Sve su banke u Hrvatskoj u prvoj polovici 2021. poslovale u plusu, evo koje su imale najveću dobit

U trenutku kad banke prolaze neugodne prozivke zbog prakse s prešutnim minusima, objavljeni su podaci o njihovu poslovanju u prvih pola godine, koji sugeriraju da je vrijeme pandemije uspješno završeno. U prvih pola godine, navodi HNB, dobit banaka iznosila je 2,6 milijardi kuna, 51,3 posto više nego u istom prošlogodišnjem razdoblju. Porasli su im i pokazatelji profitabilnosti: prinos na imovinu uvećan je sa 0,8 na 1,1 posto, a na kapital sa 5,6 na 8,1 posto. Malo su bolje i kapitalizirane, pa im je stopa redovnog kapitala u godinu dana porasla sa 23,8 na 24,8 posto, što je i očekivano s obzirom na to da tijekom pandemije nisu isplaćivale dobit.

Najveću dobit u prvih pola godine imala je Zagrebačka banka, 707,5 milijuna kuna, 11,7 posto više nego u istom prošlogodišnjem razdoblju. Slijede Erste banka sa 511 milijuna kuna, Privredna banka Zagreb, koja je ostvarila dobit od 475,4 milijuna kuna, OTP sa 274,2 milijuna kuna te RBA s dobiti od 200,2 milijuna kuna. Za razliku od prvih pola godine 2020., kada su četiri banke poslovale s gubitkom (Imex, J&T, Sberbank i Samoborska banka), sada su sve, njih ukupno 23, razdoblje završile s dobiti. Već početkom pandemije neke su banke počele izdvajati rezervacije za potencijalne gubitke, a druge su se za to odlučile malo kasnije, što je najviše odredilo i rezultate u pojedinom dijelu godine. No, ono što je svima išlo naruku bilo je to što ipak nije bilo očekivanog povećanja nenaplativih kredita.

Vraćanje kredita

Njihov udjel u ukupnim kreditima čak je smanjen na 5,1 posto sa 5,4 posto, koliko je iznosio na kraju prošle godine. Tome je najviše pridonio pad udjela loših kredita kod poduzeća, koji se smanjio sa 12,5 na 11,6 posto, a u segmentu kućanstava blago je povećan broj onih koji ne mogu na vrijeme vraćati kredit. Tijekom šest mjeseci udjel loših kredita stanovništva povećao se sa 7,09 na 7,14 posto. Međutim, kada se gleda razdoblje od početka pandemije, još je više uočljivo da su u tom razdoblju bolje prošla poduzeća nego kućanstva. Zahvaljujući moratorijima i potporama, poduzeća, očito je, nisu imala većih problema s vraćanjem kredita. Od kraja ožujka prošle godine, kada je počela kriza s koronavirusom, iznos loših kredita poduzeća smanjio se sa 11,5 na 10,2 milijarde kuna. Međutim, znatno se povećao broj kućanstava koja ne mogu vraćati nekad vrlo popularne gotovinske kredite. Dok je na kraju ožujka prošle godine vrijednost "gotovinaca" koji se nisu vraćali na vrijeme iznosila 3 milijarde kuna, 15 mjeseci poslije dosegnula je 4,7 milijardi kuna, što znači da je uvećana za više od 50 posto. Njihov je udjel u tom razdoblju u ukupnim gotovinskim kreditima rastao sa 5,56 na 8,85 posto.

Priljev štednje

Iako je na dobre poslovne rezultate najviše utjecala činjenica da su se smanjile potrebe izdvajanja za potencijalne gubitke, očito je da banke nastoje kontrolirati sve stavke u bilancama. Prihodi od kamata i dalje se smanjuju, ali to djelomice nastoje kompenzirati tako da još brže smanjuju izdatke za kamate. S oporavkom ekonomije, očekuje se da će početi i brži rast kredita. Zasad podaci upućuju na to da po solidnoj stopi rastu tek stambeni krediti, potaknuti programom državnog subvencioniranja. U srpnju je stopa njihova rasta dosegnula 10,6 posto, ali počeli su se oporavljati i gotovinski krediti, pa bilježe rast od 0,6 posto. Krediti poduzećima, pak, u godinu dana rasli su samo 1,6 posto. Istodobno, nastavlja se ubrzan priljev štednje. Depoziti kućanstava samo su tijekom srpnja porasli za 3,3 milijarde kuna, što se pripisuje dobroj turističkoj sezoni. U godinu dana, podaci su HNB-a, uvećani su za 18,2 milijarde kuna ili 8,4 posto.