Odluči li se doista Hyundai pokrenuti proizvodnju u Hrvatskoj, naše bi gospodarstvo od takve investicije imalo ogromne koristi, a one bi se mjerile u milijardama kuna, poručuju ekonomisti.
- Krajnji učinci jedne takve investicije ovisili bi, naravno, o veličini investicije, no uzmemo li u obzir iskustva drugih zemalja koje su privukle investicije u automobilsku industriju, poput Srbije ili Slovačke, vjerujem da bismo na godišnjoj razini mogli ubrzati gospodarski rast i za jedan postotni bod. To, naravno, podrazumijeva da se radi o masovnoj proizvodnji, u kojoj se barem 60 posto dijelova ovdje proizvodi, a uključuje i učinke te investicije na ostale sektore - ističe Ljubo Jurčić, profesor na zagrebačkom Ekonomskom fakultetu i nekadašnji ministar gospodarstva.
Kvalitetniji BDP
U uvjetima u kojima Hrvatska ostvaruje godišnje stope gospodarskog rasta od 2,5 do tri posto, najmanje među novim članicama EU, povećanje stope rasta za jedan postotni bod u praksi bi značilo povećanje gospodarske aktivnosti otprilike za trećinu. Slična iskustva imaju i druge zemlje koje su privukle značajnija ulaganja u automobilsku industriju.
- Fiat u Kragujevcu u Srbiji danas proizvodi 200.000 vozila godišnje. Takva proizvodnja ima velik učinak na srbijansko gospodarstvo, a zahvaljujući Fiatu Srbija bilježi velik skok izvoza - napominje Jurčić.
- Potrebna je samo jedna takva tvornica. I Slovačka je, uostalom, tako krenula - kaže Željko Lovrinčević sa zagrebačkog Ekonomskog instituta.
Dodaje kako bi velika investicija u automobilsku industriju Hrvatskoj bila važna ne samo iz ekonomskih razloga, nego i iz psiholoških. Hrvatska je, naime, jedna od rijetkih zemalja “nove Europe” koja nije uspjela privući značajnija ulaganja iz automobilske industrije, a ulaganje kakvo bi nam mogao osigurati Hyundai, ili neka druga renomirana kompanija iz svijeta autoindustrije, značila bi i preskakanje uvriježene barijere da nismo u stanju privući ulaganja u tehnološki zahtjevniji automobilski sektor. To više što bi se ovdje radilo o “greenfield” ulaganju, odnosno ulaganju “od nule”. - Iskustva drugih zemalja srednje Europe, koje su privukle takva ulaganja, pokazuju da su učinci na gospodarski rast, izvoz i zaposlenost jako veliki, te da rast BDP-a postaje kvalitetniji i dinamičniji. No, tu je i PR učinak, jer Hrvatska dosad nije imala tako velikih “greenfield” ulaganja, pa bi to bio svojevrsni poziv i drugima da ulažu ovdje - ocjenjuje i Zdeslav Šantić, glavni ekonomist OTP banke.
Masovna proizvodnja
Jedna od najvećih prednosti automobilske industrije je što ona, objašnjavaju ekonomisti, stvara klastere, u kojima sudjeluju razne industrijske grane. No, osim samih dobavljača, automobilska industrija uz sebe veže i brojne druge gospodarske grane - od građevinarstva, preko prometa, pa do ugostiteljstva.
Toga su svjesni i u hrvatskim tvrtkama koje su već uključene u europske i svjetske lance automobilske industrije. Među njima je i solinski AD Plastik, čiji predsjednik Uprave Marinko Došen kaže da bi (zasad još uvijek samo mogući) dolazak Hyundaija predstavljao dobru poslovnu priliku i za kompaniju kojoj je na čelu.
- To bi svakako bila dobra prilika. AD Plastik radi dijelove eksterijera i interijera za vodeće proizvođače automobila u svijetu, pa bi nam suradnja i s Hyundaijem omogućila povećanje proizvodnje - kaže Došen. AD Plastik, inače, surađuje s kompanijama poput Fiata, Renaulta, Forda, Volkswagena, Peugeota, BMW-a, Nissana, Opela i Citroena, no s Hyundaijem dosad nisu radili.
Znatno manja očekivanja imaju u Lipik Glasu, čiji čelni čovjek Danijel Zadjelović ističe da se tvrtka koju vodi bavi proizvodnjom stakla za automobile manjih serija, onih do 5000 komada godišnje, odnosno za luksuzne automobile. Stoga bi se, dodaje, Lipik Glas teško uklopio u masovnu proizvodnju vozila, kakvu bi, kako se očekuje, ovdje mogao pokrenuti Hyundai.
Zemljopisni kapaciteti
Kako god, reakcije i makroekonomista i poslovne zajednice na mogućnost dolaska Hyundaija u Hrvatsku vrlo su pozitivne. Sam ministar gospodarstva Darko Horvat jučer je samo kratko poručio kako još nema potvrde da bilo koja respektabilna autoindustrija dolazi u Hrvatsku, no dodao je kako je pozvao četiri, odnosno pet ključnih aktera u automobilskoj industriji te je istaknuo da je Hyundai među njima. Kako se neslužbeno može čuti, među predstavnicima ostalih kompanija koje bi se uskoro trebale pojaviti na razgovoru s Horvatom su i oni iz Volva i Porschea.
Ako se doista realizira investicija Hyundaija, onda se, ističu ekonomisti, ne treba čuditi da bi se ona najvjerojatnije realizirala na području Varaždina.
- Sjever zemlje ima kapacitete da dugoročno stvori klaster, koji bi radio za automobilsku industriju. On za to ima i demografske, i zemljopisne, i tradicijske kapacitete, s obzirom na jak obrt i blizinu Slovenije i Austrije, u kojima postoji automobilska industrija - kaže Lovrinčević.
Pozitivne reakcije stručnjaka na dolazak automobilskog giganta
Ljubo Jurčić (Ekonomski fakultet)
Primjerice, Fiat u Kragujevcu u Srbiji danas proizvodi 200.000 vozila godišnje. Takva proizvodnja ima velik učinak i Srbija bilježi osjetni skok izvoza
Željko Lovrinčević (Ekonomski institut)
Ovako velika investicija u automobilsku industriju Hrvatskoj bila bi iznimno važna ne samo iz ekonomskih razloga, nego i iz psiholoških
Zdeslav Šantić (glavni ekonomist OTP banke)
Tu je, među ostalim, i PR učinak, jer Hrvatska dosad nije imala tako velikih “greenfield” ulaganja, pa bi to bio svojevrsni poziv i drugima da ulažu ovdje
Marinko Došen (predsjednik Uprave AD Plastik)
Radimo dijelove eksterijera i interijera za vodeće proizvođače automobila u svijetu, pa bi nam suradnja i s Hyundaijem omogućila povećanje proizvodnje
Danijel Zadjelović (čelni čovjek Lipik Glasa)
Mi imamo manja očekivanja i teško bi se uklopili u masovnu proizvodnju vozila, kakvu bi, kako se očekuje, ovdje mogao pokrenuti Hyundai
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....