Slovenska Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja nezakonito oduzela dionice Mercatora

Javna agencija Republike Slovenije za varstvo konkurence (AVK, Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja), u ponedjeljak je donijela odluku kojom Agrokoru d.d. privremeno oduzima dionice Mercatora d.d., ustvrdio je danas na konferenciji za novinare Fabris Peruško, izvanredni povjerenik Agrokora i glavni izvršni direktor Foretnova grupe.

Privremena mjera oduzimanja dionica temelji se na nepravomoćnoj kazni, u iznosu od 53,9 milijuna eura, koju je AVK izrekao još u rujnu ove godine za slučaj koncentracije, a na koju je Agrokor uložio žalbu. Nepravomoćna kazna se odnosi na slučaj kada je Agrokor AG iz Švicarske, u vlasništvu Ivice Todorića, 2016. kupio tvrtku Costella d.o.o., koja ostvaruje tek nešto više od milijun eura godišnjeg prihoda.

Naime, zbog neprijavljivanja koncentracije kompanija Agrokor AG i Ardeya Global Ltd., slovenska Agencija je 24. rujna 2019. donijela odluku o izricanju kazne od 53,9 milijuna eura za Agrokor kao pravnu osobu, te pet tisuća eura za odgovornu osobu (Ivicu Todorića). Prema obrazloženju AVK-a, tom je koncentracijom Agrokor stekao 100 posto udjela u tvrtki koja je vlasnik tvrtke Costella d.o.o., te je sukladno Zakonu o zaštiti tržišnog natjecanja u Sloveniji navodno bio u obvezi prijaviti koncentraciju 30 dana od potpisivanja ugovora o preuzimanju.

Budući da takva prijava nije podnesena, AVK je 9. travnja 2019. pokrenuo postupak ocjene koncentracije po službenoj dužnosti. U Agrokor, međutim, smatraju kako je ta odluka AVK-a potpuno neutemeljena i to zato što je sve odluke vezane uz tu akviziciju donio i proveo isključivo i samo Ivica Todorić, bez znanja ili sudjelovanja bilo kojeg drugog člana tadašnje Uprave Agrokora d.d. Izvanredna uprava Agrokora stoga drrži kako ta akvizicija nije imala veze s Agrokorom d.d., već s Agrokorom AG iz Švicarske, koji nije pod kontrolom Agrokora d.d., već ga je na početku vodio isključivo Ivica Todorić, a od 2017. nadalje njime upravlja stečajni upravitelj kojeg je imenovao švicarski sud i koji je u listopadu 2019. u ime Agrokora AG na adresu AVK poslao obrazac o koncentraciji.

Ogromna kazna

Također, odluka AVK-a kojom je utvrđena kazna od 53,9 milijuna eura je nepravomoćna, budući da je protiv nje Agrokor podnio zahtjev za sudskom zaštitom, koji je 8. studenog 2019. predan AVK-u. Međutim, taj Agrokorov zahtjev za sudskom zaštitom AVK još uvijek nije proslijedio nadležnom Okružnom sudu u Ljubljani kako bi sudu omogućio da odluči o zahtjevu za sudskom zaštitom. Dapače, umjesto toga je svojom odlukom, bez sudjelovanja suda, 16. prosinca 2019. pokrenuo privremenu zapljenu dionica Mercatora d.d. koje su u vlasništvu Agrokora d.d. Oduzimanje dionica Mercatora je, upozoravaju u Agrokoru, samo po sebi, također, uvelike nerazmjerno, kao i prethodna kazna za Costellu, budući da je vrijednost dionica o kojima je riječ procijenjena na više od 140 milijuna eura, dok nepravomoćna kazna, koja se osporava, iznosi 53,9 milijuna eura. Nadalje, prema obrazloženju AVK-a, napominju u Agrokoru, privremena mjera oduzimanja dionica Mercatora d.d. donesena je temeljem Zakona o prekršajima i to na osnovu odredbi toga zakona koje se inače primjenjuju primjerice kod prometnih prekršaja ili sličnih prekršaja koji su otkriveni in flagranti, a koje su počinili strane fizičke osobe u Republici Sloveniji.

Stoga Agrokor ovaj postupak oduzimanja dionica smatra grubom i namjernom pogrešnom primjenom i zloporabom zakona od strane državnog regulatornog tijela, koje bi trebalo provoditi nacionalne zakone i čije je vodeće službenike imenovao Državni zbor Republike Slovenije (slovenski parlament) kao vrhovno zakonodavno tijelo u državi. Radi pojašnjenja konteksta, u Agrokoru navode kako Zakon o prekršajima koji je u ovome slučaju primijenjen radi oduzimanja dionica, načelno predviđa mogućnost da se strancu koji primjerice prebrzo vozi privremeno zaplijeni vozačka dozvola ili automobil dok ne plati kaznu, jer postoji opravdana mogućnost da bi optuženi mogao pobjeći, što bi rezultiralo mogućim neplaćanjem kazne.

Osnovni preduvjeti koji prema tome Zakonu moraju biti zadovoljeni kako bi se utvrdila mjera privremenog oduzimanja jesu ili bijeg prekršitelja u inozemstvo ili pokušaj skrivanja. Podrazumijeva se, međutim, ističu u izvanrednoj upravi Agrokora d.d., da nijedan od tih preduvjeta ne može biti ispunjen kada je riječ o valjano postojećem stranom pravnom subjektu - budući da taj subjekt ne može „pobjeći“ niti se može „skrivati“. Nadalje, svrha je toga zakona da pruži trenutačnu zaštitu. Pismena odluka mora biti uručena prekršitelju u roku od tri sata, a sudovi bi trebali odlučiti o žalbi unutar 48 sati, dok je u slučaju o kojemu je riječ AVK čekao dva mjeseca da bi zatražio privremeno oduzimanje, što dodatno, naglašavaju u Agrokoru, dovodi u sumnju namjere AVK-a.

Kršenje dosadašnje prakse

Uz to, kazuju, iako AVK u svojoj dosadašnjoj praksi nikada nikome nije kao osiguranje nekog plaćanja ništa zaplijenio, pogotovo temeljem Zakona o prekršajima, koji je na snazi od 2006., u aktualnom je slučaju neadekvatnom primjenom ovog zakona sada oduzeo Agrokoru d.d. 69,57 posto udjela u Mercatoru d.d., navodno kao sredstvo osiguranja za plaćanje nepravomoćne kazne u iznosu od 53,9 milijuna eura, protiv koje je Agrokor temeljem čvrstih argumenata zatražio sudsku zaštitu. Vrijedi napomenuti i da su 2006. godine, kad je Zakon o prekršajima bio u postupku donošenja u Parlamentu Slovenije, zakonodavna i pravna tijela Parlamenta izrijekom upozoravala na mogućnost da bi u nekim slučajevima zapljene prema tome zakonu mogle biti u znatnom nerazmjeru. Kad je riječ o veličini kazne za neprijavljivanje kupnje Costelle, za usporedbu, Europska je komisija s 28 milijuna eura kaznila Canon kod kupnje kontrolnog udjela Toshiba Medical Systems Corporation zato što nisu bili prijavili koncentraciju, a ranije je pod sličnim okolnostima kaznila Electrabel s 20 milijuna eura kod akvizicije Compagnie Nationale du Rhône, gdje je kompanija koju su kupovali imala najmanje 25 milijuna eura prometa u najmanje tri zemlje, jer inače ne bi ni došli do Europske komisije. Gledajući povijesno, AVK nikada do sada nije naplatila kaznu višu od nekoliko stotina tisuća eura. Zapravo je u kupnjama i preuzimanjima najveća ikada naplaćena kazna iznosila oko 150 tisuća eura (zakašnjenje s prijavom koncentracije), dok je kaznu za Pop TV u iznosu 4,9 milijuna eura sud poništio u prekršajnom postupku.

Iz navedenih argumenata, ističu u Agrokoru, "pojedinačno i skupno, jasno proizlazi da je rješenje AVK-a o kazni neutemeljeno, te zbog toga izvanredna uprava Agrokora mora izraziti ozbiljnu zabrinutost da je ono doneseno samo kako bi poslužilo kao sredstvo za eksproprijaciju dionica Mercatora". Oduzimanje Agrokorovih dionica Mercatora, bez obzira na krajnji ishod, čine, tvrde u Agrokoru, Sloveniju izrazito nesigurnom za strane investiture, te dovode u pitanje predanost Slovenije da postupa u skladu sa člankom 63. Ugovora o funkcioniranju Europske unije, kojim se osigurava poštovanje temeljnog načela Europske unije o slobodnom kretanju kapitala među državama članicama Europske unije, te određenim odredbama sadržanima u Europskoj konvenciji o ljudskim pravima, uključujući zaštitu privatnog vlasništva. O tim činjenicama Agrokor je danas obavijestio veleposlanstva svih članica Europske unije u Sloveniji, kao i veleposlanstva SAD-a i Rusije, imajući u vidu državljanstva ključnih investitora u Agrokoru.

Svemu ovome je prošli tjedan prethodila prijava Agrokora i Fortenova grupe slovenskog Ministarstva gospodarstva Europskoj komisiji zbog intervencija države preko SID banke u poslovanje Mercatora i kršenje europskih zakona. Agrokor d.d. je naime 4. prosinca 2019. poslao Europskoj komisiji prijavu protiv Ministarstva ekonomskog razvoja i tehnologije Republike Slovenije, u kojoj argumentira da slovensko Ministarstvo gospodarstva, odnosno ministar Zdravko Počivalšek, koristeći SID banku koja je u državnom vlasništvu i koja je vjerovnik Mercatora, postavlja Mercatoru i Fortenova grupi zahtjeve kojima bi se zaštitili slovenski dobavljači (bez obzira na cijenu i kvalitetu robe koju isporučuju) i dobili prednost pred dobavljačima iz svih drugih zemalja članica EU, čime direktno krše Ugovor o Europskoj uniji i Ugovor o funkcioniranju Europske unije.