Kad je prošlog ljeta službeni Vilnius odobrio zahtjev da se u Litvi otvori prvi tajvanski ured u Europi te time silno razbijesnio moćni Peking i nagnao ga na neslužbeni trgovinski embargo sićušnoj zemlji, mnogi su pomislili da je Litva povukla nepromišljen potez koji će skupo platiti. Kako se čini, nisu bili u pravu.
Sukob s Pekingom, koji inzistira da je Tajvan dio Kine i ne trpi da se to dovodi u pitanje (pa ni tako da se ured nazove tajvanskim umjesto da se koristi izraz Kineski Taipei), Litvi bi mogao donijeti neočekivanu prednost: tajvanske investicije, pa čak i u jednom od segmenata važnih za proizvodnju poluvodiča, odnosno mikročipova, u kojem Tajvan drži globalni primat.
Investicijski fond
Tajvan je za sada najavio investicijski plan od 200 milijuna dolara i neke druge mjere da se ta baltička zemlja lakše othrva kineskom pritisku. To povećava i izglede i za suradnju oko čipova, piše Politico, a ABC News spominje i lasersku tehnologiju, biotehnologiju i druge ključne industrije.
Investicijski plan nije finaliziran, a tajvanski diplomat u Vilniusu u intervjuu za Politico je naglasio kako su sve mogućnosti otvorene, pa i da Litva postane ulaz na europsko tržište poluvodiča.
- Ovo je prvi put da tajvanska vlada osniva takav investicijski fond - rekao je Eric Huang, voditelj tajvanskog ureda. - Kad proučimo mogućnosti za investicije u poluvodiče u Litvi, u obzir ćemo uzeti cijelo tržište EU jer bi tada to bilo održivo i profitabilno - objasnio je. Ipak valja znati da je 200 milijuna dolara skroman iznos kad se radi o poluvodičima jer su za gradnju tvornice potrebne milijarde. Primjerice, ona koja se gradi u Arizoni, a počet će s proizvodnjom 2024. godine, investicija je od 12 milijardi dolara.
Riječ je o investiciji giganta Taiwan Semiconductor Manufacturing Company (TSMC), u čijim je rukama velik dio svjetske proizvodnje poluvodiča. Pod pritiskom je mnogih vlada da diverzificira proizvodnju, piše Politico, ali samo strateški partneri poput SAD-a i Japana su se probili.
Pokušaji europskih zemalja za povećanje suradnje bili su prilično neuspješni, a Europa zaostaje u razvoju te vrlo važne industrije, što mora ispraviti ako želi opstati u globalnoj tržišnoj utakmici koju vodi s rivalima Kinom i SAD-om. Europa je i snažno pogođena nestašicama čipova u doba pandemije, a posebno se to bolno osjetilo u automobilskoj industriji.
Skeptični dužnosnici
Navodno su dužnosnici Europske komisije skeptični oko toga da Litva ima financijske i logističke mogućnosti za proizvodnju poluvodiča s obzirom na potrebu za jeftinom strujom i velikom opskrbom vode. Tajvanski predstavnik u Vilniusu navodi, pak, da bi bilo teško bilo kojoj zemlji da sama preslika tajvanski model koji je razvijan 40 godina, odnosno teško da bi mogla imati pod kontrolom cijeli opskrbni lanac za proizvodnju mikročipova.
Svaka zemlja, kaže, treba razvijati svoje snage unutar tog sustava, a Tajvan se obvezao pomoći Litvi da se fokusira na jedno posebno traženo područje: razvoj talenata. Neki europski analitičari ocjenjuju da Tajvan igra pametno te da očito ima nešto konkretno ponuditi za jačanje europskog sustava poluvodiča, ali čini se da je to povezano s produbljavanjem tajvanskog međunarodnog prostora. Diplomatsko zatopljavanje odnosa i gospodarsku suradnju Litve i Tajvana američki portal opisuje kao neobičan par Davida koji su se udružili protiv Golijata u Pekingu dok Kina bojkotira uvoz sve robe iz Litve, ali i robe iz drugih EU zemalja koje imaju ugrađene litvanske komponente.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....