Bivša potpredsjednica Vlade i ministrica gospodarstva Martina Dalić i bivši izvanredni povjerenik za Agrokor Ante Ramljak dali su iskaz DORH-u u sklopu istrage o aferi "Hotmail", zbog koje je Dalić otišla sa svoje pozicije.
Njihove iskaze u cijelosti je objavio portal N1 televizije, a mi ćemo iz njih izvući najzanimljivije dijelove. Tako je u svojem iskazu Ramljak rekao da se sastao s ostatkom radne skupine prije nastanka Lex Agrokora, komunicirao s bankama i dobavljačima, ali i s tvrtkama za restrukturiranje.
Povrh svega, susreo se s Knighthead Capital managementom na sugestiju Martine Dalić. Evo što smo još izvukli iz iskaza koji je u cijelosti objavio N1.
Iskaz Ante Ramljaka
Ramljak je na početku opisao kako je uopće upao u cijelu priču oko Agrokora.
- U veljači, a nakon što je pao kreditni rejting Agrokora te je ruski veleposlanik izašao u javnost vezano za poslovanje Agrokora, Tomislava Matića je kontaktirala potpredsjednica Vlade te je zamolila da Tomislav Matić i ja dođemo na sastanak. To je bilo sredinom veljače 2017., međutim zbog proteka vremena ne mogu se točno sjetiti datuma. Na sastanak u Vladi došli smo oko 19,00 sati te su tamo bili prisutni Tonči Korunić, Branimir Bricelj, Zoran Besak kao i šest do sedam ministara, medu njima Zdravko Marić, Goran Marić, Tomislav Ćorić, Davor Ivo Stier, šef Kabineta g. Božinović, predsjednik Hrvatskog Sabora g. Božo Petrov, potpredsjednica Martina Dalić i predsjednik Vlade Andrej Plenković. Na tom sastanku premijer Andrej Plenković i tadašnji predsjednik Hrvatskog Sabora Božo Petrov rekli su nam da su okupili tim financijskih stručnjaka radi utvrđivanja stanja u Agrokoru te da je to dogovor koalicijskih partnera da se formira neformalna radna skupina. Prema mom razumijevanju HDZ je predložio tri člana, Tomislava Matića, Tončija Korunića i mene osobno, a Most Branimira Bricelja i Zorana Besaka.
Također su nam rekli da su potpredsjednica Vlade Martina Dalić i ministar financija Zdravko Marić prethodno održali sastanak s vlasnikom TD Agrokor Ivicom Todorićem te da su se sa njim dogovorili da će Republika Hrvatska utvrditi stanje u TD Agrokor u svezi čega će vlasnik dostaviti dokumentaciju, a kao glavna kontakt osoba u TD Agrokor za dostavu dokumentacije bio je tadašnji član Uprave društva Ivan Crnjac. Takoder su nam rekli da je vlasnik zatražio financijsku podršku od Republike Hrvatske i da baš zato Vlada treba uvid u stanje stvari društva. Ujedno su odredili da kao glavna kontakt točka ispred Vlade RH je potpredsjednica je Martina Dalić.
Neformalna skupina
Na opisani način se stvorila neformalna skupina koja je započela s radom te smo međusobno komunicirati i e-mailom. U početku je sudjelovao i ministar financija Zdravko Marić, međutim on se zbog potencijalnog sukoba interesa kao bivšeg zaposlenika Agrokora nije više uključivao u komunikaciju s neformalnom radnom skupinom - rekao je Ramljak na početku iskaza i potom dodao da su o svim postupcima izvještavali u Vladi RH na više sastanaka. Kako kaže, na na sastancima su najčešće bili Plenković, Petrov, Božinović i Dalić, ac znali su dolaziti pojedini ministri kao i članovi Mosta. S Martinom Dalić održavani su bili dnevni brifinzi, rekao je Ramljak.
Bivši izvanredni povjerenik potom je opisao zašto je radna skupina smatrala da postojeći Stečajni zakon, ali ni njegova eventualna izmjena ne bi bili primjenjivi na situaciju u Agrokoru, već bi se trebao napisati novi zakon po uzoru na slične slučajeve u Italiji i Austriji.
- Nakon navedenog, u neformalnu radnu skupinu pridružili su se i odvjetnici iz odvjetničkog društva Šavorić i partneri, i to Boris Šavorić, Toni Smrček i Branimir Žarković. Navedeni odvjetnici izabrani su po odluci Vlade RH pri čemu ih se biralo između Viktorije Svić, Gorana Lieja, Danijela Klobučara. Ja sam osobno predložio da se pozovu na razgovor odvjetničko društvo Šavorić i partneri obzirom da sam ih od ranije poznavao te se to društvo bavilo korporativnim pravom. Prema mom sjećanju oni su se u neformalnu radnu skupinu pridružili krajem veljače ili početkom ožujka - rekao je Ramljak.
- Nakon što je Vlada RH donijela odluku o izradi novog zakonodavnog rješenja, pristupili smo pisanju zakona Tijekom pisanja zakona glavnu ulogu i riječ imala je tadašnja potpredsjednica Martina Dalić koja je osim naših sugestija tražila mišljenje i od sveučilišnih profesora i drugih stručnjaka. S obzirom na količinu njezinog angažmana, slobodno se može reći da je ona autor tog zakona - zaključio je Ramljak i dodao da se na tzv. lex Agrokoru radilo u tajnosti kako ne bi onemogućili razgovore Todorića is bankama i dobavljačima.
Dalić ga spojila s Knightheadom
- Međutim, zbog postojećih okolnosti već je bilo i javno da je Agrokor u financijskim problemima te je tijekom ožujka 2017., meni i drugim članovima neformalne radne skupine počele su se obraćati banke,dobavljači, ali i tvrtke za restrukturiranje poput KPMG-a, Emst&Young, Boston consulting group, Alix partners - kazao je Ramljak i dodao da je neke od njih znao i ranije, dok je predsjednike tvrtke Alix partners upoznao preko Marka Delića i Branimira Bricelja.
- Naravno da su se pojedine tvrtke za restrukturiranje nudile u smislu mogućeg eventualnog budućeg angažmana jer je to uobičajeno u poslovnom svijetu. Također, 30. ožujka 2017. našao sam se i sa predstavnicima Fonda Knighthead Capital Management na koje me je uputila potpredsjednica Vlade Martina Dalić rekavši mi da su se isti predstavili kao držatelji velikog broja obveznica Agrokora te da žele sastanak. Na tom sastanku bili su prisutni medu ostalim Tomislav Matić, Branimir Bricelj i Zoran Besak te su nam isti prezentirali da su držatelji obveznica i da su zainteresirani da i dalje financiraju Agrokor. Moram kazati da u to vrijeme Zakon o izvanrednoj upravi već krenuo na izglasavanje u Vladi RH - rekao je Ramljak.
- Mi smo se sastajali sa svim akterima tržišta, a vezano za Agrokor i istovremeno tim akterima nismo odavali nikakve povjerljive informacije vezane za izradu zakona, niti smo znali da li će u konačnici zakon biti izglasan te aktiviran od strane Agrokora. Tomislava Matić, Branimira Bricelj, Tonči Korunić, Boris Šavorić, Zoran Besak i ja osobno bili smo svjesni da srno mi neformalna skupina zamoljena za pomoć i savjet od strane Viade RH - rekao je Ramljak i dodao da oni "nisu znali gdje će završiti na tržištu" nakon ovog posla.
Također tvrdi da "grupa" nije imala nikakve planove da se okoristi svojom pozicijom u pogledu daljnjeg angažmana.
- Ono što smo bili svjesni je s obzirom na naš profesionalni background da ćemo ako dođe do primjene zakona vjerojatno biti angažirani od strane nekog od sudionika, bile to banke, dobavljači ili netko drugi - rekao je Ramljak i potom razlaže kako nije znao tko će od njih biti angažiran kao izvanredni povjerenik nakon što je Todorić podnio zahtjev za aktivaciju Zakona.
Kako je izabran za povjerenika
- Kontaktirao me Božo Petrov te mi rekao da bi ispred Mosta ja bio predložen za izvanrednog povjerenika, što sam ja odbio obzirom sam znao da je Branimir Bricelj pozvan na razgovor te sam istoga smatrao kompetentnim za izbor. Međutim, navečer me kontaktirao Branimir Bricelj te me obavijestio da ne želi prihvatiti prijedlog da bude izabran za izvanrednog povjerenika, na što sam mu rekao da bi o tome onda trebao odmah izvijestiti potpredsjednicu Dalić. Idućeg jutra kontaktirala me potpredsjednica te me zamolila da popodne dođem na sastanak s premijerom navodeći mi da nemaju koga drugog staviti za prijedlog za imenovanje izvanrednog povjerenika te da će predložiti mene, na što sam pristao obzirom da smatram da se takvo nešto u tim okolnostima nakon izglasavanja zakona ne odbija, zbog osjećaja dužnosti i odgovornosti. Tog dana na sastanku s premijerom isti mi je rekao da će me Vlada RH predložiti za izvanrednog povjerenika i na što sam ja pristao. Tada sam premijeru i potpredsjednici rekao da mislim za svoj krizni management angažirati u svojstvu savjetnika izvanrednog povjerenika sve ljude koji su radili na zakonu obzirom da su isti bili upoznati sa stanjem u Agrokoru te imaju potrebna znanja i iskustva za brzo djelovanje koje je bilo nužno. Tako sam po imenovanju za izvanrednog povjerenika u svoj krizni management pozvao Tomislava Matića, Branimira Bricelja, Zorana Besaka, Marka Delića, Borisa Šavorića, Tončija Korunića, odnosno njihova trgovačka društva, a to sam i javno objavio u medijima - rekao je Ramljak i potom opisao zaduženja pojedinih članova tima.
- Isto tako jedna od mojih zakonskih obveza je bila da u roku od 30 dana imenujem menadžera za restrukturiranje. Dakle, ja sam za navedeno zadužio Marka Delića i Branimira Bricelja koji su uputili pozive tvrtkama za restrukturiranje koje sam izabrao, bilo da su se meni već ranije javili ili sam za njih znao s međunarodnog tržišta. Ujedno sam i pozvao tvrtku Alvarez&Marshall na dostavljanje ponude međutim oni ponudu nisu dostavili. Što se tiče poziva na dostavljanje ponuda s obzirom na izvanredne okolnosti, to je vršeno telefonskim putem ili e-mailom te su svi zamoljeni da u roku do 7 dana dostave ponudu i dođu na prezentaciju. Sve pozvane tvrtke, osim Alvarez&Marshall dostavile su ponudu i došle na prezentaciju na kojoj smo bili Hido Lajtman, Vladimir Bošnjak, Marko Delić, Tomislav Matić, Zoran Besak i ja te smo sa istima obavili intervju. Sve ponude i prezentacije analizirane su u dokument koji smo zajedno sastavili te smo na kraju odlučili da je ponuda tvrtke Alix partners najbolja zbog njihovih referenci, broja Ijudi, troška. Moram kazati da, prilikom odabira menadžera za restrukturiranje vodili smo se objektivnim kriterijima potrebnim da se restrukturiranje obavi što brže i kvalitetnije bez bilo kakvih utjecaja od strane bilo koga ili uvjeta da isti budu angažirani kao podizvođači.
Ramljak je dodao i da da cijena koju su ugovorili s tvrtkom Alix partners nije utjecala na njihov angažman. Dodao je i da je o svim angažiranim savjetnicima i troškovima izvještavao sud mjesečnim izvještajima ali i Vjerovničko vijeće koje nije imalo primjedbi.
Iskaz Martine Dalić
Transkript iskaza Martine Dalić koji je dala USKOK-u, a koji je prvi objavio N1, donosi vrlo detaljnu rekonstrukciju slijeda događaja koji su doveli do uvođenja izvanredne uprave u Agrokoru i postavljanja vladina povjerenika Ante Ramljaka. Martina Dalić, podsjetimo, iskaz je dala jer su visoki savjetnički troškovi kao i e-mail prepiska radne skupine formirane za traženje rješenja u najvećoj hrvatskoj kompaniji izazvali sumnju u postojanje nekakve vrste urotničko-konspirativnog djelovanja.
DORH kasnije nije utvrdio postojanje osnove za pokretanje istrage, a objavljeni iskaz iz perspektive bivše potpredsjednice vlade ima izuzetnu dokumentarnu težinu jer razotkriva razmjere političko-ekonomske drame. Jedan od intrigantnijih dijelova je trenutak spoznaje Martine Dalić o tome da se najvećih hrvatski poduzetnik 'udaljava od stvarnosti' Nakon što je obavijestila Plenkovića, Jandrokovića i Božinovića obavijestila o novim konceptima za rješenje krize krenula je na sastanak s Todorićem u četiri oka te je ispričala USKOK-u:
„Ja sam njemu željela objasniti novu ideju koju bi uz njegovu suglasnost Vlada mogla razmotriti, a tiče se povjere dionica javnom bilježniku. Međutim, on me dočekao s jednim listom papira na stolu, kojeg još uvijek imam, a koji je predstavljao shemu Koncerna, gdje je postojala kućica Agrokor, potom dvije duple isprekidane crte, a ispod istih kućica s operativnim kompanijama. Todorić mi je kazao da će otvoriti predstečaj ili stečaj nad Agrokorom, a da će drugi dijelovi sustava nastaviti redovno poslovanje. Kad sam ga upitala kako je to moguće obzirom da operativne kompanije jamče za kredite Agrokora, kazao mi je da će banke stajati mimo, odnosno, da neće poduzimati ništa radi naplate svojih potraživanja, jer da novce trebaju dobiti iz poslovanja operativnih kompanija, pa ih neće ugrožavati niti rušiti.
Todorić izgubio doticaj sa stvarnošću
S obzirom na moje financijsko i bankarsko znanje, smatrala sam da je to nemoguće pa sam ga pitala kako to misli da će banke stajati mimo, a Ivica Todorić mi je odgovorio da je on imao jako dobre advokate i da ugovori bankama ništa ne vrijede. lz takvog odgovora sam uvidjela da je Todorić odvojen od stvarnosti, te sam mu još jednom kazala da ako želiš, da se može razmotriti i razgovarati o prijenosu vlasništva na SPV, kod javnog bilježnika pa bi bilježnik po ugovoru držao dionice dok se ne vidi stanje i struktura vlasništva, međutim Todorić je bio nezainteresiran za tu opciju, jer je smatrao kako jedino on može voditi Agrokor i da je u tom smislu nezamjenjiv.“
Još prije toga, ispričala je Dalić, Todorić je otvoreno tražio pomoć. Tada nije bio tako samouvjeren kad su bili u pitanju bankari.:
„Ivica Todorić kazao je da je on odgovoran za Agrokor, ali ako društvo ode u stečaj, da će Vlada morati odgovarati zašto je to dozvolila. U kontekstu situacije ponudila sam Ivici Todoriću pomoć oko eventualnih pregovora s bankama za dobivanje kreditnih sredstava, posredovanje, no on je rekao da to nije opcija jer da nema kolaterala. Ostavio nam je raspored dospijeća mjenica za ožujak 2017. i kazao da neće moći servisirati iste. Kazao je i da će Vladi u punoj suradnji pomoći dokumentacijom i razjašnjenjima u razumijevanju stanja u društvu potrebnog da bi Vlada donijela odluku o zatraženoj pomoći.“
Zanimljivo je da, prema svjedočenju M. Dalić, neki od najvećih kreditora nisu imali pravih saznanja o razmjerima Todorićeve financijske drame: „2. ožujka 2017. održala sam sastanke s predstavnicima Sberbanke, Aleksejem Grenkovom i Marijom Henjakom te su me isti pitali da li u Hrvatskoj postoji tržišni poremećaj da ne mogu razumjeti zašto se TD Agrokor nalazi u problemima i da o istima nemaju saznanja, a sve obzirom da je u veljači TD Agrokor primio kredit u iznosu od 100.000.000,00 EUR-a, dok su im se „crvene lampice" upalile kada je Ivica Todorić zatražio dodatnih 200.000.000,00 EUR-a.“
Najaktivniji pak u prokazivanju Todorićevih problema, traženju rješenja i skupljanju poena, tvrdi M. Dalić, bio je Božo Petrov: „Početkom ožujka postaje jasno da se problem razvija i da je Uprava TD Agrokor poprilično pasivna, da Božo Petrov kontinuirano donosi informacije da je stanje loše, osobito među dobavljačima ali nitko od dobavljača ne traži službeni sastanak u Vladi RH…. Tadašnji koalicijski partner Most smatrao je da HDZ želi pomoći lvici Todoriću i to je želio da se ne dogodi što je zapravo background formiranja skupine. Zaključak na sastanku je bio spašavati poslovanje društva, a ne osobu. Nakon završetka ovog sastanka nazvao me zamjenik predsjednika HDZ-a Milijan Brkić te mi rekao da ja imam političku podršku da riješim ovaj problem.“
Osobno se M. Dalić najviše uspaničila zbog Alvareza: „…zaprimila sam informaciju da Ivica Todorić namjerava otvoriti stečaj u Americi primjenom Chapter 11 poglavlja te da je angažirao tvrtku Alvarez&Marsal, što me osobno uznemirilo obzirom sam smatrala da bi takvim postupanjem mogao nastati kaos.“
U značajnom dijelu iskaza M. Dalić ponavljala je s nešto više detalja ono što je već poznato, npr. da je lex Agrokor donesen po uzoru na talijansko rješenje za Parmalat: „10. ožujka 2017. zatražila komparativna rješenja drugih zakonodavstava, te je Boris Šavorić 14. ožujka 2017. u popodnevnim satima dostavio tekst Marzano Law-a, talijansku uredbu koji je primijenjen na tvrtku Parmalat“, kao i o ulozi njezinih kolega: „15.03.2017. došlo je do daljnjeg pada vrijednosti obveznica Agrokora za 10% do vrijednosti 65 centi za jedan EUR-o. Nakon ovih objava Zdravko Marić i Ministarstvo financija su se izuzeli od daljnje komunikacije s ekspertnom skupinom i svake druge aktivnosti i poslova vezanih za Agrokor.“