u određivanju tečaja morati tražiti rješenja koja će biti prihvatljiva svima. Ili, kako je to rekla Švaljek, morat će se kretati "između Scile i Haribde".

"U ovom se trenutku još ne zna ni kada će se taj tečaj odrediti ni koliki će biti. No, on se neće bitnije razlikovati od sadašnjega", poručila je Švaljek na panelu o euru koji je održan u sklopu HBOR-ove konferencije. Pritom je podsjetila da je u Hrvatskoj jako puno dužnika u eurima i da im značajnije slabljenje kune, koje zagovara dio gospodarstvenika, ne bi išlo u korist.

U ovom trenutku još nije poznato kada će Hrvatska pristupiti zoni eura, što je jedan od glavnih ciljeva Vlade. Potpredsjednik Vlade i ministar financija Zdravko Marić kaže da 2023. godina kao godina ulaska u eurozonu nije neostvariv cilj, no ponavlja da ne želi govoriti o datumima. Vlada je sada, dodao je Marić, usredotočena na ispunjavanje kriterija za članstvo u Europskoj monetarnoj uniji, a sama odluka o članstvu neće ovisiti jedino o Hrvatskoj, već i o drugim članicama zone eura.

"S drugim članicama eurozone morat ćete dogovoriti i tečaj kune prilikom ulaska u ERM-II jer to onda više neće biti samo stvar Hrvatske", poručio je Sibil Svilan, predsjednik Uprave Slovenske izvozne i razvojne banke (SID).

Slovenska iskustva s eurom uglavnom su pozitivna, a slovenska je javnost na referendumu i podržala uvođenje eura. Slovenija je, inače, prva nova članica EU, koja je još 2007. godine uvela euro. Jedan od glavnih razloga potpore Slovenaca uvođenju eura leži u snažnoj vezanosti slovenskoga gospodarstva uz gospodarstva ostalih članica eurozone.

No, euro je donio i negativne pojave, poput prakse zaokruživanja cijena, zbog čega je porasla opća razina cijena u Sloveniji, upozorio je Svilan. Dodao je i kako je razdoblje u kojem se Slovenija pripremala za euro i uvodila jedinstvenu europsku valutu u bitnome razlikuje od sadašnjeg trenutka, u kojem se Hrvatska priprema za ulazak u eurozonu. Unatoč tome, kaže Svilan, Slovencima nije žao što su uveli euro.

"Ne žalimo za tolarom", istakao je Svilan.

S druge strane, javnost je u Poljskoj, istakla je Dagmara Zawadzka iz poljskog BGK-a, podijeljena oko mogućnosti uvođenja eura. Unatoč tome, Zawadzka ne vjeruje da bi Poljska tako skoro mogla zlot zamijeniti eurom.

Marić, pak, poručuje da je euro kompleksna tema, koja se ne može promatrati samo kroz prizmu moguće korekcije maloprodajnih cijena. Za Hrvatsku je, kaže, najvažnije da se što kvalitetnije pripremi za članstvo u eurozoni.

"Što se bolje pripremimo, to će i koristi od uvođenja eura biti veće, a negativnosti manje", zaključio je Marić.