Što ekonomisti kažu o ‘kompromisnom’ rješenju koje je Vlada ponudila za politiku plaća?

Premijer Andrej Plenković je najavio da će Vlada ponuditi povećanje plaća u idućoj godini od 6,12 posto svim državnim i javnim službenicima, u tri vala povećanja po 2 posto, te da će zbog toga odgoditi smanjenje stope PDV-a za jedan postotni bod koje je bilo planirano od 1. siječnja. Pored toga, osobni odbitak, kao neoporezivi dio dohotka, Vlada će podići s 3800 na 4000 kuna, a premijer je najavio i “daljnje značajno povećanje minimalne plaće nakon konzultacija sa socijalnim partnerima". Što o tom ‘kompromisnom’ rješenju koje je Vlada ponudila za politiku plaća kažu ekonomisti?

Za Velimira Šonju iz Arhivanalitike to je očekivano i dobrim dijelom već najavljeno, pri čemu misli na odustajanje od smanjenja PDV-a.

- Ipak ulazimo u razdoblje predsjedničkih i parlamentarnih izbora. Očekivano je i to što vlada ne želi raditi razlike među javnim pod-sektorima, jer doista, tko može reći jesu li važniji liječnici, učitelji, policajci ili socijalni radnici, pita se Šonje. No, ono što ostaje problem je činjenica da Hrvatska, ističe Šonje, ostaje strukturalno zarobljena u neefikasnom javnom sektoru. Jer, ukupne naknade zaposlenima u sektoru opće države od oko 12 posto BDP-a i potrošnja na kupnje roba i usluga od oko 8 posto BDP-a “su nerazmjerno velike u odnosu na stupanj razvoja i usporedive zemlje”.

- Problem je kad se masa plaća povećava uz lošu strukturu neefikasnog javnog sektora i onda to, kao što vidimo, zahtijeva visoke porezne i druge terete, koje ne uspijevamo smanjiti niti kad je ekonomska situacija povoljna. To je već postala tradicija; podsjetimo, velika povećanja poreznih tereta 2009. i 2012. dogodila su se usred krize kako bi se očuvali troškovi državnog sektora. Sada se iz istog razloga odustaje od smanjenja PDV-a. Netko sve to mora platiti, kaže Šonje.

Da nije bilo rasta broja zaposlenih i da se javnim sektorom upravlja profesionalno i efikasno, dodaje, postojao bi još i veći prostor za rast plaća produktivnih javnih djelatnika, i bez ovoga pritiska na ukupne svote za plaće i troškove.

- Ovako, nastavlja se po starom do neke sljedeće krize kada će se voditi nova bitka za povećanje poreza radi čuvanja troškova državnog sektora. Sve bi to bilo bi isključivo političko pitanje kada ovakav javni sektor ne bi bio jedna od glavnih prepreka bržem gospodarskom rastu, zaključuje Šonje.

S makroekonomske razine, Marina Tkalec s Ekonomskog instituta smatra da je premijerov potez opravdan “s obzirom na trenutnu razinu plaća u javnom sektoru, vrlo otežane mogućnosti napredovanja i zapošljavanja kao i na masovan odljev radne snage. Također, ona pozdravlja to što je “ovaj put netko točno izračunao da su tri vala povećanja od 2 posto zapravo 6,12 posto”.

- Ova ponuda bi mogla biti taman dovoljno dobra da zadovolji većinu korisnika i zaustavi daljnje štrajkove, a i pregovore. Mudriji među sindikalistima vjerojatno neće stati na pukoj premijerovoj želji o angažiranju stručnjaka i rješavanju nekonzistentnosti u sustavu plaća pa je moguće da se s nekim zahtjevima ipak neće stati. To bi bilo dobro, jer se problemi godinama guraju pod tepih, a sustav plaća u javnom sektoru nije adekvatan, kaže Tkalec. Što se izvora financiranja tiče, misli da nitko nije ozbiljno vjerovao da će do smanjenja stope PDV-a zaista i doći, a i ne radi se o povećanju neke porezne stavke.

Poslodavci su pak razočarani što se povećavaju troškovi državnog proračuna, a reformi i dalje nema. U izjavi za Hinu, glavni direktor Hrvatske udruge poslodavaca Davor Majetić je pojasnio kako poslodavci smatraju da je državni proračun “prevelik, preglomazan i preskup za domaće gospodarstvo i da treba provesti reforme kako bi se provela štednja, smanjivanje, a ne povećavanje.

No, ipak dodaje kako je bolje da ovo povećanje ide iz te potencijalne uštede na PDV-u i da se taj dio financira iz odustajanja smanjivanja PDV-a, nego da se ide u posuđivanje novca na tržištu kapitala ili povećanja nekih drugih nameta". Vezano uz najavu povećanja osobnog odbitka, Majetić je rekao da je to horizontalna mjera kojom će se svim radnicima koji plaćaju porez na dohodak povećati plaća. "To je dobra mjera jer će obuhvatiti sve i svi će imati neko povećanje plaća", ocijenio je.