Stručnjaci podijeljeni: Zatvaranje dućana nedjeljom ugrozilo bi turizam, promet i trgovinu

Ni nekoliko rundi razgovora trgovaca okupljenih u Udruženju trgovine HGK nije uspjelo iznjedriti zajednički stav o prijedlogu ministra gospodarstva Darka Horvata da se ograniči rad trgovina nedjeljom.

I dok dio trgovaca podržava ograničavanje rada nedjeljom, s druge strane rova nalaze se trgovci koji se tome protive. Bez obzira na jaz među samim trgovcima, Horvat ide dalje sa svojim prijedlogom, pa iz Ministarstva gospodarstva najavljuju da bi se zakonski prijedlozi u proceduri mogli naći u svibnju.

No, nisu samo trgovci oštro podijeljeni po pitanju slobode rada nedjeljom: slična podjela postoji i među ekonomistima. Ipak, većina ekonomista s kojima smo razgovarali smatra da bi takav potez bio dvojben s aspekta ustavnosti, kao i da bi imao velike posljedice kako za trgovinu kao djelatnost tako i za hrvatsko gospodarstvo u cjelini. Pritom valja voditi računa o tome da turizam u Hrvatskoj generira petinu gospodarske aktivnosti, kao i da je trgovina značajan kotač u hrvatskom gospodarskom mehanizmu. Nadalje, i turizam i trgovina zapošljavaju velik broj ljudi. Drugim riječima, upozorava dio stručnjaka, zatvaranje vrata trgovina nedjeljom bilo bi pravo kockanje s hrvatskim gospodarstvom.

Inspekcije

- Oko tog pitanja svakako postoje argumenti za i protiv. No, mi kao turistička zemlja moramo imati i nedjeljom otvorene trgovine. Mislim da bi odluku o tome trebali donijeti sami poslodavci, s time da bi inspekcije trebale nadzirati ispunjavaju li obveze prema radnicima - kaže Dragutin Ranogajec, predsjednik Hrvatske obrtničke komore (HOK).

Dodaje kako su iz velikih trgovačkih centara već stigla upozorenja da bi se ograničavanje ili zabrana rada nedjeljom negativno odrazila na njihovo poslovanje. No, napominje, štetu bi osjetile i male trgovine, koje bi se suočile s manjim prihodima.

- Njima je svaka kuna prometa jako bitna - ističe Ranogajec.

Veliko je pitanje i što bi ograničavanje rada nedjeljom donijelo hrvatskom turizmu, u kojem glavninu gostiju, kako napominje Sanda Čorak, znanstvena savjetnica u Institutu za turizam, čine upravo gosti u privatnom smještaju i kampovima.

- Zabrana rada trgovina nedjeljom postoji i u drugim turističkim zemljama. No, ako u turizmu prevladava privatni smještaj, kao što je kod nas slučaj, onda to može biti velik problem jer su ti turisti jako okrenuti trgovinama. Svakako znatno više od onih u hotelima - poručuje Čorak i dodaje kako Hrvatska ima razmjerno mali udio gostiju koji odsjedaju u hotelima te prevladavaju oni u apartmanima i kampovima.

- Takva bi mjera, u okolnostima kakve su kod nas, sigurno donijela i pad prometa u trgovinama i turizmu, odnosno pad potrošnje - strahuje Čorak.

Protiv ograničavanja ili zabrane rada trgovina nedjeljom je i Predrag Bejaković iz Instituta za javne financije. Bejaković ističe da bi bilo jako teško objasniti zašto se ograničava ili zabranjuje rad samo jednoj djelatnosti dok druge, poput restorana ili kafića, mogu nastaviti nesmetano raditi i nedjeljom. Posljedice bi, strahuje, mogle biti i teže nego što to na prvi pogled izgleda.

- Dio trgovina zbog manjeg bi prometa morao smanjivati broj radnika. Osim toga, zbog manjeg prometa teže je očekivati da bi trgovci mogli povećavati plaće. Vjerojatno bi se malo usporio i gospodarski rast - strahuje Bejaković.

Ističe kako je protiv toga da država dekretima zabranjuje rad pojedinim djelatnostima u određene dane. Umjesto toga, kaže, inzistirati treba na tome da se rad nedjeljom radnicima pošteno plati.

Specifičnosti

Odluke o zabrani rada trgovina nedjeljom ne bi se smjele donositi bez kvalitetnih analiza, kojih u ovom trenutku nema, poručuje Željko Lovrinčević iz zagrebačkog Ekonomskog instituta. Dodaje kako tu nema ni jednostavnog ni jedinstvenog rješenja s obzirom na to da se situacija ne razlikuje samo između država nego i unutar same Hrvatske.

- Takve bi odluke trebalo prepustiti jedinicama lokalne samouprave jer nije ista situacija u Baranji ili u Dubrovniku. Jedinice lokalne samouprave najbolje će ocijeniti trebaju li trgovine na njihovu području biti otvorene nedjeljom ili ne - poručuje Lovrinčević.

Upozorava i da je Hrvatska prepuna specifičnosti. Primjerice, prilikom donošenja takve odluke morat će se voditi računa i o prometu putnika jer je Hrvatska tranzitna zemlja, a promet putnika najjači je upravo vikendom. Nadalje, bitno je i imaju li kupci alternativne “šoping izvore”: u Hrvatskoj ih, s obzirom na oblik i blizinu granica, imaju u susjednim državama, posebno u Sloveniji, Bosni i Hercegovini i Srbiji. Stoga bi posljedica ograničenja ili zabrane rada nedjeljom mogao biti odljev potražnje hrvatskih kupaca u okolne zemlje. Drugim riječima, naši bi kupci ponovno mogli pomagati jačanju ekonomija u susjedstvu, i to u vrijeme kada smo počeli privlačiti kupce iz inozemstva. Konačno, tu je i pitanje trenutka u kojem dolaze takvi prijedlozi.

- Mislim da je bolje razmišljati o terminima rasta naknade za oblike rada kao što je rad nedjeljom, nego o ograničavanju rada, posebno zato što nam nedostaje radne snage i zato što imamo jak turizam. Ako netko želi raditi nedjeljom i plaćati radnike 50 posto ili više zbog toga, onda mu treba omogućiti da radi. Na državi je da stvori okvir što se tiče rada - ocjenjuje Lovrinčević, koji vjeruje da bi se naknade za rad izvan redovitog radnog vremena mogle povećati.

Sociološko pitanje

Na kraju, dodaje, to je i sociološko pitanje. Naime, trgovački centri postali su i mjesta druženja ljudi vikendom, pa bi se zabrane u tom dijelu mogle odraziti i na navike ljudi. Unatoč tome, dio makroekonomista smatra da ograničavanje rada nedjeljom ne bi nužno imalo negativne posljedice po hrvatsko gospodarstvo.

- Kupnja ne ovisi o radnom vremenu, nego o dohotku. U Hrvatskoj rad nedjeljom neće značajnije povećati prihode trgovaca, a ima negativne posljedice u segmentu obitelji i razvoja društva. Stoga je moj prijedlog da se ne radi subotom popodne i nedjeljom, a da trgovine četvrtkom rade do 22 sata - zaključuje Ljubo Jurčić sa zagrebačkog Ekonomskog fakulteta.