MONETARNA POLITIKA

Švicarci ustraju u poticajima unatoč inflaciji, Amerikanci traži izlaz: ‘Lakše je stvoriti potražnju nego povećati opskrbu‘

Franak je još uvijek vrlo jak pa koči inflaciju, to je velika razlika u odnosu na mnoge druge zemlje, kazao je švicarski guverner.
Jerome Powell
 Susan Walsh/AFP

Švicarska središnja banka objavila je u četvrtak da nastavlja s poticajnom monetarnom politikom unatoč podignutim procjenama inflacije, dok je američki Fed pomaknuo rok gašenja poticaja, ukazujući na oporavak gospodarstva od koronakrize.

SNB je potvrdio ključne kamatne stope i kamatne stope na depozite komercijalnih banaka od minus 0,75 posto.

Podigli su procjene inflacije i sada očekuju da će ove godine iznositi 0,4 posto, udvostručivši dosadašnju procjenu. U 2022. i 2023. trebala bi iznositi 0,6 posto, izračunao je SNB, povisivši dosadašnje procjene za 0,2 odnosno 0,1 postotni bod.

Švicarska središnja banka cilja stopu inflacije u rasponu od nula do dva posto, podsjeća Reuters.

Podignute prognoze ipak ne mogu poslužiti kao opravdanje za promjenu smjera monetarne politike, istaknuo je na konferenciji za novinare predsjednik Thomas Jordan.

"Kamatne stope i inflacija u Švicarskoj i dalje su niske u usporedbi s ostalim zemljama", izjavio je Jordan, dodajući da bi inflacija u dugoročnoj perspektivi prema istraživanjima trebala iznositi oko jedan posto.

"Naša ekspanzivna monetarna politika i dalje je primjerena kada se uzme u obzir da proizvodni kapaciteti još nisu u potpunosti iskorišteni i da su naše prognoze inflacije umjerene", objasnio je čelnik SNB-a.

Inflacija bi morala znatno snažnije porasti, iznad ciljanog raspona od nula do dva posto, da banka počne razmatrati podizanje ključnih kamatnih stopa.

"Franak je još uvijek vrlo jak pa koči inflaciju, to je velika razlika u odnosu na mnoge druge zemlje", dodao je švicarski guverner.

SNB tako nije promijenio ocjenu o vrlo jakoj domaćoj valuti, poručivši da je i dalje spreman po potrebi intervenirati na deviznom tržištu kako bi zaustavio njegovo daljnje jačanje.

U središnjoj banci poboljšali su i procjene gospodarskog rasta, na 3,5 posto u ovoj godini, s dosadašnjih 2,5 do tri posto.

Fed signalizira promjenu smjera

Američka središnja banka signalizirala je jučer da bi mogla ubrzati planirano podizanje ključnih kamatnih stopa, najavljujući i razgovore o modusima zaključenja programa kupnje imovine kojim osiguravala likvidnost.

Dužnosnici su poručili da bi kamatne stope mogle biti podignute 2023. a ne 2024. godine, kao što se dosada najavljivalo.

Njih 13 od ukupno 18 procijenilo je da bi to mogli napraviti u 2023., a 11 smatra da će biti podignute u dva navrata, i to za četvrtinu postotnog boda.

Predsjednik Feda Jerome Powell rekao je u razgovoru s novinarima nakon sjednice da su počeli razgovarati i o tome kada bi mogli ukinuti program kupnje imovine u vrijednosti 120 milijardi dolara mjesečno, s obzirom na stabilan oporavak gospodarstva od koronakrize.

U priopćenju sa sjednice formulacija o zdravstvenoj krizi koja "i dalje pritišće gospodarstvo" zamijenjena je konstatacijom da će procjepljivanje protiv covida 19 i u predstojećem razdoblju ublažavati posljedice pandemije.

"Sjajno je svjedočiti otvaranju gospodarstva... i gledati ljude kako se vraćaju normalnom životu. Tko ne bi želio vidjeti tako nešto?", istaknuo je Powell.

Naglasio je ipak da Fed neće nagliti s objavom pobjede nad virusom.

Najavljeni razgovori o programu kupnje imovine i podizanje ključnih kamatnih stopa, kad god to učinimo, trebaju biti protumačeni kao znak povjerenja u oporavak gospodarstva koji je bio brži no što se očekivalo, zaključio je Powell.

Fed sada očekuje da će američko gospodarstvo ove godine porasti sedam posto.

"Kada budu ispunjeni uvjeti za podizanje kamata, to će uglavnom biti signal da je oporavak snažan i da više ne zahtijeva da se kamatne stope zadržavaju blizu nule", upozorio je guverner.

Istaknuo je da i dalje smatra da je neuobičajeno snažan rast cijena u proteklim mjesecima potaknut specifičnim uvjetima otvaranja gosodarstva.

Uska grla u opskrbi koče proizvodnju robe, neki radnici još se nisu vratili na posao, iz različitih razloga, dok su drugima, također iz različitih razloga, porasle plaće, dodao je.

Pouka oporavka i otvaranja jest da je "lakše stvoriti potražnju nego povećati opskrbu" na odgovarajuću razinu, iako će se tržišta proizvoda i rada na kraju normalizirati, zaključuje Powell.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
17. travanj 2024 17:27