S popuštanjem pandemije smanjila se i pozitivna predodžba Europske unije, pa je u proteklih godinu dana u prosjeku smanjena za dva postotna poena, na 44 posto. U taj prosjek predodžbe EU uklapa se i Hrvatska, ali kada je riječ o njezinoj budućnosti, Hrvati su među najoptimističnijim Europljanima, njih 74 posto smatra da Unija ima obećavajući perspektivu. Pritom su najoptimističniji studenti (85 posto), upravitelji (83 posto), domaćice (77 posto), samozaposleni (76 posto), radnici i umirovljenici, a najmanje je optimista među nezaposlenima (51 posto).
U prosjeku na budućnost Europske unije danas pozitivno gleda 62 posto njezinih stanovnika. Jednako optimistični kao Hrvati su stanovnici Malte, s kojima dijeli četvrto mjesto, a još bolji su Danci (76 posto), Portugalci (77 posto) i Irci (88 posto). Tako pokazuje 96. po redu istraživanje Eurobarometra, a 35. koje je obuhvatilo Hrvatsku u kojoj je odgovore prikupljala agencija Hendal, razgovarajući s ispitanicima izravno u njihovim domovima od 19. siječnja do 2. veljače ove godine, prije ruske invazije na Ukrajinu. Istraživanje je provedeno na reprezentativnom uzorku od 1.001 građana Hrvatske.
Uvođenje eura
U proteklih godinu dana u Hrvatskoj se povećavao i broj onih koji podupiru uvođenje eura. Sada ih je 52 posto, četiri postotna boda više nego lani. Istovremeno je bod manje onih koji se euru protive, te tri boda manje neodlučnih. Ipak, to je još uvijek znatno manje od prosjek EU koji iznosi 69 posto. Kada je riječ o potpori ostalim zajedničkim europskim politikama – obrana, sigurnost i vanjska politika - kako stoji u istraživanju, ona je bila i ranije visoka, a od lani je porasla i ne razlikuje se bitno od europskoga prosjeka. Osim na pitanju eura, veća razlika vidi se jedino na pitanju daljnjega proširenja EU-a, koje podupire čak 72 posto Hrvata, dok je prosjek za EU 47 posto.
Na pitanje koje su dvije najveće teškoće s kojima se vi ili vaša zemlja suočavate, za čak 55 posto Hrvata to je rast cijena odnosno inflacija. Drugo mjesto dijele gospodarsko stanje i zdravlje, s 25 posto. Vrlo je sličan i prosjek za EU, premda je nešto manja zabrinutost za inflaciju (41 posto), a veća je za zdravlje (32 posto).
Dok na EU gledaju pretežito pozitivno, ispitanici u Hrvatskoj ostaju prilično nepovjerljivi prema domaćim institucijama. Najveće povjerenje trenutačno uživa zdravstvo i zdravstveno osoblje, čak 66 posto ispitanika o njima se očitovalo pozitivno, a slijede vojska (62) i policija (52). Od domaćih institucija više nitko ne uživa povjerenje veće od 50 posto, ali uživaju europske institucije, Europski parlament, 54 posto, Europska komisija, 52 posto i Europsko vijeće, 51 posto. Najniže su pale domaće političke stranke kojim vjeruje tek 14 posto ispitanika, Vlada je na vrlo niskih 21 posto, pozitivnu ocjenu Saboru daje tek 22 posto ispitanika, a neznatno bolje stoji pravosuđe, s 24 posto.