Hrvatska će nakon Infobipa, koji je to postao 2020. godine, zasigurno dobiti još startupa jednoroga. No, sada je vrijeme da u svoj startup ekosustav počne aktivno ulagati i podržavati ga da ne bi kroz koju godinu ostala začuđena modelom na koji startupi u Hrvatskoj nastaju. Idući najbliži statusu jednoroga je Mate Rimac sa svojim Rimac Automobilima. Negdje je na pola puta. No, kako je pokazao popis NovacHR TOP10 hrvatskih startupa za pratiti u 2021. godini, dobri potencijalni kandidati za hrvatske jednoroge su i fintech s multimilijunskom korisničkom bazom u Africi, Oradian, i najprominentniji domaći startup za kibernetičku sigurnost, ReversingLabs, kojem u branši, i to na globalnoj razini, već dvije godine tepaju titulom "crnog jednoroga".
Valja spomenuti i druge brzorastuće igrače, kao što su AdScanner, Agrivi, Amodo, Ascalia, Cognism i OptimoRoute, koji su se također našli na ovogodišnjem popisu. Neki od njih rastu i po 500 posto godišnje, a neki poput Cognisma rade čuda u prodaji pretplata za svoje usluge. Prema podacima zagrebačke tvrtke VentureXchangea, Hrvatska ima ukupno oko 500 aktivnih startupa i po tome se probila na treće mjesto u regiji, za petama, po broju stanovnika dvostruko većim zemljama, Bugarskoj i Srbiji.
U Hrvatskoj se ove godine dogodio i najveći startup exit do sada. Švedski proizvođač mobilnih igara Stillfront grupa preuzela je Nanobit za 148 milijuna dolara ili oko milijardu kuna. U prvoj fazi Šveđani su isplatili vlasnicima Nanobita 100 milijuna dolara i preuzeli 78 posto udjela. U iduće dvije godine obvezali su se preuzeti i ostatak, a najavljena, maksimalna cijena, ovisit će o daljnjim rezultatima tvrtke. Prethodno je u Hrvatsku ušao i jedan od pet najvećih proizvođača mobilnih igara na svijetu, ruski Playrix, i to preuzevši jedan od najstarijih hrvatskih studija za proizvodnju računalnih igara Cateia games.
Trenutak preokreta
Nisu to jedini veliki preokreti na domaćoj tehnološkoj sceni. U drugoj polovici ove godine u Hrvatsku je ušao i Digital Realty, najveći pružatelj usluga podatkovnih centara na svijetu, a on je preuzeo najvećeg neovisnog pružatelja usluga podatkovnih centara u Hrvatskoj, tvrtku Altus IT. Sve usluge koje se danas koriste na mobitelu, računalima i pametnim mobitelima smještene su na računalnoj opremi u podatkovnim centrima, a u Altus IT-ju je jedan od najvećih takvih centara u Jadranskoj regiji.
Nadalje, prije nekoliko dana, zagrebački Microblink spojio se s američkim partnerom, tvrtkom BlinkReceipt, koja je u SAD-u izgradila vrlo uspješan biznis koristeći Microblinkovu tehnologiju, i primio treću najveću startup investiciju u Hrvatskoj. Investicijsko društvo iz Bostona Silversmith Capital Partners, poznato po investicijama u Appfire, Unity i Webflow, uložilo je u tu novu, hrvatsko-američku tvrtku 60 milijuna dolara.
Konačno, u Hrvatskoj je i dugi niz vrlo aktivnih startupa, od kojih je njih čak tridesetak bilo u finalu izbora. Tu su primjerice fintech Aircash, poslovno najuspješniji mobilni novčanik u Hrvatskoj s velikim planovima širenja u inozemstvo. Tu je i nova komunikacijska kompanija City Connect, koja je od lani, kad je osnovana, do danas premašila 10 milijuna dolara prihoda i ima više od 400 zaposlenika. Nadalje, tu je CircuitMess, startup mladog Alberta Gajšaka, koji je 2019. u drugoj godini poslovanja već bio na najboljem putu da dosegne prihod od milijun dolara. Žiri, u kojem su bili predstavnici dva najveća startup VC fonda, Fil Rouge Capitala i South Central Venturesa, najveće medijske kuće u regiji Hanza Medije i najvećeg startup huba u Hrvatskoj Zicera, za popis TOP10 razmatrao je i hrvatski marketinški startup DotMetrics, iza kojeg stoji Jan Jilek, a koji je ove godine ugovorio pojedinačno najveći hrvatski izvozni posao u domeni marketinške industrije, 300 milijuna kuna vrijedno mjerenje posjećenosti weba u Velikoj Britaniji tijekom narednih pet godina. Na popisu je bio i Robotiq.ai, osnovan prije dvije godine, a koji je 2019. rastao 974 posto, kao i Zipato, domaći startup koji je razvio vlastito rješenja za pametni dom, a koji je 2019. povećao prihod za gotovo tri puta na 138,8 milijuna kuna.
Sva ta startup živost nije neobična kad se zna da su, prema podacima najvećeg startup VC fonda u Europi, Atomica, hrvatski startupi od 2012. do 2016. godine privukli najviše ulaganja u jugoistočnoj Europi, čak 100 milijuna dolara i da je otad pravilo postalo da se u domaće startupe ulaže oko sto milijuna dolara godišnje. Ove godine ta je brojka skočila na oko 300 milijuna dolara. Startupi su se, kao mlade, inovativne i tehnološke tvrtke, pokazale dobri za hrvatsko gospodarstvo, jer naglasak stavljaju na vlastitu proizvodnju, na izvoz, izvrsnost, na korištenje instrumenata tržišta kapitala te na radnim i financijskim uvjetima kojima uistinu maze svoje zaposlenike. I dok dio gospodarstva neće prihvatiti startupe, zbog mnoštva razloga koji nisu specifični samo za Hrvatsku već su izraženi i drugdje, cijelo će se domaće gospodarstvo uslijed tehnoloških promjena morati digitalno transformirati.
Velika očekivanja
Premijer Andrej Plenković kaže da se Vlada trudi biti korisnik proizvoda i usluga koje stvara IT industrija, zatim kontinuirano radi na stvaranju poticajnog poslovnog i investicijskog okruženja koje će potaknuti daljnji razvoj IT industrije te usmjerava velika sredstva u istraživanja, razvoj i inovacije.
U narednom će razdoblju Vlada morati učiniti još više. S izuzetkom Rimac Automobila, svi najprosperitetniji startupi za 2021., po izboru žirija NovacHR-a, imaju sjedišta izvan Hrvatske. Njihove investicije često formalno sjedaju u ta sjedišta i tek potom se prelijevaju ovdje. Hrvati, koji osnivaju startupe, praktično, naime, pokazuju da uvjeti za razvoj poslovanja u Hrvatskoj još nisu dovoljno dobri. Itekako je vidljivo da oni žele živjeti i raditi ovdje pa stoga u Hrvatskoj imaju razvojne odjele, tvrtkama mahom upravljaju odavde i tu grade kampuse, ali formalno-pravna sjedišta imaju izvan domovine. Da bi se osnivači hrvatskih startupa, poput Mate Rimca, odlučili da i sjedišta imaju u Hrvatskoj, što je dugoročno najbolji gospodarski scenarij, nužno je učiniti mnogo stvari na koje će Hrvatsku ionako prisiliti EU. Primjerice, morat će se potpuno legalizirati crowdfunding, pojednostavniti procedure mijenjanja upisa u Sudski registar, praktično provesti primjenu digitalnog potpisa i pečata i još mnogo toga, a najvažnije, morat će se uspostaviti potpuno funkcionalno i živo tržište kapitala, a čemu je pretpostavka reforma pravosuđa.
Startupi su u 2020. dokazali kako se i iz Hrvatske može uspjeti, ali i da je model tog uspjeha nešto na čemu će država morati poraditi u narednom razdoblju želi li dugoročno imati prosperitetno gospodarstvo.